Pratite nas

Intervju

Davor Ivo Stier ide na HDZ-ovu listu

Objavljeno

na

Davor Ivo Stier ipak će se naći na izbornoj listi HDZ-a u sedmoj izbornoj jedinici.

Stier kaže da je najgore što se Hrvatima može dogoditi da se u ovakvoj situaciji stave u ruke SDP-ova Davora Bernardića pa zove desne birače da ne rasipaju glasove.

Nakon unutarstranačkih izbora u HDZ-u, vi ste još jedini “aktivni” iz pokera izazivača koji nisu uspjeli pobijediti Andreja Plenkovića i bit ćete na izbornoj listi?

Unutarstranački izbori zapravo su dokaz snage koju je imao HDZ da ode korak dalje u jačanju unutarstranačke demokracije, puno više nego ostale stranke u Hrvatskoj. Moja je poruka konstantno bila da nakon toga moramo svi zajedno raditi na pobjedi HDZ-a na parlamentarnim izborima. Sada to obećanje želim ispuniti.

Vama aktualni vrh stranke, vidimo, nije uzeo za zlo protukandidaturu, što je valjda normalno. Međutim, drugi su otpali, za njih nije bilo mjesta, evo Penava je i otišao iz HDZ-a?

Mene je predložila županijska organizacija HDZ-a Zagrebačke županije, a liste se tek moraju sastaviti idućih dana. Na središnjim je tijelima stranke da obave taj dio posla.

Prevladava mišljenje da će na izbornim listama HDZ-a manjkati ljudi iz desnog političkog krila i da Plenković tu ima problema u sastavljanju lista. Na izborima 2016. godine takvi su osvajali mnogo glasova. Prijeti li opasnost da sada HDZ prođe lošije jer neće kandidirati takve članove?

HDZ pobjeđuje kada okuplja. Uvijek sam isticao da u HDZ-u treba biti mjesta i za one nešto liberalnije i za one nešto konzervativnije, no ujedinjene kad je riječ o programskim načelima stranke. Uvjeren sam da će tako biti sastavljene i izborne liste. Naravno, to je odluka koju moraju donijeti ljudi koje je članstvo demokratski izabralo da budu u vrhu stranke. No vjerujem da će sastav tih lista pokazati kadrovski i politički potencijal stranke i na ovim parlamentarnim izborima.

Čini li vam se da doživljavamo određeni deja vu? Sjećamo se vašeg stava na predsjedničkim izborima da HDZ-u nije u interesu rat s Miroslavom Škorom, nego sa SDP-om. Nisu uvažili te argumente i znamo kako je završilo, na Pantovčaku je osoba iz SDP-a.

Ova kampanja jasno je definirana i naš je glavni suparnik SDP i lijeva koalicija. E, sada je važno naglasiti i da je realno očekivati da će samo HDZ ili SDP moći dati mandatara. I zato bi svako rasipanje glasova od centra pa nadesno moglo zapravo pomoći SDP-u da prema izbornom sustavu (D’Hondtu) dođe do pozicije da on predlaže mandatara. Zato ću ja učiniti sve što je u mojoj moći da HDZ bude jasan pobjednik ovih parlamentarnih izbora. Biramo zapravo hoćemo li u ovoj situaciji, kada se svijet suočava s najvećom ekonomskom krizom od 1929. godine, za mandatara imati Andreja Plenkovića ili Davora Bernardića. A tu dvojbi nema. S obzirom na iskustvo, spremnost, na vođenje hrvatske Vlade u ovim izazovnim vremenima, Plenković je u velikoj prednosti.

Sada je situacija za desnu opciju čak lošija nego na predsjedničkim izborima jer ovdje postoje tri političke snage koje će se međusobno trošiti – HDZ, Škoro i Most, i tu će sigurno biti dosta tzv. palih glasova.

Očito postoji napetost između Domovinskog pokreta i Mosta, ali ključno je pitanje ovih izbora tko će dati mandatara koji će voditi Hrvatsku u trenutku kada cijeli svijet ulazi u najveću ekonomsku krizu u posljednjih sto godina. Ne bih želio da se u Hrvatskoj dogodi situacija kao na primjer u Španjolskoj, u kojoj su socijalisti pobijedili Pučku stranku i došli na vlast jer su se glasovi demokršćanskih i konzervativnih birača rasipali kod stranaka Ciudadanos i Vox. Danas su ti demokršćanski i konzervativni birači nezadovoljni socijalističkom vladom. Iz tog primjera, ali i iz vlastitog iskustva, na predsjedničkim izborima 2019. moramo izvući pouku.

Jeste li vi ostali u igri djelomično i stoga što bi u skoroj budućnosti shodno rezultatima izbora moglo doći do pregovora sa Škorinom listom, u čemu biste vi mogli imati važnu ulogu s obzirom na to da među vama vlada elementarno povjerenje?

Moja uloga i moja želja jasna je pobjeda HDZ-a na parlamentarnim izborima. To je jedina garancija da ljevica neće imati potpunu dominaciju u političkom sustavu, od Pantovčaka do Banskih dvora. Jasna pobjeda HDZ-a ključna je da Hrvatska brzo nakon izbora dobije snažnu i funkcionalnu vladu koja će se uspješno suočiti s velikim ekonomskim izazovima koji su pred nama, baš kao što se uspješno suočila s koronavirusom.

Dakle, bit će najvažnije dobiti barem zastupničko mjesto više jer će predsjednik Zoran Milanović, koji je na Pantovčak stigao iz lijeve opcije, najprije pozvati SDP da proba sastaviti Vladu ako osvoji najveći pojedinačan broj zastupnika. Ili će se čekati tko prvi skupi 76 ruku?

Sustav funkcionira tako da, ako se glasovi demokršćanskih i konzervativnih birača rasipaju i fragmentiraju, SDP-ova lijeva koalicija može dobiti tzv. rubne mandate i onda biti u poziciji predložiti mandatara za sastavljanje Vlade. Međutim, to se neće dogoditi jer će HDZ ponuditi politiku i kandidate koji mogu dobiti većinsku potporu hrvatskih ljudi na parlamentarnim izborima.

Je li se uopće trebalo dogoditi da HDZ sam sebe zapravo hendikepira odbacivanjem desnog krila i stigne li se to još zakrpati putem izbornih lista?

HDZ će i dalje imati potrebnu širinu da okupi većinu hrvatskih ljudi. Ako se pod desnim misli na očuvanje nacionalnog identiteta i suvereniteta, HDZ se tu ne da natkriliti nikome. Tu su rezultati razborite i uspješne državotvorne politike, a ne samo retorika. Na tragu Tuđmanova inauguracijskog govora 30. svibnja 1990. godine, hrvatski suverenitet osnažujemo jačanjem pozicija u Europi, a ne protiv EU i NATO-ova saveza. Ovih deset milijardi eura koje je Hrvatska osigurala u Europi za suočavanje s ekonomskim posljedicama koronavirusa samo su jedan konkretan primjer suvremene suverenističke i državotvorne politike na djelu. Primjer politike HDZ-a nasuprot dokazanoj nesposobnosti bivše SDP-ove Vlade u korištenju fondova EU. Isto tako i primjer demokršćanske politike, jer nasuprot i socijalistima i radikalnoj desnici kršćanska se demokracija zauzima za jačanje nacionalnih država koje će u slobodnoj i ujedinjenoj Europi primijeniti logiku suradnje umjesto sukoba.

Uspješno upravljanje koronakrizom i sprečavanje da hrvatsko gospodarstvo padne u ambis – hoće li to biti dovoljno da birači to nagrade, hoće li se toga birači sjetiti kada budu glasali ili Plenkoviću prijeti sudbina Churchilla?

Hrvatski ljudi cijene uspjeh Vlade u borbi protiv pandemije koronavirusa, ali time nisu riješeni svi izazovi. Ne smijemo se zavaravati, pred nama je razdoblje koje traži državotvornu i razboritu politiku koja najprije mora obraniti, a onda i obnoviti hrvatsku ekonomiju. Sjetimo se posljednje velike globalne recesije prije desetak godina i kako su se druge europske države oporavljale dok smo mi padali tijekom SDP-ove Vlade. Hrvatski će građani 5. srpnja morati odlučiti hoće li vođenje države povjeriti Plenkoviću ili Bernardiću. Znam da ima građana koji su nezadovoljni nekim aspektima rada naše Vlade. Ni ja se nisam u svemu slagao s vrhom svoje stranke. Međutim, bio bih neodgovoran kad bih umanjio ili zanemario važnost ovog trenutka za Hrvatsku i njezinu budućnost. Hrvatska nema vremena za eksperimente. Sasvim sigurno ne u ovim okolnostima. Zato ću učiniti sve što mogu da HDZ pobijedi na izborima.

Jesu li za HDZ otežavajuća okolnost afere s palim ministrima, kao i ova aktualna vezana za uhićenja viđenijih HDZ-ovaca u državnom aparatu? Kako će se ova posljednja uhićenja odraziti na vaše birače, pozitivno ili negativno?

Uvijek je dobro vrijeme za borbu protiv korupcije, bez obzira na to kako se uhićenja mogu odraziti na mišljenje birača. U prvom redu mora biti interes države, a tek onda stranke. A poruka da nema nedodirljivih pokazuje privrženost Vlade jačanju pravne države. Vjerujem da hrvatski ljudi to cijene i očekuju nastavak borbe protiv korupcije i klijentelizma.

Baš ste vi godinama bili poznati po naglašavanju borbe protiv klijentelizma i korupcije u stranci i čak se taj vaš stav doživljavao kao jedan od razloga što ste lošije prošli na unutarstranačkim izborima. No izgleda da ste bili u pravu kad ste tražili borbu protiv korupcije.

Kad sam napisao “Novu hrvatsku paradigmu” i tijekom svih mojih javnih nastupa, uvijek sam naglašavao da su i klijentelizam i korupcija društveni problem. Ne tek problem jedne političke grupacije nego uistinu cijelog društva. I da se ti problemi moraju riješiti strukturno. Ova sadašnja antikorupcijska akcija u sektoru energetike pokazuje da se pravna država bori i obračunava s kriminalom i to treba pozdraviti.

Pitanje je bilo i jeste li zadovoljni što ste očito bili u pravu kad ste upozoravali na klijentelizam i korupciju?

Energetika je strateški sektor za državu koji umnogome određuje njenu geopolitičku poziciju. Korupcija i klijentelizam nisu dopustivi nigdje, ali posebno su opasni u tako osjetljivom sektoru, jer se preko njega može utjecati na strateško usmjerenje zemlje. Stoga ne bi bilo razborito da ovu antikorupcijsku akciju gledam u kontekstu neke osobne satisfakcije. Nisam za nju zaslužan ili odgovoran. Prije bih rekao da je ona dodatni razlog za moj angažman u potpori HDZ-u na ovim izborima, a povrh toga u izgradnji hrvatske države koja će biti čvrsto usidrena na političkom Zapadu.

Je li vam itko u stranci rekao: “Stier, bio si u pravu”?

To nije potrebno.

Jeste li unutar vrha stranke i s Plenkovićem razgovarali o tome na što će se HDZ orijentirati u drugom mandatu osvojite li opet vlast?

Obrana i obnova hrvatske ekonomije bit će glavna zadaća u ovoj situaciji bez presedana u svjetskoj povijesti. HDZ je u tom smislu instrument za uspjeh hrvatske države, kao što je bio i alat za njeno stvaranje. Prava pokretačka snaga u našim je ljudima i vjerujem da oni žele učinkovitu vlast, a ne eksperimente, ideološke podjele i stagnaciju koju smo imali za vrijeme vladavine SDP-a. Zato gledam s optimizmom ne samo na sljedeće parlamentarne izbore nego i na budućnost Hrvatske,  rekao je Stier za Večernji list.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Intervju

Plenković: Suradnja u Saboru sa Škorom i Mostom tek kada promijene retoriku

Objavljeno

na

Objavio

Večernji list TV

Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a i mandatar buduće Vlade, osvrnuo se u razgovoru za Večernji list na izborni trijumf svoje stranke, koja je, kaže, ostvarila povijesni rezultat. No zasad još ne želi otkrivati izgled svoje nove Vlade. Potvrdio je jedino da će ona imati manji broj ministarstava.

Kad je riječ o izbornim rezultatima, očekivao se, slikovito rečeno, dugi i iscrpljujući rat, a dogodio se blitzkrieg HDZ-a. Navodno je stranačka analitika prilično dobro predvidjela koliko će mandata osvojiti HDZ?

Prije svega, zadovoljni smo rezultatom, koji je pokazao dvije temeljne poruke. Prvo, građani su honorirali sve ono što smo učinili u prvom mandatu, a riječ je o nizu reformi, poboljšanju životnog standarda, upravljanju brojnim krizama i njihovu rješavanju, osobito koronakrizom. Drugo, pogodili smo temu svoje kampanje i programa. Poruka o sigurnoj Hrvatskoj u ovakvom kontekstu bila je velikom broju naših građana jamstvo da će Vlada, predvođena HDZ-om, naći rješenje za održavanje radnih mjesta, za rješavanje krupnih financijskih i ekonomskih izazova koji su pred nama, da će osigurati javnozdravstvenu sigurnost građana, kao što je to bilo u nekoliko posljednjih mjeseci. Te su dvije poruke bile kapitalne. Kampanja je bila dobra, moj je dojam da smo bili puno prisutniji na terenu, puno jasniji u porukama, a rezultatu su pridonijela i sučeljavanja. Što se tiče supstance, rezultat je fascinantan. Od 11 izbornih jedinica u kojima smo imali svoje kandidate, pobijedili smo u njih devet, a u trećoj i osmoj HDZ je ostvario povijesni rezultat – u jednoj pet, u drugoj četiri mandata. Ostao je jedino žal za još dva mandata koja su nam promaknula za nekoliko stotina glasova.

Kako biste objasnili dobar rezultat u Zagrebu, osobito u centru grada, gdje HDZ dosad nije osvajao toliko mandata?

Moja je ambicija bila da u četiri zagrebačke jedinice pokušamo ostvariti 23 mandata, kao i 2016. godine. Tada je baš Zagreb bio ključan za ukupnu pobjedu HDZ-a protiv lijeve koalicije. Sad smo ponovili taj rezultat, s time da smo 2016. bili izjednačeni s lijevom koalicijom, a sada smo pobijedili u sve četiri zagrebačke izborne jedinice. To je golem iskorak baš u centru Zagreba. Lošijem rezultatu koalicije predvođene SDP-om sigurno je pridonio i novi moment na političkoj sceni, a to je koalicija Možemo, koja je uzela dio lijevoga biračkog tijela. Mi smo možda mogli i bolje da nisu Most i Domovinski pokret dobili zapravo dosta mandata u tim jedinicama.

Jesu li dva sučeljavanja s Bernardićem bila presudna za vašu pobjedu?

Ta dva sučeljavanja bila su dosta različita. U prvom je bilo puno više slobode za upadanje u riječ, pa je bilo i nadvikivanja, a drugo je u tehnologiji izvedbe bilo jasnije. Puno je bolje kad imate određeno vrijeme da naši građani čuju što imate reći. U prvom je bilo više pokušaja gospodina Bernardića da agresijom, uobičajenim katalogom napada na HDZ pokuša portretirati i stranku i mene u negativnom svjetlu. A čim se došlo do supstance, do konkretnih stvari, vidjelo se iskustvo, poznavanje materije, što je bilo očito osobito u drugom sučeljavanju. Na kraju se veći broj naših sugrađana, koji su do tada možda bili neodlučni, odlučio glasovati za kontinuitet i za povjerenje listama HDZ-a.

Ovih dana kreirate izgled nove Vlade. U izbornoj kampanji najavili ste smanjenje broja ministarstava, ali niste mogli decidirano reći o kojem je broju riječ. Imate li jasniju sliku sada, koliko će na kraju ostati ministarstava?

Imam, ali dopustite nam još nekoliko dana da u internim konzultacijama dovršimo tu novu arhitekturu Vlade Republike Hrvatske. Bit će manji broj resora, dakle bit će manje ministara u Vladi. Provest ćemo određena spajanja vodeći računa o funkcionalnosti i bliskosti nadležnosti pojedinih resora. Činimo to temeljem našeg iskustva, nije riječ o kopiranju nekog prijašnjeg modela ili modela neke druge zemlje. Gledamo što je primjereno ovom trenutku kako bismo formirali Vladu koja će biti kompaktna i možda lakše upravljiva. Dosad nas je bilo 20, plus ja kao predsjednik, to je puno ljudi za koordinaciju te ćemo taj broj smanjiti. Nije riječ o deset ili 12 resora, bit će ih između 12 i 20, ali će Vlada biti funkcionalnija i učinkovitija.

Naveliko se nagađa o spajanju ministarstava branitelja i obrane te da bi to novo ministarstvo vodio Tomo Medved?

I ja sam to pročitao (smijeh).

Hoće li u novoj Vladi biti više novih ili starih ministara?

Neće biti više novih. Velika većina sadašnjih ministara nastavit će raditi svoj posao.

Novost je i to što u novu Vladu ulazi predstavnik manjina. Je li riječ o predstavniku srpske manjine ili o predstavniku svih manjina?

Još formalno nisam razgovarao s predstavnicima manjina. U ponedjeljak smo obavili samo konzultacije s dosadašnjim partnerima. Jasno sam naglašavao u kampanji: idemo razgovarati s ljudima koji su u proteklom mandatu podržavali našu parlamentarnu većinu, našu Vladu. Svih osam izabranih predstavnika nacionalnih manjina iskazalo je spremnost da nastavimo suradnju. Gospodin Štromar, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva, također je izrazio spremnost, kao i gospodin Čačić, čija je stranka u velikoj većini našeg mandata podržavala parlamentarnu većinu. Tako smo u ponedjeljak praktički do 12 sati došli do potrebnog broja 76, pa dodatne konzultacije nismo ni trebali obavljati. O ambiciji predstavnika manjina da u Vladi imaju svog predstavnika još nismo razgovarali.

Pupovac se već izjasnio da bi ovaj put ipak imali predstavnika Vladi?

I dosad su imali predstavnike. U mojoj prvoj Vladi imali su državnu tajnicu u Ministarstvu regionalnog razvoja, s kojom smo odlično surađivali, državnog tajnika u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, dakle bili su dio Vlade, ali sve što je ispod ministarske razine za širu medijsku javnost ostane ispod radara. Osim ako iskrsne neki problem.

Hoćete li predsjedniku Republike ići po mandat sa 76 ruku ili ćete povećati saborsku većinu? Je li vam se u međuvremenu još tko ponudio?

Nije se nitko ponudio niti sam s nekim trećim razgovarao. Prvo, nisam imao vremena; drugo, čekamo službene rezultate; treće, za dobivanje povjerenja predsjednika Republike dovoljno je donijeti dokaz od 76 potpisa. Što se tiče ostalih partnera, HDZ-ova je politika razgovarati sa svjetonazorski bliskim strankama ili s onima s kojima se može programski dogovoriti. Kad je riječ o svjetonazorski bliskim strankama, problem je to što su vrlo jasno, čvrsto i tvrdo brojni predstavnici Domovinskog pokreta, pa i Mosta komunicirali: a) možemo ići s HDZ-om, ali bez aktualnoga predsjednika stranke u ulozi premijera, ili nećemo podržati Vladu koju će voditi Plenković. To su citati. Ta je teza nalik onoj koju je Most plasirao 2015. kada je HDZ vodio Tomislav Karamarko. Sklopili su većinu, ali su uvjetovali da Vladu vodi netko treći. Došlo se do rješenja, gospodina Oreškovića, no ta se Vlada raspala nakon pola godine. Zašto? Neprirodno je, nefunkcionalno, pa i moralno pitanje kako da najvažniju ulogu u političkoj arhitekturi preuzme netko tko nije išao na izbore, nije čelnik stranke, tko nema jednaku vrstu autoriteta. Bez političkog autoriteta nemate što raditi u politici.

Ja to nikad ne bih rekao Domovinskom pokretu i doveo u pitanje legitimitet gospodina Škore. Ili Mostu legitimitet gospodina Petrova. Ako je za te stranke ispravno da oni budu na čelu, onda razgovaram s njima. Ne uvjetujem da to bude baš ta osoba. Oni su izabrali pristup prema HDZ-u kao da su tu naivci, djeca iz vrtića pa se mogu poigravati s nama. Onaj tko ovako uvjerljivo pobijedi, i to drugi put zaredom, na tu poruku može gledati s čuđenjem i porukom „pa i nije vam baš neka politika“. U konačnici, pokazuju veliko nepoštovanje i prema meni i prema HDZ-u. Da je u pitanju bilo koja stranka i da na trepavicama stoje svi njihovi zastupnici i lideri, tako nešto ne bi prošlo. Iza toga stojim i stajat ću i kad više ne budem predsjednik Vlade. Kao bivši savjetovat ću: „u startu otklanjaj takve situacije“.

Nigdje drugdje nisam vidio takve ekshibicije, koje nemaju uporišta ni u logici. Koji je to element kod njih bolji u odnosu na mene da bi mi rekli: „Vi ne možete biti predsjednik Vlade“? Temeljem čega? Nemaju ni jedan argument osim neke osobne mržnje, a ni to ne vidim na čemu se temelji.

Znači li to da potencijalna suradnja s Mostom ili Domovinskim pokretom ne dolazi u obzir?

Ne govorim o tome, nego o tome da nam netko – nakon uvjerljive pobjede u HDZ-u i na parlamentarnim izborima – uvjetuje tko će biti premijer. Ne dolazi u obzir! To je teritorij o kojem uopće ne raspravljam. To ne znači da ne možemo razgovarati. Poštujem njihove mandate, njihov rezultat, poštujem birače koji su im dali povjerenje. Sigurno će biti prijedloga koje će Vlada staviti na stol Hrvatskog sabora koje ćemo i jedni i drugi podržavati. No nije normalan takav stav, koji je jako suzio manevarski prostor za razgovor. Zamislite da je obrnuto, da ja kažem: dođite na razgovor, ali neću da gospodin Škoro ili gospodin Petrov dođu na sastanak. To su stvari na ljudskoj razini.

Predstavnici Domovinskog pokreta govore da će biti konstruktivna oporba i da neće apriori odbacivati prijedloge vaše Vlade. Je li to naznaka buduće suradnje?

Ja sam sklon o tome razgovarati sa svima koji imaju mandat hrvatskih birača, iz poštovanja i prema njima i prema biračima.

Mislim na njihovu potencijalnu podršku vašoj saborskoj većini.

Morali bi jako izmijeniti dosadašnju retoriku, prilagoditi je i približiti nama, glavnim pobjednicima izbora. Cilj mi je, kao predsjedniku HDZ-a i Vlade, smanjiti podjele i tenzije u hrvatskom društvu, nisam apriori isključiv. Mogu razgovarati sa svim akterima i moja je dužnost da razgovaram. Bilo bi dobro da i drugi malo prošire marginu za razgovor pa i komunikacijske tehnologije. Dakle, suradnja u budućnosti, u smislu podrške većini, nije isključena? Ako se tenzije smire i ako se odustane od koncepcije koja nije normalna, tada možemo razgovarati. Kad očekujete konstituiranje Sabora? Sve ovisi o proglašenju službenih rezultata izbora. Nakon toga otići ćemo predsjedniku Republike, pokazati mu potpise, zatražiti mandat i ići odmah u konstituiranje Hrvatskoga sabora, Vlade… Moj je cilj da što prije počnemo s radom. Već u srpnju? Apsolutno. Ako bude nova arhitektura Vlade, mora se nekoliko sistemskih zakona izmijeniti, mora se donijeti zakon o obnovi grada Zagreba, moraju se konstituirati tijela. Sabor to može obaviti u desetak dana.

Neće biti godišnjeg odmora?

Može biti i rada i nešto odmora u kolovozu, što je potrebno svima. Barem ovima koji neprekidno rade, kao mi u Vladi.

Vaš su sljedeći test lokalni izbori. Hoće li HDZ napokon imati kandidata za gradonačelnika Zagreba s izgledima da pobijedi? I što to znači za buduću suradnju sa strankom Milana Bandića?

HDZ je uvijek imao kandidata za gradonačelnika, međutim gospodin Bandić dobio je povjerenje birača zadnjih 20 godina. Naš cilj bit će da imamo kandidata koji bi mogao pobijediti. Prvo, stalo nam je da omogućimo normalno financijsko funkcioniranje grada Zagreba. Drugo, cilj nam je da zajedničkim naporima krenemo u obnovu grada Zagreba od posljedica potresa. Zagreb nema vremena za čekanje.

U izbornom programu obećali ste novo porezno rasterećenje. Ministar Zdravko Marić najavio je da će taj paket ići odmah, odnosno da neće čekati početak sljedeće godine. Kad zapravo taj porezni paket stupa na snagu?

Obrnuto. Sve naše izmjene poreznih zakona uvijek su stupale na snagu 1. siječnja. Tako će biti i sada. Ono što je bitno našim sugrađanima da znaju, to su izmjene poreza na dohodak. Dakle, mijenjamo stope poreza na dohodak: stopa od 36 posto spušta se na 30 posto, stopa od 24 posto spušta se na 20 posto. Mijenjamo i stopu poreza na dobit za one koji imaju do 7,5 milijuna kuna dobiti, s 12 posto na 10 posto. Imajte na umu da je ta stopa prije naše Vlade bila 20 posto za sva društva, za sve tvrtke u Hrvatskoj neovisno o njihovim prihodima. Svi oni koji se bave biznisom znaju što to za njih znači. Ujedno, promijenit ćemo i stopu PDV-a na svu hranu – sa 25 na 13 posto. Prema tome, idemo za rasterećenjem i građana i gospodarstva, i u konačnici svih potrošača. Cijeli paket išao bi fazno, ali sve stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine.

Hoćete li podizati neoporezivi dio plaće iznad 4000 kuna?

Ako bude moguće, i to će ići. U ovom trenutku moramo još malo iskalkulirati koliko je to realno.

Kako planirate nastaviti pomagati poduzetnicima u nadolazećoj krizi? Hoće li se sadašnje mjere ažurirati?

Hoće. Nastavit ćemo s mjerom od 4000 kuna za one sektore za koje vidimo da im i dalje treba podrška. To je sektor prometa, turizma, što uključuje ugostiteljstvo, sektor organizacije različitih kulturnih i drugih manifestacija. Malo ćemo možda podići kriterije, s 50 na 60 posto. Uz mjeru koju smo već donijeli, a to je skraćeno radno vrijeme.

Ministar Aladrović osigurao je ministarski položaj u Vladi?

On će sigurno ostati. Josip je 15-ak godina mlađi od mene, pokazao se izvrsnim, on i mnogi drugi će ostati. Poruka je da idemo na stručne ljude, koji imaju angažman i elan i koji iza sebe imaju rezultate. Treba nastaviti s davanjem povjerenja ljudima koji su u najpotentnijoj dobi, intelektualnoj, ali i fizičkoj. Ovo je posao koji zahtijeva puno snage i energije.

Sljedeći je tjedan sjednica Europskog vijeća. Kako napreduju pregovori o fondu za oporavak od koronakrize?

Hrvatska ima dvije košare, jedna je proračunska, u kojoj bismo trebali imati od 11,5 do 12 milijardi eura. Dodatni instrument bit će instrument EU iduće generacije, ukupno vrijedan 750 milijardi eura. Mi želimo da ovaj drugi instrument, koji je spreman za četiri godine, bude okvir u kojem ćemo imati nacionalni program oporavka i iskoristiti ta sredstva za sve što nam je bitno. Da što brže kompenziramo pad BDP-a. Pregovori idu dobro. Hoće li biti sve riješeno idućeg tjedna, nisam još siguran. Zadnji rok za dogovor je rujan, najkasnije listopad. U listopadu bismo, dakle, morali imati rješenje.

vecernji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Generalni direktor hrvatskih voda mr. sc. Zoran Đuroković – vodnokomunalni projekti u Slavoniji

Objavljeno

na

Objavio

Tradicija vodnog gospodarstva u Hrvatskoj je iznimno bogata, ove godine Hrvatske vode obilježavaju 144 godine upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj čime se rijetko koja institucija u Hrvatskoj može pohvaliti. Jesmo li uspješni u gospodarenju vodnim resursima i održivom upravljanju?

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u svijetu u kojoj se voda pije iz slavine. Voda je naš kapitalni resurs, a generacije stručnjaka predano rade da taj resurs ostavimo u nasljeđe budućim generacijama.

Tradicija vodnog gospodarstva potječe upravo iz Slavonije. Biskup i vizionar Josip Juraj Strossmayer davne 1876. godine osnovao je Društvo za regulaciju rijeke Vuke što se smatra i temeljem modernog organiziranja sustava vodnog gospodarstva u Republici Hrvatskoj.

Društvo za regulaciju rijeke Vuke koje je utemeljio Strossmayer nastalo je na dobrovoljnoj osnovi jer se pokazalo da se isplati ulagati u vodnogospodarske sustave i da su štete od poplava uvijek veće od potrebnih ulaganja. Iz tog razloga neprekidno se održava postojeći melioracijski sustav navodnjavanja poljoprivrednih površina kao i sustav obrane od poplava s obzirom da su u posljednje vrijeme sve učestalije ekstremne hidrološke prilike koje rezultiraju novim povijesnim maksimalnim vodostajima.

Hrvatska dakle ima dugu tradiciju i velika iskustva u obrani od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda, a njezinim stručnjacima različitih profila koji se bave ili će se u budućnosti baviti takvim poslovima predstoje veliki izazovi zbog stalnog intenziviranja hidroloških ekstrema.

Posljednje četiri godine Hrvatska je, unatoč ekstremnim hidrološkim promjenama, prošla bez poplava, iako su još uvijek svježa sjećanja na županjsku Posavinu i katastrofalnu poplavu koja je pogodila stanovnike tog područja 2014. godine. Jesu li stanovnici Gunje i Račinovaca sada sigurni?

Nasip uz rijeku Savu u županjskoj Posavini koji je 2014. godine popustio i poplavio brojne domove tamošnjih stanovnika se obnavlja na čemu predano rade domaće, uglavnom slavonske građevinske tvrtke. Vrijednost radova modernizacije lijevoobalnih nasipa je 370 milijuna kuna od čega 85 posto pokriva Europska unija bespovratnim sredstvima. Nasip će biti ojačan na potezu od Nove Gradiške do granice sa Srbijom u duljini od čak 172 kilometra, odnosno obuhvaća Brodsko – posavsku i Vukovarsko – srijemsku županiju. Radi se na trenutačno devet dionica, a kako bi sve bilo završeno najkasnije za tri godine. Apsolutne sigurnosti od poplava nema, posebno kada uzmemo u obzir sve učestalije klimatske promjene, ali radimo sve što možemo kako se tragični događaji u Gunji i Račinovcima više nikada ne bi ponovili.

Slavonija se susrela s problemima povećane koncentracije arsena u vodi za ljudsku potrošnju. Je li danas konzumacija vode na tom području sigurna za građane?

Posebna važnost pridaje se i osiguranju ispravnosti vode za piće u skladu s najstrožim standardima i svim europskim direktivama te je nedavno u probni pogon pušten uređaj za dvostupanjsku filtraciju u Vodovodu Osijek vrijedan 66,2 milijuna kuna, a koji će dugoročno osigurati ispravnost vode za piće po pitanju arsena.

Grade se i magistralni cjevovodi koji će omogućiti dopremu vode s crpilišta Sikirevci čime će se također trajno riješiti problem arsena na područjima kojima vodu isporučuje Vinkovački vodovod. Prethodno smo riješili problem arsena u Komletincima na području grada Otoka, a upravo gradimo cjevovode koji će trajno riješiti problem arsena na području općina Vrbanja i Drenovci.

Isto tako, realizacijom EU projekta aglomeracije Semeljci osigurat će se dobava vode u općini Semeljci iz crpilišta Trslana pored Đakova. I na taj način praktično ćemo u cijelosti riješiti pitanje arsena u vodi za ljudsku potrošnju na području cijele Slavonije, iako, treba podsjetiti da je arsen u Slavoniji prirodnog porijekla i nije rezultat nekog kemijskog zagađenja.

Značajan je napredak ostvaren i kroz navodnjavanje poljoprivrednih površina. Znači li to i da će hrvatski poljoprivrednici i njihovi proizvodi biti konkurentniji na tržištu?

Stabilnost i neovisnost svake države vežemo i uz osiguranje vlastitih izvora proizvoda za prehranu i njihovu preradu. Stabilna i uspješna poljoprivredna proizvodnja vezana je uz osiguranje dovoljnih količina vode. Značenje je brojnih akumulacija da će smanjiti rizik od pojave poplava, a ujedno će omogućiti razvoj navodnjavanja te korištenje tih vodnih građevina za potrebe sporta i rekreacije naših građana. Istovremeno, značajna sredstva se ulažu u razvoj sustava navodnjavanja na području Slavonije. Prije nekoliko godina smo završili i dovodni melioracijski kanal za Biđ – bosutsko polje kojim je moguće upuštati vode rijeke Save za potrebe osiguravanja dovoljnih količina vode za daljnji razvoj navodnjavanja. Za tu namjenu potrošeno je 500 milijuna kuna, a omogućava navodnjavanje na izgrađenim sustavima Blato-Cerna i Sopot te u budućnosti sustava Ervenica i Lipovac. Ukupna vrijednost posljednja četiri projekta na području Vukovarsko – srijemske županije iznosi više od 200 milijuna kuna.

Navodnjavanje je omogućeno i na području Osječko – baranjske županije. Prethodno je izgrađen lateralni kanal Kneževi Vinogradi – Zmajevac i sustav navodnjavanja u Baranji na 5000 hektara, ukupne vrijednosti 130 milijuna kuna, a priprema se gradnja dodatna 3 sustava: „Poljoprivredni institut Osijek“, „Mala šuma, veliki vrt“ te „Budimci – Krndija“. Ukupna vrijednost sustava je 50 milijuna kuna. Također, u suradnji s Osječko – baranjskom županijom ulažu se dodatna sredstva u visini od gotovo 20 milijuna kuna za potrebe razvoja navodnjavanja na području Puškaša u Baranji. Realizacija četiri sustava omogućit će navodnjavanje 1834 hektara u Osječko – baranjskoj županiji, a što je od iznimnog značaja za domaću poljoprivredu. Na ovaj način hrvatskim poljoprivrednicima daje se prilika da ostanu u Slavoniji, uspiju dovoljno zaraditi za svoju obitelji, ali i da mogu biti konkurentni na tržištu. Naravno, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila uspješna za što više naših poljoprivrednika, u sustave navodnjavanja potrebno je i nadalje ulagati i razvijati ih.

Nismo zaboravili ni Brodsko – posavsku županiju za koju je navodnjavanje također iznimno važno. Tako se kod Davora gradi sustav za navodnjavanje Orubica, a značajna ulaganja u navodnjavanju su i u Virovitičko – podravskoj županiji gdje su izgrađeni sustavi Kapinci – Vaška, Novi Gradac – Detkovac koji je u izgradnji te upravo otvoreni sustav Đolta. Ovaj mjesec se također očekuje objava natječaja za izgradnju druge faze sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška za što je iz Programa ruralnog razvoja osigurano 37 milijuna kuna, a obuhvaćat će novih 750 hektara poljoprivrednih površina koje će se moći navodnjavati što će uskoro omogućiti korištenje gotovo 3000 hektara navodnjavanih površina u Virovitičko – podravskoj županiji. Pored navedenih projekata, Hrvatske vode pripremaju još desetak novih projekata navodnjavanja na području Slavonije koji će se financirati iz Programa ruralnog razvoja za sljedeće programsko razdoblje 2021.-2027.

Vodnokomunalni sektor definitivno ima najveću ulogu po broju europskih projekata, a koji, kada je riječ o milijardama bespovratnih sredstava koje bi se mogle uložiti na području Republike Hrvatske, značajno mogu utjecati i na gospodarske prilike u zemlji. Koliko je takvih projekata u Slavoniji?

U sklopu operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. do sada je u vodnokomunalnom sektoru odobreno 59 projekata ukupne vrijednosti 24,3 milijarde kuna s PDV-om od čega udio EU sufinanciranja iznosi 13,6 milijardi kuna te se na taj način velika sredstva ulažu u razvoj vodnokomunalnih projekata, odnosno rješavanja sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kao i sustava javne vodoopskrbe te je, samo na području Osječko – baranjske županije,  omogućeno korištenje 2 milijarde kuna uz sufinanciranje Europske unije u prosječnom iznosu od 70 posto. Ti se projekti realiziraju u Osijeku, Valpovu, Belišću, Đakovu, Belom Manastiru, Našicama i Semeljcima, a u visokoj fazi pripreme je i projekt Đurđenovac – Sušine.

Inače, ukupna vrijednost odobrenih EU projekata u pet slavonskih županija iznosi 4,7 milijardi kuna s PDV-om, a bespovratna europska sredstva 3,8 milijardi kuna.

Velika pažnja posvećuje se ulaganjima u razvoj vodnokomunalne infrastrukture i na područjima izvan velikih aglomeracija, odnosno i na područjima manjih općina i naselja, a kako bi omogućili stanovnicima manjih općina što bolje uvjete života i daljnji ostanak u mjestima u kojima žive te su nedavno u Osijeku, u Osječko – baranjskoj županiji, potpisani ugovori za izgradnju sustava javne vodoopskrbe i odvodnje vrijedni gotovo stotinu milijuna kuna.

Primjetno je da su vizure gradova uz rijeke sve uređenije. O čemu se točno radi?

Uređujemo obaloutvrde, odnosno radimo na stabilizaciji obale i obalnog pojasa, primjerice u Slavonskom Brodu završeni su radovi na izgradnji 600 metara obaloutvrde i šetnice, kao i obrambenog zida i šetnice na savskom nasipu u Davoru. U Vukovaru na Dunavu i rijeci Vuki uređujemo obale unutar samog centra grada Vukovara, a namjeravamo obalom Dunava spojiti Vukovar s Vučedolom. Također, grade se i nove obaloutvrde i šetnice u Osijeku čime će se omogućiti spajanje Gornjeg i Donjeg grada i formiranja jedinstvene šetnice u duljini od 6 kilometara. Na taj način građani će imati priliku slobodno vrijeme kvalitetno provesti uz šetnju i pogled na rijeku Dravu.

Namjera je i uređenje Bosuta u Vinkovcima i Ođenice u Virovitici te isto tako omogućiti gradnju šetnica i biciklističkih staza u ostalim gradovima uz rijeke, a naravno u koordinaciji s gradovima i jedinicama lokalne samouprave ujedno izgraditi urbanu komunalnu infrastrukturu (rasvjetu, odmorišta, hortikulturu). Na taj način Hrvatske vode žele promovirati rijeke koje su naš kapitalni resurs te omogućiti građanima da uživaju u prirodnim blagodatima naših rijeka, ujedno ih sačuvati i za generacije koje tek dolaze. Hrvatske rijeke su u dobrom stanju, a zajedno se moramo potruditi da takve i ostanu.

Ipak, glavni cilj je pružiti sigurnost građanima od poplava. Posljednjih godina značajno su smanjeni rizici od poplava na području Slavonije, unatoč ekstremnim hidrološkim prilikama, a zahvaljujući dobrom održavanju i dogradnji sustava zaštite od štetnog djelovanja voda. Iz tog razloga priprema se i gradnja brojnih novih retencija i akumulacija, primjerice akumulacije Kamensko u Požeško – slavonskoj županiji, akumulacije Miletinac i drugih akumulacija na području Virovitičko – podravske županije kao i retencija Glogovica i Rešetarica na području Brodsko – posavske županije. U gradnji su akumulacija Švajcarija blizu Đurđenovca, a upravo je dovršena akumulacija Kešinci u Semeljcima nedaleko Đakova.

Svakom projektu posvećujemo iznimnu pažnju jer smo svjesni da time unapređujemo vodno gospodarstvo vodeći računa o zaštiti okoliša, ali ujedno osiguravamo zaštitu i kvalitetan život našim građanima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari