Pratite nas

Politika

Davor Ivo Stier će u ponedjeljak objaviti ostaje li ministar ili odlazi

Objavljeno

na

Jedina kadrovska enigma nove Vlade HDZ-a i HNS-a ostao je Davor Ivo Stier, HDZ-ov ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade. Ostaje li Stier ministar u Plenkovićevoj Vladi, u koju je premijer uveo partnere iz HNS-a ili će možda podnijeti ostavku, bit će poznato u ponedjeljak kada će se Stier oglasiti o medijskim spekulacijama da je kuvertirao pa povukao ostavku na sve funkcije u Vladi i HDZ-u.

Stier je jučer na izravan upit Večernjeg lista je li zaista podnio pa odustao od ostavke odgovorio da se strpimo do ponedjeljka kada će službeno dati izjavu. Jedino je upozorio na nelogičnost koja se spominje u medijskim napisima, a to je da je u četvrtak bio na sastanku kod premijera Plenkovića u Zagrebu (i tada povukao navodnu ostavku, nap. a.), a on se iz New Yorka vratio tek idući dan, dakle u petak, pa na tom sastanku i nije mogao biti.

Zagovarao nove izbore

Budući da Stier konačnu istinu odgađa do ponedjeljka, otvara se prostor nagađanju da je možda i spreman otići iz Vlade ili u opsežnijem obraćanju želi objasniti svoj uvjete ostanka u Vladi. Stier je, naime, bio veliki zagovornik Vlade s Mostom nakon zadnjih parlamentarnih izbora u rujnu prošle godine, ujedno veliki protivnik savezništva s HNS-om.

Stier je Most vidio kao dugoročnog strateškog partnera HDZ-u, a s obzirom na njegovo izrazito demokršćansko i konzervativno usmjerenje, ne čudi da HNS nije vidio kao HDZ-ova partnera.

Osim toga, Stier je vrlo neočekivano, samo koji dan pred drugi krug lokalnih izbora, sa službenog puta u Bruxellesu poručio da je on nakon raskida političkog braka Mosta i HDZ-a zagovarao da se odmah ide na nove izbore. Smatrao je, rekao je tada, da bi to bilo najpoštenije rješenje te da je on gradio koaliciju Mosta i HDZ-a i da mu je žao što nije uspjela.

Cijeli protekli tjedan iščekivala se Stierova reakcija na sastavljanje nove Vlade HDZ-a i HNS-a, no budući da je on od ponedjeljka do petka bio službeno u New Yorku (Vijeće sigurnosti UN-a) nije bilo njegovih reakcija, a propustio je i dvije sjednice Predsjedništva HDZ-a na kojima se odlučivalo o savezništvu s HNS-om.

Nema ga u prvim redovima

Dakle, Stier formalno nije sudjelovao u stranačkim odlukama, a što je još zanimljivije – iako je politički tajnik HDZ-a, uopće nije sudjelovao u operacijama sljubljivanja HDZ-a i HNS-a, kao ni cijeloj operaciji preslaganja nove većine i prije saborske stanke uoči lokalnih izbora. U Vladi su danas demantirali da je Stier uopće kuvertirao ostavku pa je samim time nije mogao ni povući.

Stier i Plenković zajedno su se prije godinu dana vratili iz Bruxellesa i krenuli u osvajanje HDZ-a. Stier je Plenkoviću bio glasnogovornik kampanje za šefa HDZ-a, nagrađen je pozicijom ministra i potpredsjednika Vlade, ali posve je očito da su odnosi između njega i Plenkovića u zadnje vrijeme zahladnjeli. Stiera se nije moglo vidjeti ni u kampanji za lokalne izbore, niti je više u prvim redovima iza Plenkovića.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari