Pratite nas

Vijesti

Stigla presuda Perkoviću i Mustaču

Objavljeno

na

Viši zemaljski sud u Münchenu poslao je pisanu presudu Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču koja je veoma obimna i ispisana na 250 stranica.

Danas počinje teći žalbeni rok od mjesec dana u kojem obrana bivših agenata Službe državne sigurnosti može uložiti žalbu.

Josip Perković i Zdravko Mustač nepravomoćno su osuđeni 3. kolovoza 2016. godine na kaznu doživotnog zatvora zbog sudjelovanja u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića u Njemačkoj 1983.

Nobilo najavio žalbu: ‘Pratesa su osudili prema iskazu Sindičića, a njega se ni ne spominje!’

Visoki zemaljski sud u Münchenu izradio je pisani otpravak presude kojom su nekadašnji šefovi Službe državne sigurnosti Josip Perković i Zdravko Mustač proglašeni krivim i osuđeni na doživotni zatvor zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine u Njemačkoj.

Peteročlano sudsko vijeće njemačkog suda, kojim je predsjedao sudac dr. Manfred Dauster, presudu s obrazloženjem otpremilo je strankama u postupku prošli tjedan.

Perkovićev branitelj, odvjetnik Anto Nobilo potvrdio je za JutarnjiList da je ovaj tjedan presudu i primio. Primitak presude potvrdili su nam i odvjetnici oštećene udovice Stjepana Đurekovića, sutužiteljice Gizele Đureković, zagrebački odvjetnici Zrinka i Siniša Pavlović.

– Tek smo danas dobili presudu, a s obzirom na to da je obrazloženje dosta obimno, radi se o oko 250 stranica, nismo ga još uspjeli proučiti pa za sada ne možemo davati nikakve komentare – izjavio je odvjetnik Pavlović, piše JutarnjiList.

Perkovićev branitelj rekao nam je da je on presudu dobio prekjučer te da je odmah uočio kako se obrazloženje presude protiv Perkovića i Mustača razlikuje od obrazloženja presude kojom je 2008. osuđen Perkovićev doušnik Krunoslav Prates.

– Presuda protiv Pratesa temeljila se na iskazu Vinka Sindičića, a njega u ovoj presudi uopće nema – izjavio je odvjetnik Nobilo. Perkovićeva i Mustačeva obrana već su ranije, sukladno njemačkom zakonu, obavijestile sud da će se žaliti na presudu izrečenu 3. kolovoza prošle godine. Sada svoje žalbe u propisanom roku moraju sastaviti i podnijeti, a o njima će odlučivati Savezni vrhovni sud SR Njemačke. Pritom treba napomenuti da se u žalbenom postupku neće razmatrati činjenična pitanja, dakle stanje i ocjena samih dokaza provedenih tijekom suđenja, nego samo proceduralni žalbeni razlozi. To zapravo znači da se ova prvostupanjska presuda može ukinuti samo ako najviši njemački sud utvrdi propuste u proceduri nižeg suda, odnosno moguća kršenja prava okrivljenika tijekom postupka.

Visoki zemaljski sud u Münchenu najprije je 2008. osudio Perkovićeva doušnika Krunoslava Pratesa za sudjelovanje u Đurekovićevu ubojstvu, smatrajući da je dao Perkoviću ključ garaže i dojavio mu vrijeme njegova dolaska u garažu u Wolfratshausenu kod Münchena, u kojoj su ga neposredni izvršitelji dočekali i ubili. Sljedeće godine ta je presuda postala pravomoćna. Perković i Mustač, kao šefovi SDS-a tadašnje SR Hrvatske, teretili su se da su sudjelovali u pripremi i organizaciji, odnosno nalaganju te političke likvidacije, ali su bili nedostupni njemačkim vlastima sve do ulaska Hrvatske u EU. Nakon cijele peripetije oko Lex Perkovića 2013., na koncu su početkom 2014. ipak predani Nijemcima i od tada se nalaze u istražnom zatvoru u Münchenu. Suđenje im je trajalo gotovo dvije godine, održane su 124 rasprave, a onda je prošlog ljeta donesena presuda kojom su obojica proglašeni krivima za teško ubojstvo, počinjeno na podmukao način i iz niskih pobuda. ( JL )

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari