Pratite nas

Politika

Stier: HDZ se udaljio od desnih birača, spreman sam raditi na ujedinjavanju s biračima i kao predsjednik stranke

Objavljeno

na

Saborski zastupnik HDZ-a Davor Ivo Stier izjavio je u petak da je HDZ doživio neuspjeh na izborima za Europski parlament jer se udaljio od desnog biračkog tijela, te je poručio kako je spreman raditi na ujedinjavanju HDZ-a i njegovih birača “i kao predsjednik stranke”.

Ocijenivši kako su rezultati izbora za Europski parlament za HDZ neuspjeh jer je postavljen cilj od pet mandata, a osvojena su četiri, Stier je novinarima u Hrvatskom saboru rekao kako je time stranci poslana poruka da se udaljila od desnih birača, te da borba protiv korupcije i klijentelizma mora biti u središtu njezina političkog djelovanja.

“Mi ne možemo ići na parlamentarne izbore s potporom od 22 ili 23 posto. Birači su nam poslali poruku da je borba protiv korupcije i klijentelizma izuzetno važna i da mora biti u središtu našeg političkog djelovanja. Također, poslali su nam poruku da HDZ za uvjerljivu pobjedu mora imati i glasove desnih birača“, istaknuo je Stier.

Puno je tradicionalnih birača HDZ-a izašlo na izbore, ali nije zaokružilo HDZ. Sada treba ujediniti stranku i njezino biračko tijelo, ustvrdio je Stier i poručio kako će na tome raditi.

Na pitanje treba li Andrej Plenković napustiti mjesto predsjednika HDZ-a Stier je odgovorio kako je “govorio kad je to trebalo i ukazivao na ono što je u tom trenutku trebalo”.

“Prezirem praksu onih koji kad je vođa moćan frenetično plješću, a kad se posklizne idu vaditi noževe. To nisam ja, to nije moja uloga. Moja je uloga bila reći ono što je u danom trenutku trebalo, poduzeti poteze koje sam poduzeo, jer sam mislio da su tada bili potrebni, uvijek s namjerom da HDZ bude jak i da može okupljati. Moja je sada misija raditi na tome da ujedinimo stranku i naše biračko tijelo, koje se doista podijelilo. Ja ću na tome raditi i ja ću u tome uspjeti“, poručio je Stier.

Na pitanje šalje li time poruku da je spreman preuzeti HDZ, istaknuo je kako je na izvještajnom Saboru iskazao spremnost raditi na ujedinjavanju stranke i birača. “Zašto ne i kao predsjednik stranke. Ali, što se toga tiče, kad dođe vrijeme unutarstranačkih izbora dobit ćete moj vrlo precizan odgovor”, kazao je.

Ustvrdio je kako nije bojkotirao izbore za Europski parlament, već je bio potpora HDZ-ovoj listi i kandidatima, te da se nije nudio da bude prvi na HDZ-ovoj listi jer to nije bilo u fokusu njegova interesa.

“Moje je djelovanje uvijek išlo k tome da imamo jak HDZ, jer vjerujem da je Hrvatskoj to potrebno. HDZ mora moći okupljati ljude koji su možda malo liberalniji, a i one koji su konzervativniji. A u središtu mora biti demokršćanska politika, koja može okupljati te dvije skupine”, rekao je Stier.

(Hina)

 

Nino Raspudić: Dogodilo se jedino ‘mudo labudovo’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Miroslav Tuđman: Na Washingtonski i Daytonski sporazum treba gledati kao na kompromis između SAD-a i europskih saveznika

Objavljeno

na

Objavio

Govoreći o značaju 18. studenog 1991. godine, odnosno o srpskoj okupaciji Vukovara i formiranje HZ HB, zastupnik u Hrvatskom saboru i prvi ravnatelj Hrvatske izvještajne agencije (HIS), Miroslav Tuđman, ocijenio je kako današnja unitaristička i hegemonistička bošnjačka politika, nasuprot srpske separatističke, vodi rastakanju i kraju BiH.

-Formiranje Herceg-Bosne i HVO-a imalo je učinak u zaustavljanju agresije jugo-komunističke vojske na BiH i hrvatski narod u BiH, ali je isto tako zaustavljeno komadanje Hrvatske i potencijalni proboj JNA u Dubrovnik, Zadar i Split“, rekao je Tuđman u izjavi prenosi Hrvatski Medijski Servis.

Ssmatra da je formiranje Herceg-Bosne poslalo političku poruku da Hrvati u BiH neće odustati od svoje slobode i da će odlučivati o svojoj sudbini.

-Sloboda i samostalnost samo 50 posto ovise od volje i želje naroda, a 50 posto od međunarodnih okolnosti, rekao je Tuđman.

Napominje da se te međunarodne okolnosti vrlo rijetko mijenjaju, a to se prema prof. Tuđmanu u 20 stoljeću zbilo tri puta; nakon okončanja I. i II. svjetskog rata te nakon pada željezne zavjese.

-Moramo biti svjesni da zakonitosti u međunarodnom poretku odgovaraju zakonitostima u prirodi. To je nešto što određuje sudbinu i budućnost mnogih naroda. Trebamo biti svjesni da nisu svi željeli te promjene jer je to nužno značilo i promjenu ravnoteže u međunarodnim odnosima i zbog toga su oni bili protiv raspada Jugoslavije, istaknuo je Tuđman.

Podsjetio je da je hrvatsko i slovensko vodstvo predlagalo Aliji Izetbegoviću, odnosno njegovim predstavnicima Adilu Zulfikarpašiću i Muhamedu Filipoviću odlaganje objavljivanja proglasa o samostalnosti, ako bi zajedno sa Hrvatskom i Slovenijom to isto učinila BiH.

-Predsjednik Tuđman je tada rekao da će Hrvatska biti spremna odložiti proglašenje svoje odluke o suverenosti samostalnosti, od 25 lipnja, ako bi se i BiH pridružila da zajedno sa Hrvatskom i Slovenijom istog dana proglasi suverenost. Izetbegović je to odbio i on je nakon toga, u osmom mjesecu 1991. sklopio historijski sporazum sa Srbima. Znači, kalkulirao je s opcijama, rekao je.

Osvrnuo se i na mišljenje Badinterove komisije za BiH koja je kazala da pravo naroda na samoodređenje ne može dovesti do promjene granice kakve postoje u trenutku neovisnosti, osim ako bi postojao suprotan sporazum zainteresiranih strana.

-Na djelu su bile tri oprečne koncepcije BiH; unitarna, koji su zagovarali Muslimani. Srbi su zagovarali ostanak u Jugoslaviji ili državnu zajednicu sa Srbijom. Hrvatska politika i HZ HB zagovarala je federaciju tri entiteta tako da je to bilo jedino racionalno rješenje krize, ali nažalost do toga nije došlo, rekao je Miroslav Tuđman dodajući da je “prvi hrvatski predsjednik još 1992. zagovarao da NATO izvrši udar na agresora na BiH što bi prisililo zaraćene strane na donošenje rješenja mirnim putem“.

Dodaje da treba otvoreno kazati kako je Bil Clinton, bivši predsjednik SAD-a, tri tjedna nakon inauguracije primio Aliju Izetbegovića te mu je tom prilikom kazao kako je protiv Vance-Owenovog plana te kako će podržati muslimansku unitarističku politiku u BiH.

-Clinton je kazao da je to učinio kako se više ne bi govorilo da Amerika u cijelom svijetu ratuje protiv musliman“, napomenuo je Tuđman.

Naglašava da na Washingtonski i Daytonski sporazum treba gledati kao na kompromis između SAD-a i europskih saveznika. Ističe da je konstanta međunarodne politike da ne podržava pokrete koji zahtijevaju autonomiju i neovisnost jer takve težnje narušavaju trenutne odnose u međunarodnom poretku. (primjer Katalonije, Škotske, i kurdskog pokreta za neovisnost).

Tuđman drži da je presuda hercegbosanskoj šestorci u Haagu u mnogome bila određena međunarodnim odrednicama jer se kroz odnos unutar suda može vidjeti kolebanje oko prihvaćanja ili neprihvaćanja tzv UZP-a. Ističe da se iz presude vidi da oni dokumenti koji su prihvaćeni, a u suprotnosti su s optužnicom, uopće nisu razmatrani u konačnoj presudi.

-To su oni odnosi koji se reflektiraju na budućnost tronacionalne BiH, ali i zahtjeve za nezavisnost drugih autonomnih pokreta u Europi, rekao je Tuđman.

Naglasio je da unitaristička i hegemonistička bošnjačka politika, nasuprot srpske separatističke, vodi rastakanju i kraju BiH.

-BiH ima budućnost kao zajednica tri ravnopravna konstitutivna naroda s takvim ustrojem koji garantira opstojnost hrvatskog naroda. Paradoks je da su jedino Hrvati, kao najmalobrojniji narod, garancija opstojnosti BiH pod uvjetom da se Hrvatima i ustavno i stvarno zajamče opstojnost i ravnopravnost. To je bila i ostala zadaća HZ HB, i to je jedina politika koja se treba voditi kako bi Hrvatski narod mogao opstati u Herceg Bosni i BiH, zaključio je Tuđman.

 

Franjo Tuđman: Kažu mi da su iz Gruda, Širokog, Posušja, Duvna… a ja u čudu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HSP pozvao predstavnike vlasti da zabrane simbole totalitarnih režima

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska stranka prava (HSP) u utorak je pozvala predstavnike vlasti da žurno donesu Zakon o zabrani i isticanju simbola totalitarnih režima – i nacističkih i komunističkih – u hrvatskom javnom prostoru, a u svjetlu rezolucije Europskog parlamenta o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe.

Ocijenivši kako vladajući prešućuju donošenje rezolucije, kao i državni mediji, iz HSP-a su najavili kako će svim relevantnim državnim institucijama dostaviti pismeni prijedlog u kojem traže zabranu isticanja totalitarnih simbola. U suprotnom, najavili su, obratit će se EP-u, tijelu koje je i donijelo rezoluciju.

Europski parlament je 19. rujna usvojio rezoluciju osudivši i izjednačivši nacističke i komunističke zločine, kao i zločine ostalih režima. Rezolucija je u Hrvatskoj dočekana s oprečnim reakcijama, podržavanjem ili osporavanjem zbog, kako se navodi, izjednačavanja nacizma i komunizma.

Predsjednik HSP-a Karlo Starčević je napomenuo da su neke europske zemlje zabranile isticanje nacističkih i komunističkih simbola pa je pozvao i hrvatske vlasti da učine isto jer su “među ostalim, nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću”.

Starčević smatra da simboli kojim se veliča “totalitarni jugoslavenski komunistički režim prikriveno i propagiraju taj zločinački sustav”. (Hina)

 

Prešućena rujanska Rezolucija Europskog parlamenta o važnosti europskog sjećanja

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari