Pratite nas

Politika

Stier: Jača utjecaj Rusije i Turske u BiH

Objavljeno

na

O važnosti izbora za BiH te o budućnosti zemlje nakon njih, u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvogovorili su bivši ministri vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić i Davor Ivo Stier te međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Što se tiče kampanje za izbore u BiH nadate se najboljem, a situacija je vrlo teška i napeta. Pritisci sa svih strana su veliki. Jugoistočna Europa, a BiH pogotovo su arena međunarodnog nadmetanja nekih puno većih aktera nego što su sami sudionici izbora u BiH. To se vidi iz međunarodne prisutnosti i iz razine napetosti. Izbori su i inače, ne samo u BiH, postali nasilniji, kampanje su grublje i žešće, nego prije 10 godina, rekla je u emisiji Hrvatskog radija u Mreži prvog bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Potencirano je nezadovoljstvom pravilima i politizacijom pravila, a onda možda i međunarodnim prisustvom i korištenjem BiH kao područja međunarodnog sukoba, smatra Pusić.

Jasno je da se zadnjih godina jača utjecaj Rusije i Turske u BiH. To su svi uočili pa je i EU počela otvorenije o tome govoriti. Što se tiče incidenata primjerice imali smo slučaj na izborima u Stocu gdje se htjelo se inscenirati određene incidente, a sada je to i na ovim općim izborima.

Dva su elementa ovih izbora. Jedan je mogućnost je institucionalne odnosno ustavne krize – ide se na izbore, a nema novog izbornog zakona. Čak je i sud ukinuo jedan dio izbornog zakona, naložio donošenje novog zakona, no to se nije dogodilo. Može doći do institucionalne krize jer se neće moći konstituirati Dom naroda, rekao je bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Druga dimenzija izbora važna je s političkog aspekta – novi pokušaj politike koja se predstavlja kao građanska, a u funkciji je centralizma ili unitarizma. to se vidi oko izbora hrvatskog člana predsjedništva. Izglede za pobjedu ima Željko Komšić koji računa na bošnjačke glasove, a ne na hrvatske, da ga izabreru za hrvatskog člana. Kod takozvane građanske opcije u bošnjačkom korpusu se vidi fragmentacija.

SDA ima puno problema, puno je fragmentirana, Radončić se kandidira, i treći koji se kandidira, koji je možda malo u sjeni, Denis Bećirović koji je kandidat SDP-a, a ima veliku potporu vrlo utjecajnih krugova islamske zajednice, a opet bi se predstavio kao neka građanska opcija. Ako bi oni dobili i kod hrvatskog i kod bošnjačkog člana onda bi kompletirali neku poruku koju bi prikazali prema vani kao evo visdite imamo pomak prema Europi. A u biti iza te građanske opcije je stoji unitaristička, centralistička politika. Ustavnom krizom moglo bi se doći do eskalacije i imamo novi pokušaj građanske opcije za koju ćemo vidjeti hoće li ili neće uspjeti, rekao je Stier.

Kampanja u smislu nepravilnosti nije puno drugačija od prethodnih izbornih kampanja u BiH. No ona je puno drugačija nego izbori u okruženju jer tamo nepravilnosti u izbornoj kampanji budu adekvatno sankcionirane. Kad pogledamo nepravilnosti one nisu u BiH adekvatno sankcioniranie. Važno je napomenti da se na izborni dan održava šest vrsta izbora za različite nivoe vlasti i da su birački odbori sastavljeni isključivo od predstavnika stranaka.

Nakon što im se dodijele pozicije u biračkim odborima istima trguju odnosno iste prodaju ili zamjenjuju za mjesta u biračkim odobrima za mjesta u sredinama kojima je to njima interesantno. Ono što se događa da ti isti mahom stranački birački odbori na izborni dan u odsustvu bilo kakvih kontrola vrše manipulacije izbornih rezultata na samim biračkim mjestima, rekla je međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Po prvi puta će se objaviti imena i prezimena te stranačka pripadnost biračkih odbora da se spriječi ta trgovina i da se ne dopusti da jedna stranaka ima većinu u odborima. Također se uvode prozirne glasačke kutije kako bi se spriječilo da se u nju ubaci više glasačkih listića, rekla je Kuratko Pani.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković o euru: To je riješeno, referendum je održan

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak kako je referendum o uvođenju eura održan kada je održan i referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, kada se glasalo o Ugovoru o pristupanju u kojem stoji da će Hrvatska pristupiti europodručju.

Odgovarajući na upit novinara o referendumu o uvođenju eura, premijer je rekao da je to riješeno.

“Kada smo imali referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji glasali smo o Ugovoru o pristupanju. U Ugovoru o pristupanju stoji da će Hrvatska pristupiti europodručju. Prema tome, referendum je održan”, rekao je Plenković koji u Opatiji sudjeluje na Međunarodnoj konferenciji studenata prava “Elsa”.

Odgovarajući na novinarski upit o izgledima Hrvatske da već 2020. uđe u europski tečajni mehanizam (ERM II), premijer je kazao da imamo dobre pokazatelje kad je riječ o ispunjavanju Maastrichtskih kriterija, imamo strategiju za uvođenje eura, priprema se pismo koje će uputiti ministar financija i guverner HNB-a koje se odnosi na korake koje ćemo učiniti da bismo ušli u tečajni mehanizam, a koji je preduvjet za ostvarivanje članstva u europodručju.

Na upit o dilemama je li uvođenje eura i odricanje od dijela suvereniteta, premijer ističe kako se “Europska unija bavi okupljanjem suvereniteta i time jačanjem svih država koje su u europskom projektu”.

“Euro je jedna od tješnjih integracija (…) Naš cilj je tu sasvim jasan, strateški određen, referendumom potvrđen i prihvaćen i u pristupnim pregovorima i ugovorom i pristupanju. Sve je to dio procesa europskog projekta koji je od 1990. strateško određenje svih hrvatskih vlada, svih sabora, svih vodstava. I tu nema nikakve dileme. To je politika kontinuiteta i onoga što je u interesu Hrvatske”, zaključio je premijer Plenković.

(Hina)

 

Ivan Hrstić: Kako je Marakeški kompakt neobvezujući kad u njemu 46 puta piše ‘obvezujemo se’?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Tko naručuje napade na Predsjednicu i tko dostavlja podatke iz tajne istrage Nacionalu?

Objavljeno

na

Objavio

PIXSELL

Već mjesec dana tjednik Nacional objavljuje podatke iz tajne istrage u slučaja Varga, informira nas o sadržaju njegovih kompjutora i mobitela.

U pretragu dokumentacije, kompjutora, mobitela, poslanih i primljenih mailova i ostalih poruka, uključeni su samo istražitelji MUP-a. Nema odvjetnika, nema DORH-a, nema treće strane, piše Maxportal

Unutar MUP-a zna se tko radi na istrazi, koliko ljudi i što se događa s prikupljenim informacijama i gdje završavaju.

No, ipak sve informacija iz tajne istrage kontinuirano cure van i po običaju objavljuje ih tjednik Nacional.

I po običaju meta je Vlado Galić, savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednice  Kolinde Grabar Kitarović.  Navodi se da je poznavao Franju Vargu, da je s njim susreo nekoliko puta ( dva puta) da su komunicirali putem telefona.

U istim tekstovima spominje se da je s Vargom,  dok je u HDZ-u radio na sličnim poslovima kao i Vlado Galić, komunicirao i Rober Kopal, bivši državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, danas  savjetnik premijera Andreja Plenkovića.

Iako je Kopal spomenut u istom kontekstu kao i Galić nema tekstova o njemu ni naslova “Savjetnik premijera angažirao falsifikatora Franju Vargu…”

Dok medijima traje prepucavanje tko iz MUP-a jesu li podaci koje je objavio Nacional točni i, ako jesu, kako te informacija cure iz tajne istrage. Ako  objavljene informacije nisu točne logično bi bilo da ih MUP demantira.

U tom kontekstu podsjećamo na izjave Željko Cvrtile, bivšeg načelnika Unutarnje kontrole MUP-a, u HRT-ovo emisiji Otvoreno

“Iskustvo nas uči da kad se ide na sprječavanje inkriminacije, kad se probija tajna istraga – informacije cure s niže razine. To se događalo i prije, ali je interna kontrola bila jača. No, ako se ide na diskreditaciju političkih suparnika, iz iste ili suparniče stranke, informacije cure iz samoga vrha – MUP-a, Ravnateljstva ili DORH-a”, kazao je Cvrtila.

Tko je, dakle, osoba, ili osobe, koje su mogle dostaviti Nacionalu podatke iz tajne istrage? Inspektori koji rade na slučaju? Teško. Nemoguće! Da su to učinili, da su odali tajne podatke iz istrage, bez dopuštenja nadređenih, bili bi ekspresno maknuti sa slučaja i suspendirani.

Jer zna se tko je (najviše tri do četiri ) uključen u istragu.

Iz svega navedenog imamo razloga za vjerovati da informacije iz tajne istrage u medije pušta ministar MUP-a Davor Božinović. U svakom slučaju to se ne može dogoditi bez njegova znanja i dopuštenja. U protivnom morao bi pokrenuti istragu i utvrditi  tko i kako medijima dostavlja podatke iz tajne istrage.

Maxportal je poslao upit MUPu o curenju podataka iz istrage kada ga dobiju objavit će ga, navodi ovaj portal.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari