Pratite nas

Politika

Stier: Nema političkih prepreka za ulazak RH u Schengenski prostor

Objavljeno

na

Davor Ivo Stier nakon govora predsjednika Europske komisije Junckera kazao je da Hrvatska ispunjava kriterije za ulazak u Schengenski prostor i da bi najkasnije do 2018. godine. Hrvatska je ispunila već uvjete da može koristiti Schengenski informacijski sustav i za opremljenost naših graničnih prijelaza.

Vrlo je jasna politička poruka da kada se tehnički kriteriji udovolje, Hrvatska mora ući i Schengenski prostor i da ne bude tu političkih prepreka, rekao je Stier u HRT-ovom Studiju 4.

To je dobra vijest, ali znači da moramo iskoristiti tu priliku i zaključiti ne samo tehničke nego i političke kriterije koji su potrebni da bi se ušlo u Schengen, rekao je Tonino Picula (SDP), zastupnik u Europskom parlamentu.

Podsjetimo Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker pred Europskim parlamentom govorio je o stanju Unije i predstavio smjernice Komisije do kraja mandata i svoju viziju Europe.

Kada sam vam se obratio s ovim zadatkom prošle godine, imao sam lakši zadatak. Bilo je jasno da EU nije bila u dobrom stanju. Europa je bila ozlijeđena, oštećena godinom koja je uzdrmala naše temelje. Mogli smo se okupiti i raditi na pozitivnom programu EU-a ili se povući. Ja sam se založio za jedinstvo. Predložio sam pozitivan program kako bismo pomogli stvoriti Europu koja štiti, osnažuje i brani, rekao je na početku svoga govora Juncker i doda da je tijekom prošlih 12 mjeseci Europski parlament je pomogao da se taj program oživotvori. Nastavljamo ostvaritivati napredak svakog dana.

Sinoć ste radili na tome da se iznađe dogovor o instrumentima za zaštitu trgovine te o udvostručivanju naših europskih investicijskih kapaciteta. Želim zahvaliti liderima naših 28 država članica. Odlučili su se okupiti oko naših zajedničkih ciljeva. Zajednički smo pokazali da Europa može svojim građanima ponuditi rezultate tada i tamo gdje je bitno. Od tada polako i sigurno, osjećamo zamah. Sada smo već u petoj godini ekonomskog oporavka koji je napokon došao do svake države članice, kazao je.

Rast u Europskoj uniji nadmašio je rast u SAD-u u posljednje dvije godine. Sada iznosi iznad 2%, a u eurozoni iznosi 2,2%, dodao je.

Nezaposlenost je najniža u posljednjih devet godina. Gotovo osam milijuna radnih mjesta otvoreno je do sada tijekom ovoga mandata, a 235 milijuna je zaposleno. Samom tim je više ljudi zaposleno u EU nego ikad prije, izjavio je. Da smo izgubili 8 mil. radnih mjesta snosili bismo odgovornost za to. Europske institucije zaslužne su za promjene trendova, ali i za europski investicijski plan koji je potaknuo investiciije u vrijednosti 225 milijardi eura do sada. Tako su omogućeni krediti za više od 445.000 malih poduzeća i 279 infrastrukturnih projekata, dodaje.

Zaslužni smo što smo javni deficit spustili sa 6,6% na 1,6% zahvaljujući pametnoj primjeni pakta za rast i stabilnost. Tražimo fiskalnu disciplinu, ali ne želimo pritom uništiti rast. To dobro funkcionira u EU-u unatoč kritikama. Deset godina od početka kriza europsko gospodarstvo napokon se oporavlja, a s njim i naše samopouzdanje. Lideri 27 članica, parlament i Komisija vraćaju Europu u Uniju, a samim time i jedinstvo u našu Uniju. Lani se 27 lidera država članica sastalo u Rimu kako bi ponovili da se i dalje zalažu za našu Uniju. Sve me to navodi da kažem da se vjetar vratio u naša jedra. Moramo iskoristiti ovu mogućnost, jer ta mogućnost neće zauvijek biti otvorena. Zato moramo učiniti dvije stvari – prvo nastaviti putem kojim smo pošli prošle godine. Imamo još 16 mjeseci da ostvarimo pravi napredak u parlamentu, Vijeći i Komisiji. Moramo završiti ono što smo započeli u Bratislavi i ostvariti rezultate. Drugo – moramo zacrtati smjer za budućnost. Kao što je Mark Twain napisao – u budućnosti ćemo biti više razočarani onime što nismo napravili nego onim stvarima koje jesmo. Sada je vrijeme da izgradimo ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Europu za2025. godine, rekao je Juncker.

Juncker: Hrvatska treba ući u Schengenski prostor čim ispuni kriterije

Govoreći o potrebi otvaranja Schenskog prostora za Rumunjsku i Bugarsku, Juncker je kazao i da Hrvatskatreba ući u Schengenski prostor čim ispuni kriterije.

Juncker: Za vrijeme ovoga mandata više neće biti novih članica

Ako želimo više stabilnosti u našem susjedstvu, morat ćemo održati vrlo vjerodostojnu perspektivu širenja za zemlje zapadnog Balkana, izjavio je Juncker.

Za vrijeme ovoga mandata Komisije i Parlamenta neće biti novih članica zato jer se ne mogu ispuniti uvjeti za pristup Europskoj uniji. Međutim EU će u godinama iza ovoga mandata brojiti više od 27 članica. Pritom ne smijemo zaboraviti da u svim državama kandidatima za pristup vladavina prava i neovisno pravosuđe su temeljne vrijednosti koje važe kao glavni i apsolutni prioriteti. To isključuje članstvo Turske u EU-u u dogledno vrijeme. Turska se već stanovito vrijeme velikim koracima odvaja od EU, dodaje.

Europska unija treba biti puno odlučnija u zajedničkoj borbi protiv terorizma. U zadnje tri godine smo dosta uznapredovalina tom putu. U slučaju prekograničnih terorističkih opasnosti i dalje ne reagiramo dovoljno brzo. Stoga se zauzimam za zajedničku europsku obavještajnu jedinicu koja će osigurati da se podaci o teroristima automatski razmjenjuju među našim obavještajnim i policijskim službama zemalja članica, kaže Juncker.

Nakon Junckerovog govora slijedi plenarna rasprava kojom započinje dijalog Komisije s Parlamentom i Vijećem kako bi se pripremio radni program Komisije za iduću godinu.

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

SNV zahtijeva da mu se prizna status manjinske samouprave

Objavljeno

na

Objavio

“Položaj Srba u Hrvatskoj nije unaprijeđen, nego je u nizu aspekata i unazađen. To posebno vrijedi za nivo tolerancije i cijeloga seta prava koja su se počela ostvarivati za vrijeme ulaska u Europsku uniju”, zaključak je Izjave o pravima Srba u Hrvatskoj, koja je usvojena na trećoj Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća 13. veljače 2018. u Zagrebu.

“Izjava” predstavlja popis zahtjeva političkih predstavnika Srba, upućenih Vladi Andreja Plenkovića, a zbog nekih mogla bi izazvati nove političke napetosti, piše Jutarnji list

Srpsko narodno vijeće (SNV), nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine, izabrano je političko, savjetodavno i koordinativno tijelo koje djeluje kao samouprava Srba u Republici Hrvatskoj. Predsjednik SNV-a je Milorad Pupovac, a zamjenik Saša Milošević.

Ukupno je predočeno trinaest zahtjeva. U prvom setu su oni iz ekonomsko-socijalnog područja o kojima se dosta govorilo proteklih tjedana, kao što je elektrifikacija sela u kojima živi srpsko stanovništvo, osiguravanje nesmetanog povratka izbjeglica kojih je još registriranih oko 19.000 u Republici Srbiji, zaštita prava na obnovu u ratu razorenih i uništenih kuća, kao i stambeno zbrinjavanje za one koji su ostali bez stanarskih prava. Tu su još utvrđivanje sudbina nestalih te suđenja za zločine počinjene nad Srbima u vrijeme rata i nakon završetka ratnih operacija.

Od hrvatske Vlade se traži i da počne “aktivno provoditi politiku zapošljavanja pripadnika srpske zajednice, ponovo donesu, ali ovaj put i provedu, akcijski plan o zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina”. Tu su još zahtjevi za dvojezične natpise, hitnu registraciju srpskih škola koje djeluju u Hrvatskoj, prestanak osporavanja zločina nad Srbima u NDH, a kada je riječ o javnim medijima, upućen je zahtjev prema kojem je “nužno da srpske organizacije osnuju i vlastiti radijski servis, a da država to aktivno pomogne”.

A zatim slijedi zahtjev koji bi mogao izazvati snažne političke tenzije jer u točki 12. Srpsko narodno vijeće zahtijeva “Institucije srpske zajednice, posebno SNV i Zajedničko vijeće općina (ZVO), moraju dobiti status manjinskih samouprava, u skladu s njihovim posebnim osnivačkim izvorištima – dokumentima s međunarodnim karakterom, Erdutskim sporazumom i Pismom namjera”. Naglasak je na terminu “moraju”, koji je ultimativan, piše Jutarnji list

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Pejčinović Burić s Lavrovom nastavlja pojačanu dinamiku odnosa Hrvatske i Rusije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska i Rusija nastavile su u subotu pojačanu dinamiku bilateralnih odnosa sastankom ministara vanjskih poslova Marije Pejčinović Burić i Sergeja Lavrova na marginama konferencije o sigurnosti u Muenchenu.

Prošle je godine bilo nekoliko susreta na ministarskoj i parlamentarnoj razini, a vrhunac je bio sastanak predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sočiju.

“Neke rezultate te malo jače suradnje već vidimo, prošle su godine porasli i izvoz i uvoz, a broj (ruskih) turista je 15 posto veći”, izjavila je novinarima Pejčinović Burić.

Rusija je također pomogla da se postigne dogovor o plinofikaciji rafinerije u Bosanskom Brodu u ruskom vlasništvu koja godinama onečišćuje zrak u Slavonskom Brodu s hrvatske strane Save.

Pejčinović Burić s Lavrovom nije konkretno razgovarala o interesu državne naftne kompanije Rosnjeft za kupnju INA-e, ali je istaknula da je Moskva zainteresirana snažnije sudjelovati u hrvatskom energetskom sektoru.

“Uz činjenicu da je Hrvatska članica NATO-a i EU-a i da jasno stoji na pozicijama zemalja članica, mislimo da za odnose s velikim državama kao što je Rusija uvijek treba imati mjesta”, rekla je šefica hrvatske diplomacije.

Rusija je vrlo važan faktor u brojnim dijelovima svijeta, dodala je posebno ističući ulogu Moskve u jugoistočnoj Europi i u BiH te suradnju u borbi protiv terorizma.

Hrvatska ministrica susrela se i sa zamjenikom američkog ministra energetike s kojim je razgovarala o planiranom LNG terminalu na Krku, važnom za opskrbu plinom Hrvatske i Europe i smanjenje ovisnosti o uvozu ruskih energenata.

“Postoji interes SAD-a da pomogne ne samo Hrvatskoj, nego i drugim državama koje bi bile uključene u taj projekt”, rekla je Pejčinović Burić.

Na sastanku s političkim direktorom u izraelskom ministarstvu vanjskih poslova potvrđen je veliki napredak u odnosima dviju država koji se kreću prema “strateškom partnerstvu” u vojnoj industriji i poljoprivredi, rekla je ministrica i dodala da bi premijer Benjamin Netanyahu tijekom godine mogao posjetiti Hrvatsku.

Na marginama konferencije, koja završava u nedjelju, Pejčinović Burić se sastala i s ministrima vanjskih poslova Njemačke, Italije i jugoistočne Europe.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari