Pratite nas

Politika

Stier za Politico: Ideja ‘Cjelovite i slobodne Europe’ puca po šavovima

Objavljeno

na

Bivši zastupnik u Europskom parlamentu i ministar vanjskih poslova Hrvatske, danas saborski zastupnik Davor Ivo Stier napisao je u komentaru za Politico kako Europa mora biti cjelovita i slobodna kako bi mogla širiti stabilnost na Balkanu i šire.

U podužoj kolumni koju je napisao za ugledni portal Politico, Davor Ivo Stier se osvrnuo na trenutno stanje u jugoistočnoj Europi, s naglaskom na prijedlog Srbije i Kosova o zamjeni teritorija.

– To nije bio novi prijedlog, no ono što je ovaj put bilo drukčije je reakcija Europe i SAD-a, napisao je Stier.

– Kritičari bi nekad odbili bilo kakve izmjene granica na Balkanu kao prijetnju regionalnoj stabilnosti, no ovaj je put odgovor bio umjeren. Njemačka kancelarka Angela Merkel bila je glas opreza, no veći dio međunarodne zajednice jednostavno je slegnuo ramenima i prihvatio prijedlog kao legitiman.

– Ideja “Cjelovite i slobodne Europe”, koja je bila temeljni princip kojim se organizirao cijeli kontinent od pada Berlinskog zida, puca po šavovima. Umjesto nje se vraćaju zone utjecaja, geopolitički pristup kojeg uglavnom promiču neliberalne demokracije poput Rusije i Turske.

Stier navodi kako je kroz gotovo tri desetljeća Europa slijedila put integracije i demokratizacije, u kojoj su komunističke diktature postajale liberalne demokracije, a socijalističke ekonomije se otvarale slobodnom tržištu. Obećanja sadržana u toj ideji pokrenule su proces nacionalne emancipacije, od Baltika do Jadrana.

– No, u zadnje vrijeme, to obećanje izgleda ustajalo. Njegov ideološki suparnik? Samouvjerene iliberalne demokracije koje streme uspostavi zona utjecaja unutar granica njihovih nekadašnjih carstava. To ne znači da se Sovjetski Savez ili Otomansko carstvo bude iz pepela, no to znači da Moskva i Ankara nameću svoj autoritet s obnovljenim žarom.

Stier napominje kako je turski predsjednik Reccep Tayyip Erdogan, kojem su sve zemlje EU zabranile predizborne skupove na svojim teritorijima, iskoristio Sarajevo za svoj skup, na kojem je okupio svu tursku dijasporu s cijelog kontinenta.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je, tvrdi Stier, također demonstrirao kako neće biti samo promatrač ukoliko se nove neovisne države krenu približavati europskim i euroatlantskim strukturama.

– Unatoč sankcijama i osudama, Putin je postao neizbježan geopolitički čimbenik, s vrlo jasnom zonom utjecaja.

Stier se potom osvrnuo na srpskog predsjednika Aleksandra Vučića koji, kaže, imitira lidere neliberlanih demokracija ali ne kako bi ponovno uspostavio Jugoslaviju, već kako bi povratio status Beograda kao glavnog grada s dovoljno autoriteta kojim bi dominirao “jugosferom”.

– No, umjesto da se sukobi s Europom i SAD-om, Vučić će tražiti članstvo u EU i otvoriti dijalog s NATO-om, računajuči na činjenicu da je mnogim europskim vođama lakše tolerirati njegovu verziju neliberalne demokracije nego pustiti Rusiju i Tursku da ojačaju svoj utjecaj na Balkanu.

– U isto vrijeme, Vučić će pokušati odražti neutralnost Beograda i održavati bliske političke, ekonomske i vojne veze s Rusijom. Produbit će i veze s Kinom i tražiti sporazum s Turskom oko interesa na Balkanu, pogotovo oko Bosne i Hercegovine. Vučić će predložiti osnivanje carinske unije na Balkanu, i insistirati da se autoritet beogradskog Posebnog suda za ratne zločine proširi na sve zločine u bivšoj Jugoslaviji. Na domaćem planu, Vučić će koncentrirati svoju moć i ograničiti osobne slobode i slobodu medija. Vjerojatno će se češće uplitati i u unutarnja pitanja susjednih zemalja.

Stier ipak ističe kako Vučić nije najveći problem u reigiji, jer vjerojatno neće uspjeti u svojoj nakani stvaranja nove zone utjecaja između Istoka i Zapada. No, njegov prijedlog za zamjenom teritorija s Kosovom je prema Stieru simptom širih promjena u Europi, u kojoj ideal ‘cjelovite i slobodne’ Europe prepušta mjesto realnosti kontinenta koji je sve više rascjepkan i sve manje slobodan.

– Politika proširenja još uvijek formalno postoji, ali je danas više zaostala birokratska procedura a manje stvarna strateška politika za stabilizaciju i reformu. To se mora promijeniti ako EU želi spriječiti dalju fragmentaciju i urušavanje demokratskih vrijednosti. Samo Europa koja je uistinu cjelovita i slobodna može širiti stabilnost – na Balkanu i šire, zaključio je Stier za Politico.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Od 18 prijavljenih potpisnika dviju referendumskih inicijativa samo dvoje prvog dana došlo na uvid u APIS

Objavljeno

na

Objavio

Od 18 potpisnika dviju referendumskih inicijativa “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje”, koji su se prijavili za uvid u svoje nevažeće potpise, tek je dvoje prvog dana došlo u prostorije tvrtke APIS, izjavila je novinarima državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac.

Podsjetila je da se uvid u neispravne, odnosno nevažeće potpise u APIS-u može obaviti od ponedjeljka 19. do srijede, 21. studenoga, od 9 do 15 sati.

Na pitanje da prokomentira slab odziv prvog dana Rimac je kazala kako to pokazuje da “potpisnici apsolutno vjeruju Ministarstvu uprave i tijelima Republike Hrvatske da su svoj posao obavili prije svega transparentno i korektno.

Podsjetila je da je Ministarstvo uprave 13. studenoga objavilo termine uvida u potpise prikupljene u sklopu dviju referendumskih inicijativa koji su nakon provjere i prebrojavanja proglašeni nevažećima. Zainteresiranoj javnosti omogućen je uvid u neispravne, odnosno nevažeće potpise u prostorijama tvrtke APIS kojoj je bila povjerena provjera potpisa.

Rimac je također podsjetila da će se od 26. do 28. studenoga omogućiti uvid predstavnicima građanskih inicijativa “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje”, čiji će predstavnici moći pregledati svih 44.974, odnosno 40.875 nevažećih potpisa. Građanske inicijative za to su mogle odrediti do deset predstavnika po svakom od tri referendumska pitanja.

Predstavnici inicijative “Istina o Istanbulskoj” dobili su termin za pregledavanje potpisa 26. studenoga od 9 do 15 sati. U istom razdoblju, 27. studenoga, predstavnici inicijative “Narod odlučuje” moći će pregledati nevažeće potpise iz zahtjeva za raspisivanje referenduma o izmjeni članka 72. Ustava, a dan kasnije, 28. studenoga, iz zahtjeva za raspisivanje referenduma o dopuni Ustava Republike Hrvatske člankom 72. a.

Za predstavnike građanskih inicijativa ostavlja se mogućnost za određivanjem dodatnih termina ako se pokaže objektivna potreba i ako se o tome dogovore sve zainteresirane strane.

Prijavljeni predstavnici organizacija civilnog društva (GONG, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, Centar za civilne inicijative, B.a.B.e. i Kuća ljudskih prava) imaju mogućnost promatrati uvide potpisnika i predstavnika građanskih inicijativa u sve navedene dane vršenja uvida, o čemu su i pojedinačno obaviješteni.

Pojasnila je da potpisnika koji želi obaviti uvid pri ulasku u zgradu APIS-a dočekuje djelatnik koji mu u aplikaciji objašnjava razloge zašto je njegov potpis bio nevažeći, a ukoliko želi vidjeti svoj potpis tada ga prati do “Sigurnosne sobe” gdje ne može imati mobitele, fotoaparate ili kemijske olovke.

Istaknula je i da danas niti jedna prijavljena organizacija civilnog društva nije bila na uvidu u nevažeće potpise građana te da ih očekuju možda sutra, ali sigurno sljedeći tjedan. Najavila je da će po završetku uvida izvješće poslati u Hrvatski sabor.

Na pitanje mogu li se nezadovoljnici žaliti nekoj instanci, Rimac je kazala da treba sačekati da se obavi uvid. “O zadovoljstvu ili nezadovoljstvu ćemo nakon toga. Ne bih prejudicirala unaprijed”, rekla je Rimac.

Inicijativa “Istina o Istanbulskoj” zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije, a inicijativa “Narod odlučuje” u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje.

U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu.

Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja. Vlada je 2. kolovoza za provjeru prikupljenih potpisa zadužila Ministarstvo uprave koje je utvrdilo da je za svako od tri referendumska pitanja predano nešto više od 40 tisuća neispravnih potpisa, među kojima je bilo duplih potpisa, nepostojećih OIB-a, umrlih i i nepunoljetnih kao i potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

HSPF: Željko Komšić nije hrvatski član Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Povodom inauguracije članova Predsjedništva BiH, Hrvatski studentski politološki forum (HSPF) još jednom podsjeća javnost da je po treći put grubo pregažena izborna volja hrvatskog naroda. Samim time, prekršeno je i natkrovljujuće ustavno načelo konstitutivnosti, kao i načelo ravnopravnosti naroda i legitimnog političkog predstavljanja koja proizlaze iz istoga.

Politički poredak u BiH ne može se i neće stabilizirati bez uvažavanja izborne volje sva tri  konstitutivna naroda. Gaženje izborne volje jednog konstitutivnog naroda ujedno je gaženje temelja BiH. Iz tog razloga jasno poručujemo da Željko Komšić nije hrvatski član Predsjedništva, jer ga Hrvati nisu ni birali.

Umjesto da zajedničke napore u naredne četiri godine usmjerimo na rješavanje socijalnih, ekonomskih, pravosudnih i brojnih drugih nagomilanih problema, prisiljeni smo vrtjeti se u krug i ponovno polemizirati o daytonskim načelima i pravima koja su već dogovorena i zagarantirana.

U ovakvom ambijentu nije realno očekivati konačan završetak međunacionalnih sukoba i izgradnju stabilnog političkog sustava. Stoga i ovim putem apeliramo na nastavak suprotstavljanja političkom nasilju nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, uz poruku da je krajnje vrijeme da se Hrvatima vrate kolektivna prava koja su dogovorena i zajamčena, ali su im prisilno oduzeta. To je jedini put ka stabilnosti i održivosti Bosne i Hercegovine.

Ured za odnose s javnošću HSPF-a

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari