Pratite nas

Politika

Stier: Nema političkih prepreka za ulazak RH u Schengenski prostor

Objavljeno

na

Davor Ivo Stier nakon govora predsjednika Europske komisije Junckera kazao je da Hrvatska ispunjava kriterije za ulazak u Schengenski prostor i da bi najkasnije do 2018. godine. Hrvatska je ispunila već uvjete da može koristiti Schengenski informacijski sustav i za opremljenost naših graničnih prijelaza.

Vrlo je jasna politička poruka da kada se tehnički kriteriji udovolje, Hrvatska mora ući i Schengenski prostor i da ne bude tu političkih prepreka, rekao je Stier u HRT-ovom Studiju 4.

To je dobra vijest, ali znači da moramo iskoristiti tu priliku i zaključiti ne samo tehničke nego i političke kriterije koji su potrebni da bi se ušlo u Schengen, rekao je Tonino Picula (SDP), zastupnik u Europskom parlamentu.

Podsjetimo Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker pred Europskim parlamentom govorio je o stanju Unije i predstavio smjernice Komisije do kraja mandata i svoju viziju Europe.

Kada sam vam se obratio s ovim zadatkom prošle godine, imao sam lakši zadatak. Bilo je jasno da EU nije bila u dobrom stanju. Europa je bila ozlijeđena, oštećena godinom koja je uzdrmala naše temelje. Mogli smo se okupiti i raditi na pozitivnom programu EU-a ili se povući. Ja sam se založio za jedinstvo. Predložio sam pozitivan program kako bismo pomogli stvoriti Europu koja štiti, osnažuje i brani, rekao je na početku svoga govora Juncker i doda da je tijekom prošlih 12 mjeseci Europski parlament je pomogao da se taj program oživotvori. Nastavljamo ostvaritivati napredak svakog dana.

Sinoć ste radili na tome da se iznađe dogovor o instrumentima za zaštitu trgovine te o udvostručivanju naših europskih investicijskih kapaciteta. Želim zahvaliti liderima naših 28 država članica. Odlučili su se okupiti oko naših zajedničkih ciljeva. Zajednički smo pokazali da Europa može svojim građanima ponuditi rezultate tada i tamo gdje je bitno. Od tada polako i sigurno, osjećamo zamah. Sada smo već u petoj godini ekonomskog oporavka koji je napokon došao do svake države članice, kazao je.

Rast u Europskoj uniji nadmašio je rast u SAD-u u posljednje dvije godine. Sada iznosi iznad 2%, a u eurozoni iznosi 2,2%, dodao je.

Nezaposlenost je najniža u posljednjih devet godina. Gotovo osam milijuna radnih mjesta otvoreno je do sada tijekom ovoga mandata, a 235 milijuna je zaposleno. Samom tim je više ljudi zaposleno u EU nego ikad prije, izjavio je. Da smo izgubili 8 mil. radnih mjesta snosili bismo odgovornost za to. Europske institucije zaslužne su za promjene trendova, ali i za europski investicijski plan koji je potaknuo investiciije u vrijednosti 225 milijardi eura do sada. Tako su omogućeni krediti za više od 445.000 malih poduzeća i 279 infrastrukturnih projekata, dodaje.

Zaslužni smo što smo javni deficit spustili sa 6,6% na 1,6% zahvaljujući pametnoj primjeni pakta za rast i stabilnost. Tražimo fiskalnu disciplinu, ali ne želimo pritom uništiti rast. To dobro funkcionira u EU-u unatoč kritikama. Deset godina od početka kriza europsko gospodarstvo napokon se oporavlja, a s njim i naše samopouzdanje. Lideri 27 članica, parlament i Komisija vraćaju Europu u Uniju, a samim time i jedinstvo u našu Uniju. Lani se 27 lidera država članica sastalo u Rimu kako bi ponovili da se i dalje zalažu za našu Uniju. Sve me to navodi da kažem da se vjetar vratio u naša jedra. Moramo iskoristiti ovu mogućnost, jer ta mogućnost neće zauvijek biti otvorena. Zato moramo učiniti dvije stvari – prvo nastaviti putem kojim smo pošli prošle godine. Imamo još 16 mjeseci da ostvarimo pravi napredak u parlamentu, Vijeći i Komisiji. Moramo završiti ono što smo započeli u Bratislavi i ostvariti rezultate. Drugo – moramo zacrtati smjer za budućnost. Kao što je Mark Twain napisao – u budućnosti ćemo biti više razočarani onime što nismo napravili nego onim stvarima koje jesmo. Sada je vrijeme da izgradimo ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Europu za2025. godine, rekao je Juncker.

Juncker: Hrvatska treba ući u Schengenski prostor čim ispuni kriterije

Govoreći o potrebi otvaranja Schenskog prostora za Rumunjsku i Bugarsku, Juncker je kazao i da Hrvatskatreba ući u Schengenski prostor čim ispuni kriterije.

Juncker: Za vrijeme ovoga mandata više neće biti novih članica

Ako želimo više stabilnosti u našem susjedstvu, morat ćemo održati vrlo vjerodostojnu perspektivu širenja za zemlje zapadnog Balkana, izjavio je Juncker.

Za vrijeme ovoga mandata Komisije i Parlamenta neće biti novih članica zato jer se ne mogu ispuniti uvjeti za pristup Europskoj uniji. Međutim EU će u godinama iza ovoga mandata brojiti više od 27 članica. Pritom ne smijemo zaboraviti da u svim državama kandidatima za pristup vladavina prava i neovisno pravosuđe su temeljne vrijednosti koje važe kao glavni i apsolutni prioriteti. To isključuje članstvo Turske u EU-u u dogledno vrijeme. Turska se već stanovito vrijeme velikim koracima odvaja od EU, dodaje.

Europska unija treba biti puno odlučnija u zajedničkoj borbi protiv terorizma. U zadnje tri godine smo dosta uznapredovalina tom putu. U slučaju prekograničnih terorističkih opasnosti i dalje ne reagiramo dovoljno brzo. Stoga se zauzimam za zajedničku europsku obavještajnu jedinicu koja će osigurati da se podaci o teroristima automatski razmjenjuju među našim obavještajnim i policijskim službama zemalja članica, kaže Juncker.

Nakon Junckerovog govora slijedi plenarna rasprava kojom započinje dijalog Komisije s Parlamentom i Vijećem kako bi se pripremio radni program Komisije za iduću godinu.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

HDZ odgovorio Bernardiću: SDP-u je bolje da se poklopi ušima

Objavljeno

na

Objavio

Iz HDZ-a su u petak odgovorili SDP-ovcima na kritike rada Plenkovićeve Vlade, poručivši kako bi im bilo bolje da se “poklope ušima” umjesto da kritiziraju jer je Vlada protekle dvije godine mandata potrošila u ispravljanju negativnih trendova koje im je ostavila prethodna SDP-ova Vlada.

“SDP-ovi kritikanti imaju obraza pametovati, a prema usporednim podacima bilo bi im bolje da se – poklope ušima”, navodi se u HDZ-ovu odgovoru na Facebooku predsjedniku SDP-a Davoru Bernardiću, koji je danas prve dvije godine Plenkovićeve vlade ocijenio “godinama političke korupcije, bez ikakvih reformi”.

HDZ navodi da su od SDP-ove vlade naslijedili svega 9 posto ugovorenih sredstava od 10,7 milijardi eura koje su Hrvatskoj na raspolaganju iz EU-a. “Danas smo na 54 posto”, ističu u odgovoru Bernardiću.

Među svojim uspjesima HDZ navodi i smanjenje javnoga duga, porast zaposlenosti, prosječne plaće i mirovina.

Tako će, tvrde, zatečeni javni dug od 85 posto BDP-a do kraja godine, prema planu, pasti na – 74,5 posto, a stopa zaposlenosti od 56,8 posto na početku mandata u ovom će kvartalu narasti na 63 posto.

“Prosječna plaća u mandatu naše Vlade porasla je za 710 kuna. Povećali smo i minimalne plaće dva puta po 5 posto, što je više nego u prethodnih 9 godina. Obećali smo povećanje mirovina za 5 posto u cijelom mandatu, a u dvije godine već smo ih povećali za 6,3 posto”, odgovaraju iz HDZ-a uz poruku da “Nema povratka na staro – na pustoš zvanu SDP Hrvatske”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Nakon mog izlaganja većina kolega u EU tek je sada shvatila dimenziju problema u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je u četvrtak zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu.

Plenković je na summitu 28 čelnika Europske unije u okviru rasprave o vanjskim odnosima govorio o Bosni i Hercegovini nakon općih izbora u toj zemlji, na kojima su većinski Bošnjaci ponovno preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlanom predsjedništvu zemlje.

“Mislim da je nakon mog izlaganja većina kolega tek sada shvatila dimenziju problema. Morate razumjeti da je za nekoga tko je malo dalje od naših krajeva to teško razumljivo.

Intervenciju su podržali bugarski premijer Bojko Borisov, mađarski Viktor Orban i zanimljivo španjolski premijer Pedro Sanchez, francuski predsjednik Emmanuel Macron i visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini također je uvažila sve naše argumente”, rekao je Plenković u izjavi novinarima.

Plenković je rekao da je izrazio zabrinutost zbog toga što su Bošnjaci, većinski narod u Federaciji BiH, izabrali člana predsjedništva BiH Hrvata, suprotno uvjerljivo većinskoj volji Hrvata u BiH koji su glasali za dosadašnjeg člana predsjedništva.

“Pojasnili smo da se time izigrava duh Daytonskog sporazuma. Takav scenarij nije dobar ni za funkcioniranje BiH, nije dobar za sva tri naroda, u ovom slučaju hrvatskog naroda u odnosu na ostale u smislu ravnopravnosti i legitimne zastupljenosti u institucijama”, rekao je Plenković.

Plenković će se nakon summita bilateralno sastati s visokom predstavnicom Mogherini i predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.

“Razgovarat ćemo malo šire, nije BiH jedina tema. Zanima me kako visoka predstavnica gleda na niz tema u našem susjedstvu – što će biti nakon referenduma u Makedoniji na koji nije izišao dovoljan broj birača, kako napreduju razgovori između Srbije i Kosova, a s predsjednikom Tuskom o brojnim temama koje nisu samo vezane uz ovo”, rekao je Plenković.

(Hina)

 

Ivan Vukoja: Radikalni unitaristi žele mobilizirati Bošnjake i gurnuti ih u sukob s Hrvatima

 

 

Pet hrvatskih županija u Federaciji BiH proglasile da Komšić nije dobrodošao

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari