Pratite nas

Politika

Stier: Nema političkih prepreka za ulazak RH u Schengenski prostor

Objavljeno

na

Davor Ivo Stier nakon govora predsjednika Europske komisije Junckera kazao je da Hrvatska ispunjava kriterije za ulazak u Schengenski prostor i da bi najkasnije do 2018. godine. Hrvatska je ispunila već uvjete da može koristiti Schengenski informacijski sustav i za opremljenost naših graničnih prijelaza.

Vrlo je jasna politička poruka da kada se tehnički kriteriji udovolje, Hrvatska mora ući i Schengenski prostor i da ne bude tu političkih prepreka, rekao je Stier u HRT-ovom Studiju 4.

To je dobra vijest, ali znači da moramo iskoristiti tu priliku i zaključiti ne samo tehničke nego i političke kriterije koji su potrebni da bi se ušlo u Schengen, rekao je Tonino Picula (SDP), zastupnik u Europskom parlamentu.

Podsjetimo Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker pred Europskim parlamentom govorio je o stanju Unije i predstavio smjernice Komisije do kraja mandata i svoju viziju Europe.

Kada sam vam se obratio s ovim zadatkom prošle godine, imao sam lakši zadatak. Bilo je jasno da EU nije bila u dobrom stanju. Europa je bila ozlijeđena, oštećena godinom koja je uzdrmala naše temelje. Mogli smo se okupiti i raditi na pozitivnom programu EU-a ili se povući. Ja sam se založio za jedinstvo. Predložio sam pozitivan program kako bismo pomogli stvoriti Europu koja štiti, osnažuje i brani, rekao je na početku svoga govora Juncker i doda da je tijekom prošlih 12 mjeseci Europski parlament je pomogao da se taj program oživotvori. Nastavljamo ostvaritivati napredak svakog dana.

Sinoć ste radili na tome da se iznađe dogovor o instrumentima za zaštitu trgovine te o udvostručivanju naših europskih investicijskih kapaciteta. Želim zahvaliti liderima naših 28 država članica. Odlučili su se okupiti oko naših zajedničkih ciljeva. Zajednički smo pokazali da Europa može svojim građanima ponuditi rezultate tada i tamo gdje je bitno. Od tada polako i sigurno, osjećamo zamah. Sada smo već u petoj godini ekonomskog oporavka koji je napokon došao do svake države članice, kazao je.

Rast u Europskoj uniji nadmašio je rast u SAD-u u posljednje dvije godine. Sada iznosi iznad 2%, a u eurozoni iznosi 2,2%, dodao je.

Nezaposlenost je najniža u posljednjih devet godina. Gotovo osam milijuna radnih mjesta otvoreno je do sada tijekom ovoga mandata, a 235 milijuna je zaposleno. Samom tim je više ljudi zaposleno u EU nego ikad prije, izjavio je. Da smo izgubili 8 mil. radnih mjesta snosili bismo odgovornost za to. Europske institucije zaslužne su za promjene trendova, ali i za europski investicijski plan koji je potaknuo investiciije u vrijednosti 225 milijardi eura do sada. Tako su omogućeni krediti za više od 445.000 malih poduzeća i 279 infrastrukturnih projekata, dodaje.

Zaslužni smo što smo javni deficit spustili sa 6,6% na 1,6% zahvaljujući pametnoj primjeni pakta za rast i stabilnost. Tražimo fiskalnu disciplinu, ali ne želimo pritom uništiti rast. To dobro funkcionira u EU-u unatoč kritikama. Deset godina od početka kriza europsko gospodarstvo napokon se oporavlja, a s njim i naše samopouzdanje. Lideri 27 članica, parlament i Komisija vraćaju Europu u Uniju, a samim time i jedinstvo u našu Uniju. Lani se 27 lidera država članica sastalo u Rimu kako bi ponovili da se i dalje zalažu za našu Uniju. Sve me to navodi da kažem da se vjetar vratio u naša jedra. Moramo iskoristiti ovu mogućnost, jer ta mogućnost neće zauvijek biti otvorena. Zato moramo učiniti dvije stvari – prvo nastaviti putem kojim smo pošli prošle godine. Imamo još 16 mjeseci da ostvarimo pravi napredak u parlamentu, Vijeći i Komisiji. Moramo završiti ono što smo započeli u Bratislavi i ostvariti rezultate. Drugo – moramo zacrtati smjer za budućnost. Kao što je Mark Twain napisao – u budućnosti ćemo biti više razočarani onime što nismo napravili nego onim stvarima koje jesmo. Sada je vrijeme da izgradimo ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Europu za2025. godine, rekao je Juncker.

Juncker: Hrvatska treba ući u Schengenski prostor čim ispuni kriterije

Govoreći o potrebi otvaranja Schenskog prostora za Rumunjsku i Bugarsku, Juncker je kazao i da Hrvatskatreba ući u Schengenski prostor čim ispuni kriterije.

Juncker: Za vrijeme ovoga mandata više neće biti novih članica

Ako želimo više stabilnosti u našem susjedstvu, morat ćemo održati vrlo vjerodostojnu perspektivu širenja za zemlje zapadnog Balkana, izjavio je Juncker.

Za vrijeme ovoga mandata Komisije i Parlamenta neće biti novih članica zato jer se ne mogu ispuniti uvjeti za pristup Europskoj uniji. Međutim EU će u godinama iza ovoga mandata brojiti više od 27 članica. Pritom ne smijemo zaboraviti da u svim državama kandidatima za pristup vladavina prava i neovisno pravosuđe su temeljne vrijednosti koje važe kao glavni i apsolutni prioriteti. To isključuje članstvo Turske u EU-u u dogledno vrijeme. Turska se već stanovito vrijeme velikim koracima odvaja od EU, dodaje.

Europska unija treba biti puno odlučnija u zajedničkoj borbi protiv terorizma. U zadnje tri godine smo dosta uznapredovalina tom putu. U slučaju prekograničnih terorističkih opasnosti i dalje ne reagiramo dovoljno brzo. Stoga se zauzimam za zajedničku europsku obavještajnu jedinicu koja će osigurati da se podaci o teroristima automatski razmjenjuju među našim obavještajnim i policijskim službama zemalja članica, kaže Juncker.

Nakon Junckerovog govora slijedi plenarna rasprava kojom započinje dijalog Komisije s Parlamentom i Vijećem kako bi se pripremio radni program Komisije za iduću godinu.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Većina podržala Nacionalni dan mirotvorstva, ali izbacili Dan sjećanja na dr. Ivana Šretera!

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnici su u četvrtak podržali proglašenje Nacionalnog dana mirotvorstva, što je predložio Mostov zastupnik Miro Bulj koji je, međutim, negodovao zbog Vladina amandmana da se iz prijedloga briše Dan sjećanja na dr. Ivana Šretera.

Bulj je predložio da Hrvatski sabor proglasi 29. kolovoza Nacionalnim danom mirotvorstva i Danom sjećanja na dr. Ivana Šretera, na dan kada se tom pakračkom liječniku, nakon što je otet i mučen, 1991. izgubio svaki trag.

Podsjetimo, 6. lipnja zastupnik HDZ-a Stevo Culej je pitao Milorada Pupovca što je sa žrtvom dr. Ivana Šretera aludirajući na sveopću šutnju oko neuspjelog spašavanja iz srpskog zatočeništva 1991. godine. Na Culejevo pitanje Pupovac je poručio “To vam je brat. Njemu ste nasličniji i po tome kako govorite i po tome što govorite. Meni niste, ni vi ni on. I pogotovo se ne javljajte na ovu temu”.

Dva dana poslije, 8. lipnja zastupnik Mosta upitao je vladajuću koaliciju:

“Mislite li možda da dr. Šreter ne zaslužuje svoj dan sjećanja u hrvatskom narodu. I dalje prodavajte svoje licemjerstvo, a dajem vam priliku da svi potpišete za dr. Ivana Šretera za kojega Milorad Pupovac ne želi odgovoriti gdje se nalaze njegove kosti”, poručio je Bulj.

Inače, Slavko Degoricija je početkom 90-ih bio član i voditelj izaslanstva RH za pregovore s lokalnim vlastima Srba u RH i prisutnim međunarodnim organizacijama. U knjizi je ustvrdio da se Pupovac 1991. zalagao za dvojicu Srba liječnika koji su na okupirani teritorij švercali ukradenu medicinsku opremu iz hrvatskih bolnica; u zamjenu za Šretera. Naši su ih pustili i nije im pala ni dlaka s glave.

Poslije se pokazalo, kako je Pupovac znao, da su Srbi Šretera vrlo brzo mučki likvidirali i danas mu se ne zna za grob.

Motiv za predlaganje proglašenja Dana mirotvorstva upravo je Šreter kao simbol mirotvorstva i domoljublja, kazao je Bulj negodujući zbog Vladina prijedloga.

“Bez imena dr. Šretera gubi se smisao prijedloga. Ne vjerujem, ali mogu sumnjati, da je riječ o nekom kompromisu s koalicijskim partnerima”, kazao je Bulj.

“Šreter je hrvatski liječnik rodom iz Pakraca koji je početkom Domovinskog rata bio predsjednik kriznog štaba za zapadnu Slavoniju, a istaknuo se zalaganjem za mirno rješenje sukoba, nastojeći izbjeći rat i krvoproliće”, naglasio je Bulj.

U kolovozu 1991. godine oteli su ga srpski pobunjenici, kasnije je bio zatočen i mučen u logoru, a potom i ubijen. Još uvijek nije poznato gdje se nalaze njegovi posmrtni ostaci.

Cjelokupni govor Mire Bulja o dr. Ivanu Šreteru možete pogledati ovdje:


Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Hasanbegović: Neće nama u Skupštini docirati o Dinamu oni koji su navijali za klubove iz Beograda!

Objavljeno

na

Objavio

Gradski zastupnik Neovisnih za Hrvatsku Krešimir Kartelo izjavio je u četvrtak prije sjednice zagrebačke Gradske skupštine, kako su točku o Dinamu s prošle sjednice povukli i odgodili, odnosno stavili je na današnju skupštinsku sjednicu, jer im je postalo neprihvatljivo da to bude ‘stranačka priča’.

U prijedlogu o GNK “Dinamo”,  Kluba gradskih zastupnika Neovisni za Hrvatsku, stoji da se zagrebačka Gradska skupština protivi preoblikovanju sportske udruge Građanski nogometni klub “Dinamo” u sportsko dioničko društvo, prije no što se u udruzi provedu potpuno transparentni izbori u skladu s pozitivnim propisima.

“Što se tiče prijedloga Građanski nogometni klub  ‘Dinamo’ želio bih samo objasniti što se dogodilo i zašto se ponavlja. Vidjeli ste prošli puta kada smo povukli točku i na samoj sjednici Skupštine najavili da ćemo je staviti na dnevni red na ovu sjednicu Skupštine; pojavili su se određeni medijski napisi koji su govorili o političkoj trgovini, o tome da su Neovisni za Hrvatsku okrenuli leđa Dinamu, da su za privatizaciju.

Dakle, to su konstrukcije koje ne da nisu inteligentne, nego su vrlo zlonamjerne i dolaze od istih onih ljudi koji su zapravo i krivi za cijeli taj nesretni slijed događaja”, izjavio je na konferenciji za novinare u Gradskoj skupštini Krešimir Kartelo.

Objasnio je da je prijedlog zaključka Neovisnih za Hrvatsku o GNK  “Dinamo” od samoga početka bio “nadstranačka priča” u kojoj Klub zastupnika Neovisni za Hrvatsku nije preuzimao nikakav ekskluzivitet za postavljanje te točke na dnevni red.

“Međutim, naknadno su se neki politički igrači uključili u to, pa i stranke, odnosno klubovi zastupnika koji su otvoreno nama u razgovoru rekli kako njih zanima da se oni ukrcaju na taj vlak”, izjavio je Kartelo.

Istaknuo je kako je to Neovisnima za Hrvatsku “postalo neprihvatljivo” i tu točku su odgodili, jer su mjesec dana konzistentno držali priču da to nije stranačka tema.

A o tome da Neovisnima za Hrvatsku, netko spočitava brigu ili ljubav prema Dinamu, Kartelo kaže kako dovoljno govori statistika.

“Kao što je rekao kolega (Zlatko) Hasanbegović sinoć – tko je odrastao na utakmicama, a tko je tu došao s prijedlogom da se čak i Dinamu oduzme Maksimir? Prema tome, mi jesmo za transparentne procese u Dinamu, jesmo za to da se u Dinamu uspostavi red i da se Dinamo vrati svojim navijačima, ali nismo za to da Dinamo ide u kaos i anarhiju; da imamo, dakle, jednog nakon drugog koji su isti, kao što nam se dogodilo 2000. godine”, irekao je.

Na konferenciji za novinare predstavio se i novi gradski zastupnik Neovisnih za Hrvatsku Davorin Karačić koji je u zastupničke klupe sjeo umjesto Ane Lederer, koja je imenovana za pročelnicu zagrebačkog Gradskog ureda za kulturu.

Karačić je zahvalio stranci koja mu je dala povjerenje da se, rekao je, što jače i što bolje bori za ovaj grad i za Zagrepčane.

Dodao je da sada neće govorio ništa o eventualnim programima i vizijama. “Određene ideje u glavi postoje, ali kako ja nisam solo igrač nego sam tu dio tima, sve će to doći s vremenom”, rekao je novi gradski zastupnik Neovisnih za Hrvatsku, Karačić.

Na dnevnom redu današnje sjednice zagrebačke Gradske skupštine je i prijedlog zaključka – postupak preoblikovanja Građanskog nogometnog kluba “Dinamo” koji su uputili oporbeni klubovi gradskih zastupnika.

Prijedlozi oporbe o GNK Dinamo

Oporba predlaže zaključak da se – Gradska skupština Zagreba protivi preoblikovanju sportske udruge Građanski nogometni klub “Dinamo” u sportsko dioničko društvo prije provedbe potpuno demokratskih i transparentnih izbora, na kojima će svi članovi udruge sudjelovati u biranju tijela udruge koja će zatim odlučiti o daljnjoj budućnosti GNK “Dinama”. Također, dok se ne steknu zakonski uvjeti za utvrđivanje objektivne vrijednosti kluba i ‘nastale štete zbog potencijalnih nezakonitih radnji i sukoba interesa’. U prijedlogu oporbe navodi se i kako se – Gradska skupština protivi davanju suglasnosti GNK “Dinamo” za korištenje Gradskog stadiona “Maksimir” za potrebe preoblikovanja. (Hina)

Zlatko Hasanbegović je za portal Zagreb.info kratko prokomentirao situaciju:

Stvorena je lažna afera da su Neovisni oko pitanja Dinama pristupili političkoj trgovini. O tome ćemo sutra govoriti na Gradskoj skupštini. U Skupštini danas sjede tri čovjeka iz Neovisnih koji su odrasli na tribinama. To smo Davorin Karačić, Krešimir Kartelo i ja.

Smiješno je da nam o ljubavi prema Dinamu dociraju oni koji ili nisu navijali za Dinamo (da ne kažem za koje klubove u Beogradu su navijali), ili ono koji nikad u životu nisu bili na stadionu. Svaka čast Tomaševiću i Radi Borić, ali da bi na sebe mogli preuzeti priču o Dinamu, trebao bi pohoditi barem jednu utakmicu. Siguran sam da nikad u životu nisu kročili na Maksimir, a ni na bilo koji drugi stadion, rekao je Hasanbegović za portal Zagreb.info te naveo razloge zašto neće podržati prijedlog oporbe:

Nećemo ih podržati jer mi imamo svoj prijedlog zaključka u koji se, spletom nesretnih okolnosti, u zadnji čas, pet minuta prije glasovanja i mimo svih dogovora, uključila oporba; SDP, Tomašević i Rada Borić. Njihov prijedlog potpuno je neprihvatljiv. Oni ga koriste za političku promociju, a s Dinamom pri tome imaju veze kao vi i ja s Lujem 14. Tri minute prije glasovanja o našem prijedlogu počeli su petljati s amandmanima.

Cijela ova priča nema veze s Dinamom već s odnosima političkih snaga te s mojim političkim ‘prijateljima’ iz dijela kulturnog miljea koji teško podnose činjenicu da je pročelnica za kulturu postala članica našeg kluba Ana Lederer. Uršu Raukar i Vilima Matulu ne zanima Dinamo, već nešto sasvim drugo čemu smo mi iz Neovisnih prepreka. Otud nezadovoljstvo i stvaranje zablude u javnosti miješanjem krušaka i jabuka, objasnio je Hasanbegović, piše zagreb.info

 

PRISEGNUO NOVI GRADSKI ZASTUPNIK DAVORIN KARAČIĆ!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori