Pratite nas

Politika

Stier: Jača utjecaj Rusije i Turske u BiH

Objavljeno

na

O važnosti izbora za BiH te o budućnosti zemlje nakon njih, u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvogovorili su bivši ministri vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić i Davor Ivo Stier te međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Što se tiče kampanje za izbore u BiH nadate se najboljem, a situacija je vrlo teška i napeta. Pritisci sa svih strana su veliki. Jugoistočna Europa, a BiH pogotovo su arena međunarodnog nadmetanja nekih puno većih aktera nego što su sami sudionici izbora u BiH. To se vidi iz međunarodne prisutnosti i iz razine napetosti. Izbori su i inače, ne samo u BiH, postali nasilniji, kampanje su grublje i žešće, nego prije 10 godina, rekla je u emisiji Hrvatskog radija u Mreži prvog bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Potencirano je nezadovoljstvom pravilima i politizacijom pravila, a onda možda i međunarodnim prisustvom i korištenjem BiH kao područja međunarodnog sukoba, smatra Pusić.

Jasno je da se zadnjih godina jača utjecaj Rusije i Turske u BiH. To su svi uočili pa je i EU počela otvorenije o tome govoriti. Što se tiče incidenata primjerice imali smo slučaj na izborima u Stocu gdje se htjelo se inscenirati određene incidente, a sada je to i na ovim općim izborima.

Dva su elementa ovih izbora. Jedan je mogućnost je institucionalne odnosno ustavne krize – ide se na izbore, a nema novog izbornog zakona. Čak je i sud ukinuo jedan dio izbornog zakona, naložio donošenje novog zakona, no to se nije dogodilo. Može doći do institucionalne krize jer se neće moći konstituirati Dom naroda, rekao je bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Druga dimenzija izbora važna je s političkog aspekta – novi pokušaj politike koja se predstavlja kao građanska, a u funkciji je centralizma ili unitarizma. to se vidi oko izbora hrvatskog člana predsjedništva. Izglede za pobjedu ima Željko Komšić koji računa na bošnjačke glasove, a ne na hrvatske, da ga izabreru za hrvatskog člana. Kod takozvane građanske opcije u bošnjačkom korpusu se vidi fragmentacija.

SDA ima puno problema, puno je fragmentirana, Radončić se kandidira, i treći koji se kandidira, koji je možda malo u sjeni, Denis Bećirović koji je kandidat SDP-a, a ima veliku potporu vrlo utjecajnih krugova islamske zajednice, a opet bi se predstavio kao neka građanska opcija. Ako bi oni dobili i kod hrvatskog i kod bošnjačkog člana onda bi kompletirali neku poruku koju bi prikazali prema vani kao evo visdite imamo pomak prema Europi. A u biti iza te građanske opcije je stoji unitaristička, centralistička politika. Ustavnom krizom moglo bi se doći do eskalacije i imamo novi pokušaj građanske opcije za koju ćemo vidjeti hoće li ili neće uspjeti, rekao je Stier.

Kampanja u smislu nepravilnosti nije puno drugačija od prethodnih izbornih kampanja u BiH. No ona je puno drugačija nego izbori u okruženju jer tamo nepravilnosti u izbornoj kampanji budu adekvatno sankcionirane. Kad pogledamo nepravilnosti one nisu u BiH adekvatno sankcioniranie. Važno je napomenti da se na izborni dan održava šest vrsta izbora za različite nivoe vlasti i da su birački odbori sastavljeni isključivo od predstavnika stranaka.

Nakon što im se dodijele pozicije u biračkim odborima istima trguju odnosno iste prodaju ili zamjenjuju za mjesta u biračkim odobrima za mjesta u sredinama kojima je to njima interesantno. Ono što se događa da ti isti mahom stranački birački odbori na izborni dan u odsustvu bilo kakvih kontrola vrše manipulacije izbornih rezultata na samim biračkim mjestima, rekla je međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Po prvi puta će se objaviti imena i prezimena te stranačka pripadnost biračkih odbora da se spriječi ta trgovina i da se ne dopusti da jedna stranaka ima većinu u odborima. Također se uvode prozirne glasačke kutije kako bi se spriječilo da se u nju ubaci više glasačkih listića, rekla je Kuratko Pani.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Grmojine tvrdnje o ‘veleizdaji’ nedopustive i najteže klevetničke uvrede

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković komentirao je u srijedu u Saboru sukob s Mostovim zastupnikom Nikolom Grmojom za vrijeme rasprave o izvješćima Europskog vijeća, ocjenivši Grmojine tvrdnje o ‘veleizdaji’ hrvatske Vlade nedopustivim i najtežim klevetničkim uvredama, kojima je prijeđena granica onoga što je normalno u Hrvatskom saboru.

“Kada dođe na red rasprava o izvješćima Europskog vijeća dio saborskih zastupnika, a tu prednjače zastupnici Mosta, unose u raspravu teme koje s njima nisu povezane; a drugo, govor mržnje i danas najteže klevetničke optužbe zastupnika Grmoje prema potpredsjednici Vlade i ministrici vanjskih poslova Mariji Pejćinović Burić, a nakon toga i prema meni kao predsjedniku Vlade, praktički za veleizdaju”, izjavio je Plenković.

“Ako vam netko kaže u Saboru da sustavno radite za interese druge države, konkretno za interese Srbije onda je to nedopustivo. S time je prijeđena granica onoga što je normalno u Saboru.”, naglasio je premijer Plenković.

Pojasnio je kako je u Saboru išao upitati Grmoju na koga je on to mislio da je veleizdajnik, ali da je on izašao iz sabornice.

“Rekao bih da smo svjedoci, osobito nekoliko zastupnika Mosta, brojih uvreda, brojnih difamacija i brojnih kleveta, no kada dođe do optužbe od strane zastupnika u Hrvatskom saboru, i Vladu RH da se optužuje za rad u interesu druge države, za veleizdaju, onda je to ona granica kada možemo reći da se prešla crta onoga što se može nazvati stav ili političko mišljenje. To je previše i zato sam mu rekao da su ti komentari jadni”, rekao je premijer Plenković.

Plenković je komentirao i istup ministra obrane Damira Krstičevića koji je tijekom saborskog aktaulnog prijepodneva bacio maketu zrakoplova.

“U današnje vrijeme društvenih mreža i interneta imamo jedan broj zastupnika koji koristi različite kreativne metode kako bi skrenuli pozornost među biračkim tijelom da postoje. Bilo je već razlih situacija, donosili su se papiri, majice, makete…”, podsjetio je premijer.

“Ovo je saborska rasprava i dobro je da nekada imamo dinamičnije i živahnije tonove ali važno je da ovakve vrste klevetničkih izjava što se tiče mene osobno, što se tiče HDZ-a, što se tiče Vlade RH, ne mogu proći. Neću dopusti da netko – uz sve ovo što radimo, uz brojne aktivnosti u interesu Republike Hrvatske i hrvatskog naroda, i interesu suživota u Hrvatskoj – pokreće spiralu govora mržnje. Ja to dopustiti neću. A da pritom mene koji činim sve da smirujem tenzije u bilo kojem smislu, optuži za veleizdaju kao i ministricu vanjskih poslova to ne dolazi u obzir”, zaključio je premijer Plenković.

(Hina)

 

Plenković: Istinski domoljubi žele jaču Hrvatsku u jačoj Europi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Istinski domoljubi žele jaču Hrvatsku u jačoj Europi

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska vlada u protekloj je godini na sastancima Europskog vijeća i Vijeća EU-a nastavila zastupati i braniti hrvatska stajališta i prioritete u svim ključnim aspektima europskih politika, kazao je u srijedu u Hrvatskom saboru premijer Andrej Plenković, odbacivši kritike „kvazi suverenista” da vlada žrtvuje hrvatske interese zbog EU-a.

Prioriteti o kojima su hrvatski predstavnici posebno govorili i vodili računa bila su prava hrvatskih državljana u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon brexita, kao i položaj i prava Hrvata u BiH, kazao je premijer, predstavljajući zastupnicima pisano izvješće o sastancima Europskog vijeća u 2018. godini.

U fokusu su također bili izazovi migracija i sigurnosti, prioriteti novog dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., pripreme za hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020., pitanje proširenja EU-a, pripreme za kampanju za izbore za Europski parlament u svibnju ove godine, konzultacije s građanima te situacija u susjednim zemljama, kazao je.

Pored četiri redovna sastanka u Bruxellesu u ožujku, lipnju, listopadu i prosincu, održana su bila i tri neformalna sastanka u Bruxellesu, Sofiji i Salzburgu te jedan izvanredni sastanak u Bruxellesu 25. studenoga posvećen brexitu.

Plenković je odbacio teze raznih „svojevrsnih pamfletista” i „kvazi suverenista” da vlada žrtvuje nacionalne interese zbog Europske unije.

„To jednostavno nije točno”, kazao je, istaknuvši da je hrvatski suverenitet osnažen i učvršćen ulaskom u NATO-u i Europsku uniju.

„Naprotiv, da nema ta dva ključna, velika i bitna okvira koji su izgradili europski kontinent i međunarodni poredak, naš bi međunarodni položaj bio znatno slabiji nego što je danas”, kazao je.

„Stoga svaki istinski domoljub može biti samo za jaču Hrvatsku u jačoj Europi jer na taj način bolje štiti nacionalne interese”, naglasio je.

Migracije

Kada je riječ o migracijama, sveukupni europski pristup migracijama temelji se na tri stupa, kazao je, a to su jačanje suradnje s trećim državama, posebice u subsaharskoj Africi, na Bliskom istoku i Aziji te u jugoistočnoj Europi, zatim učinkovitije suzbijanje nezakonitih migracija i krijumčarskih mreža uz jačanje nadzora vanjske granice EU-a te postizanje dogovora o reformi zajedničke europske politike azila.

Hrvatska se posebice zauzimala za pružanje potpore državama jugoistočne Europe kako bi mogle učinkovitije odgovoriti na migracijske izazove, kazao je.

Hrvatskoj su za jačanje nadzora granice, uz dostupna sredstva iz Fonda za unutarnju sigurnost u iznosu od 35 milijuna eura za granicu, prošle godine odobrena i dodatna sredstva. Riječ je o 10,4 milijuna eura za tehničko opremanje granice s BiH i Crnom Gorom, te 6,8 milijuna eura za povećane operativne troškove granične policije, a od srpnja prošle godine na raspolaganju nam je i zrakoplov Frontexa za nadzor granice, istaknuo je.

Europska komisija u rujnu je predložila da se broj pripadnika Europske granične i obalne straže poveća na 10.000 do 2027. te da se za bolje upravljanje granicama i jačanje sigurnosti u novom Višegodišnjem financijskom okviru izdvoji tri puta više novca odnosno gotovo 35 milijardi eura prema sadašnjih 12,4 milijarda eura, napomenuo je.

Postignut je i značajan napredak u reformi zajedničkog europskog sustava azila. Usuglašeno je pet od sedam predviđenih zakonskih akata, a još je potrebno postići dogovor o Uredbi o postupcima azila i Dublinskoj uredbi, što se očekuje u prvoj polovici ove godine.

„Ključno je postići ravnotežu između solidarnosti i ravnomjerne podjele odgovornosti među državama članicama”, objasnio je.

Schengen

Hrvatska je u protekloj godini ostvarila značajan napredak u ispunjavanju svih preporuka za ulazak u Schengen, kazao je Plenković.

Sada očekujemo od nadležne službe Europske komisije da ocijeni akcijske planove koje je Hrvatska dostavila krajem godine te da za Vijeće EU-a pripremi izvješće o tehničkoj spremnosti Hrvatske kako bi se kasnije moglo na političkoj razini donijeti odgovarajuću političku odluku, objasnio je.

Brexit

Premijer se osvrnuo i na brexit, s obzirom na to da je britanski parlament u utorak velikom većinom glasova odbacio sporazum o brexitu koji je britanska premijerka Theresa May dogovorila s EU-om, a koji su europski čelnici prihvatili.

Ocijenio je da je taj sporazum „vrlo kvalitetan okvir” i da je riječ o „objektivno velikom porazu za premijerku May”.

Sada je moguć brexit bez sporazuma, što bi po njegovu mišljenju bila najgora solucija koja bi sigurno izazvala velike gospodarske i financijske posljedice u Britaniji i šire, ili bi britanska vlada mogla zatražiti produljenje roka za izlazak iz EU-a, predviđen za 29. ožujka.

Hrvatska je u tim pregovorima pravovremeno zaštitila interese hrvatskih državljana u Britaniji i dovela ih u apsolutno jednak status s državljanima ostalih država članica, imajući u vidu da im je Britanija omogućila slobodu kretanja tek tijekom 2018., istaknuo je.

Naglasio je da je brexit gubitak za sve i upozorenje do čega sve loše političke procjene i neodgovorna i lažna kampanja utemeljena na lažnim vijestima i zabludama mogu dovesti.

Proračun

Kada je riječ o novom dugoročnom proračunskom okviru EU-a za razdoblje od 2021. do 2027., Plenković je kazao da je Komisija predložila proračun od 1135 milijardi eura te da je za Hrvatsku predviđeno 10,6 milijarda eura, što je malo manje nego do sada.

Prijedlog proračuna za Hrvatsku minimalno je smanjen u odnosu na druge zemlje srednje i istočne Europe i vlada će raditi na tome da postignemo još bolje uvjete kako bi ubrzala razvoj zemlje, naglasio je.

Napomenuo je da je Hrvatska do sada ugovorila 60 posto dostupnih sredstava iz europskih fondova, a cilj je da 2019. ugovori 85 posto.

Predsjedanje EU-a

Na marginama prosinačkog sastanka Europskog vijeća održan je prvi sastanak Trija koji će predsjedati Vijećem EU-a u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2020., a koji čine Rumunjska, Finska i Hrvatska.

Dogovoren je nastavak suradnje i redovni sastanci u ovom formatu te pozdravljen 18-mjesečni program Vijeća koji su pripremila tri predsjedništva, a usvojen je na Vijeću za opće poslove (GAC) u prosincu.

Program ima tri prioriteta – koheziju, konkurentnost i konvergenciju, kazao je Plenković.

Hrvatska, koja će Vijećem EU-a predsjedati u prvoj polovici 2020., svoje prioritete grupirala je u pet područja koja će još biti razrađena.

To su, po njegovim riječima, gospodarski rast i održivi razvoj, zapošljavanje i konkurentnost, unutarnja i vanjska sigurnost, energetska, prometna i digitalna povezanost te proširenje i budućnost Europske unije.

Zapadni Balkan

Plenković je također izdvojio neformalni sastanak Europskog vijeća u Sofiji 17. svibnja na kojem su sudjelovali i čelnici zemalja jugoistočne Europe, prvi put nakon 15 godina, čime je potvrđena važnost njihove europske perspektive.

Na njegovu inicijativu, u zaključcima je najavljen sljedeći sastanak EU–zapadni Balkan tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020.

Hrvati u BiH

Plenković je istaknuo da je Hrvatska na sastancima Europskog vijeća u listopadu i prosincu otvorila pitanje položaja i prava Hrvata u BiH.

Apelirao je na članice Europske unije da pomognu institucijama i političkim strankama u BiH u procesima promjene izbornog zakonodavstva kako bi se izbjegao model preglasavanja političke volje Hrvata, kao jednog od tri konstitutivna naroda.

Naglasio je da će se Hrvatska nastaviti zauzimati na svim razinama za ravnopravnost Hrvata u BiH i njihovu legitimnu zastupljenost u Predsjedništvu BiH dok god se taj problem ne riješi.

Euro

U pogledu uvođenja eura, premijer je kazao da se ono očekuje za tri do pet godina.

Podsjetio je da je u svibnju usvojena Strategija uvođenja eura kao nacionalne valute te istaknuo da će Hrvatska uskoro poslati pismo da želi ući u Europski tečajni mehanizam (ERM II), čekaonicu za euro.

Konzultacije s građanima

Kako bi se Europsku uniju, njezine prednosti i temeljne vrijednosti, približilo građanima, pokrenuta je nova inicijativa konzultacija s građanima o europskim politikama, uz postojeći koncept dijaloga s građanima koji organizira Europska komisija.

Rezultati inicijative, odnosno prikupljena mišljenja predstavit će se na neformalnom sastanku šefova država i vlada u svibnju 2019. u Sibiuu u Rumunjskoj.

U Hrvatskoj je organizirano bilo 30-ak takvih skupova, rekao je Plenković.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari