Pratite nas

Politika

Stier za Politico: Ideja ‘Cjelovite i slobodne Europe’ puca po šavovima

Objavljeno

na

Bivši zastupnik u Europskom parlamentu i ministar vanjskih poslova Hrvatske, danas saborski zastupnik Davor Ivo Stier napisao je u komentaru za Politico kako Europa mora biti cjelovita i slobodna kako bi mogla širiti stabilnost na Balkanu i šire.

U podužoj kolumni koju je napisao za ugledni portal Politico, Davor Ivo Stier se osvrnuo na trenutno stanje u jugoistočnoj Europi, s naglaskom na prijedlog Srbije i Kosova o zamjeni teritorija.

– To nije bio novi prijedlog, no ono što je ovaj put bilo drukčije je reakcija Europe i SAD-a, napisao je Stier.

– Kritičari bi nekad odbili bilo kakve izmjene granica na Balkanu kao prijetnju regionalnoj stabilnosti, no ovaj je put odgovor bio umjeren. Njemačka kancelarka Angela Merkel bila je glas opreza, no veći dio međunarodne zajednice jednostavno je slegnuo ramenima i prihvatio prijedlog kao legitiman.

– Ideja “Cjelovite i slobodne Europe”, koja je bila temeljni princip kojim se organizirao cijeli kontinent od pada Berlinskog zida, puca po šavovima. Umjesto nje se vraćaju zone utjecaja, geopolitički pristup kojeg uglavnom promiču neliberalne demokracije poput Rusije i Turske.

Stier navodi kako je kroz gotovo tri desetljeća Europa slijedila put integracije i demokratizacije, u kojoj su komunističke diktature postajale liberalne demokracije, a socijalističke ekonomije se otvarale slobodnom tržištu. Obećanja sadržana u toj ideji pokrenule su proces nacionalne emancipacije, od Baltika do Jadrana.

– No, u zadnje vrijeme, to obećanje izgleda ustajalo. Njegov ideološki suparnik? Samouvjerene iliberalne demokracije koje streme uspostavi zona utjecaja unutar granica njihovih nekadašnjih carstava. To ne znači da se Sovjetski Savez ili Otomansko carstvo bude iz pepela, no to znači da Moskva i Ankara nameću svoj autoritet s obnovljenim žarom.

Stier napominje kako je turski predsjednik Reccep Tayyip Erdogan, kojem su sve zemlje EU zabranile predizborne skupove na svojim teritorijima, iskoristio Sarajevo za svoj skup, na kojem je okupio svu tursku dijasporu s cijelog kontinenta.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je, tvrdi Stier, također demonstrirao kako neće biti samo promatrač ukoliko se nove neovisne države krenu približavati europskim i euroatlantskim strukturama.

– Unatoč sankcijama i osudama, Putin je postao neizbježan geopolitički čimbenik, s vrlo jasnom zonom utjecaja.

Stier se potom osvrnuo na srpskog predsjednika Aleksandra Vučića koji, kaže, imitira lidere neliberlanih demokracija ali ne kako bi ponovno uspostavio Jugoslaviju, već kako bi povratio status Beograda kao glavnog grada s dovoljno autoriteta kojim bi dominirao “jugosferom”.

– No, umjesto da se sukobi s Europom i SAD-om, Vučić će tražiti članstvo u EU i otvoriti dijalog s NATO-om, računajuči na činjenicu da je mnogim europskim vođama lakše tolerirati njegovu verziju neliberalne demokracije nego pustiti Rusiju i Tursku da ojačaju svoj utjecaj na Balkanu.

– U isto vrijeme, Vučić će pokušati odražti neutralnost Beograda i održavati bliske političke, ekonomske i vojne veze s Rusijom. Produbit će i veze s Kinom i tražiti sporazum s Turskom oko interesa na Balkanu, pogotovo oko Bosne i Hercegovine. Vučić će predložiti osnivanje carinske unije na Balkanu, i insistirati da se autoritet beogradskog Posebnog suda za ratne zločine proširi na sve zločine u bivšoj Jugoslaviji. Na domaćem planu, Vučić će koncentrirati svoju moć i ograničiti osobne slobode i slobodu medija. Vjerojatno će se češće uplitati i u unutarnja pitanja susjednih zemalja.

Stier ipak ističe kako Vučić nije najveći problem u reigiji, jer vjerojatno neće uspjeti u svojoj nakani stvaranja nove zone utjecaja između Istoka i Zapada. No, njegov prijedlog za zamjenom teritorija s Kosovom je prema Stieru simptom širih promjena u Europi, u kojoj ideal ‘cjelovite i slobodne’ Europe prepušta mjesto realnosti kontinenta koji je sve više rascjepkan i sve manje slobodan.

– Politika proširenja još uvijek formalno postoji, ali je danas više zaostala birokratska procedura a manje stvarna strateška politika za stabilizaciju i reformu. To se mora promijeniti ako EU želi spriječiti dalju fragmentaciju i urušavanje demokratskih vrijednosti. Samo Europa koja je uistinu cjelovita i slobodna može širiti stabilnost – na Balkanu i šire, zaključio je Stier za Politico.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Jedna rejting matematika koja ne ide HDZ-u prilog

Objavljeno

na

Objavio

Klackalica na standardnoj pogreški +/- 3 posto

Istraživanje agencije 2×1 CroElecto otkriva više od onoga što bi u HDZ-u htjeli. Uzorak veći od 1000 ispitanika baca jedno novo svijetlo na sva dosadašnja ispitivanja, pogotovo nakon apsurdne situacije da ista agencija radi ispitivanje za dvije televizije s nacionalnom koncesijom i to u razmaku od par dana.

Pravo pitanje glasi-kako je to moguće i tko može garantirati da ispitivanje nije fabricirano i zašto se rezultati znatno razlikuju, bez obzira na prikazani broj ispitanika, odnosno uzorak. Agencija koja radi izravno za dvije konkurentske strane ili je neprofesionalna ili su obje ankete manipulativne.

Prije svega treba analizirati odnos rejtinga HDZ-a i SDP-a, te na statističku pogrešku, kao i na trend. Razlika između HDZ-a i SDP-a nije veća od plus ili minus statističke greške i u stvarnosti se radi o klackalici te s obzirom na kampanju koja traje u lijevo liberalnim medijima, primjetan je rast tih političkih opcija.

Svemu tome u prilog ide i orkestrirana, sinkroniziranja kampanja u potenciranju HDZ-ih afera bez obzira s koje strane su plasirane.

Rejting HDZ-a u potpunosti oslikava da politika približavanja stranke u centar i veliki utjecaj usvajanja liberalnih načela, HDZ-u neće donijeti očekivani broj mandata jer HDZ napuštaju tradicionalni birači. Brojka od 26,57 % preferencija, u stvarnosti ne oslikava ni da će članovi stranke i njihove obitelji dati svoj glas i izgledno je da će podrška HDZ-u kopnjeti i nije nemoguće, prije je izgledno da HDZ na izborima za EP doživi debakl.

Kod SDP-a / 20,83 % / je vidljivo da će njihova podrška iz dana u dan rasti, bez obzira na sukobe u toj stranci. Biračko tijelo SDP-a, postat će sve homogenije i izraženije. Istina iz tog okvira izdvojili su se oni koji daju svoju podršku Amsterdamskoj koaliciji ali to i je ona brojka koja je radila razliku na brojke s parlamentarnih izbora.

Veliki problem HDZ-u, ali i SDP-u može biti izlaznost veća od 30 % jer ona generira slabiji rezultat i manji broj mandata. SDP to može nadoknaditi agresivnom kampanjom na društvenim mrežama i sebi sklonim medija, dok HDZ u osnovi nema svoje medije i oni koji ih načelno podržavaju mogu im okrenuti leđa i uvesti u probleme. Birači HDZ-a ne vjeruju lijevo liberalnim medijima, neke ni ne čitaju.

Drugi veliki problem je korištenje referendumskih inicijativa protiv HDZ-a jer je premalo vremena prošlo od njih i priče kako su završile.

Osim anketa koje rade hrvatske agencije, još neke agencije iz našeg susjedstva rade ispitivanje i ono je na tragu ovih analiza jer daju po 3 mandata HDZ-u i SDP-u, a svi ostali mandati su rastezljivi, pa i oni desnih i suverenističkih opcija gdje rezultati mogu biti od 1 do 3 mandata.

Po svoj prilici na ovim izborima, profitirati mogu jedino SDP, Amsterdamska koalicija i Živi zid, sve ostalo će biti razočarenje.

Ante Rašić

Izborno ludilo: Kreće ribolov, jer za političare narod je riba, riba koja pamti 5 sekundi

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Na Pantovčaku održan sastanak državnog vrha

Objavljeno

na

Objavio

Državni vrh, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković te predsjednik Vlade Andrej Plenković održali su redoviti sastanak danas na Pantovčaku, potvrđeno je Hini iz Ureda predsjednice i Ureda premijera, a razgovaralo se o brojnim aktualnim temama.

Riječ je o redovitom sastanku državnoga vrha, navode iz oba Ureda, bez detalja o temama razgovora, ali sastanak nije bio najavljen ni na stranicama Ureda predsjednice ni na stranicama Vlade.

Na stranicama Ureda predsjednice kao jedina predsjedničina aktivnost u subotu navodi se Dan otvorenih vrata za Hrvate Bosne i Hercegovine u 13 sati, dok je premijer u 16 sati u Krapini.

Iz Vlade je kazano kako se ne događa ništa dramatično, ali da ima dosta tema za razgovor.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari