Pratite nas

Pregled

STIPE PETRINA U BUJICI: “Agrokor je osveta s neba, a Most najveća prijevara!”

Objavljeno

na

Skidati ploče HOS-ovcima je nečasno – osvrnuo se Petrina u Bujici na najnovije zahtjeve SDP-a i dodao: – Tko može Dubrovčanima zabraniti da na Srđ stave ploču poginulim HOS-ovcima sa oznakom pod kojom su pali?! Pa ti ljudi su spasili Dubrovnik!

Petrina nije štedio ni HDZ-ova kandidata za gradonačelnika Šibenika Željka Burića koji je zajedno s Rankom Ostojićem otvarao Muzej “antifašističke pobjede” – Pa njih dvojica potjeću iz iste stranke. To je Savez komunista! Burić bi se zbog vlasti opiturao u crno i prozvao Kunta Kinte!

Mostovce je optužio da mu još uvijek duguju 39.000 kuna i nastavio: – Most je smišljen kako bi razbio bilo kakvu mogućnost treće opcije, oni su najveća hrvatska politička prijevara!

REKAO SAM PETROVU DA ŠUTNE PRGOMETA!

U Bujici na Z1 i partnerskim televizijama načelnik Općine Primošten i bivši saborski zastupnik otkrio je kako je Drago Prgomet izbačen iz Mosta: – Petrovu sam osobno rekao da šutne Prgometa nakon sastanka s Kotromanovićem i Milanovićem!

Komentirao je i nezavisnu zastupnicu za gradonačelnicu Zagreba Brunu Esih.

“Gospođu ne znam, vidim da je dosta prisutna u medijima i da je jedna grupacija iz društva dosta gura,” rekao je Petrina i pritom prokomentirao HDZ-ovog kandidata za Zagreb i njegovu poznatu prevrtljivost: “Drago Prgomet službeni je kandidat HDZ-a, stranke o kojoj ne mislim ništa dobro, ali koja ima respektabilan broj članova.

Ne znam zašto u Zagrebu imaju pet posto… Nisam znao za njegov sastanak s Antom Kotromanovićem i Zoranom Milanovićem zbog kojeg je izletio iz Mosta. Taj dan ružno je počeo već od samoga jutra. Našlo se Nacionalno vijeće Mosta, a Petrov, Prgomet i Lovrinović kasnili su sat i pol.

Mislio sam da je nešto bitno, a oni su bili u slastičarnici i pili kavu! Kad sam tog dana putovao doma, negdje oko Sv. Roka nazvao me Petrov i rekao sam mu doslovno: ‘Šutni ga!’ Bilo je tu svega i svačega o čemu javnost nije bila obaviještena. Ja sam incirao da se Prgomet pred svima očituje, većina u omjeru 11:8 bila je za to, no do tog očitovanja nikada nije došlo. Bolje bi bilo da smo tada išli na izvanredne izbore!”

Branio je i HOS-ovu ploču s natpisom ‘Za dom spremni’ koju SDP i lijeva oporba žele ukloniti.

“Skidati ploče HOS-ovcima jako je nečasno i nepošteno. Zašto nisu skidali oznake devedesetih kada su ljudi nosili te uniforme?! Pozdrav ‘Za dom spremni’ treba riješiti, napraviti distinkciju između ’41. i ’91. To je pozdrav HOS-a kojim se borilo protiv srpske okupacije. Tko može Dubrovčanima zabraniti da na Srđ stave spomen-ploču poginulim HOS-ovcima sa znakom pod kojim su se borili?! Ti ljudi su spasili Dubrovnik! Ne možemo ih se sada odricati, to je besmisleno!”

MOST MI JE JOŠ UVIJEK DUŽAN 39 TISUĆA KUNA!

Petrina je izrazio sumnje da se Most na posljednjim izborima, posredno financirao iz državnog proračuna.

“Most 2015. godine u 9. izbornoj jedinici nije potrošio ni lipu. Sve je išlo preko računa moje Nezavisne liste. Most do danas nije podmirio račune, ostao nam je 39 tisuća kuna dužan i danas smo zbog toga na sudu. Ne znam je li ih financirao Josipovićev donator Branko Roglić, priključio sam im se svega mjesec dana prije izbora…”

U Bujici je objavljen isječak iz intervjua koji je 2014. godine Jutarnjem listu dao kontroverzni “crveni tajkun” Branko Roglić. Hvalio je Prgometa: “Napravit ću sve da Dragu Prgometa spojim s Josipovićem. Prgomet je prekrasan čovjek, s njim se može puno toga napraviti.

Uistinu bih volio da njih dvojica, Josipović i Prgomet, budu zajedno, a u tom bih društvu volio vidjeti i ekonomisticu Martinu Dalić, koja je po meni super. I nju ću pokušati spojiti s Josipovićem. Također vrlo pohvalno mišljenje imam i o Sandri Švaljek, kao i o Jadranki Kosor, ali i o gradonačelnicima Metkovića, Omiša i Kaštela iz grupacije Most.”

Na upit što danas misli o Petrovu, rekao je da je njegov stav isti kao i 2015. godine, ali s tom razlikom da je čelnik Mosta u međuvremenu stekao malo više od godinu dana političkog iskustva.

“U Mostu nitko ne zna ništa o politici! Što je Petrov napravio u Metkoviću?! Ako situacija nije gora, barem je na istoj razini na kojoj je bila pod Jambom! Uhljebili su svoje ljude i ništa ne rješavaju… Pa tako ni Agrokor na državnoj razini! Ma što oni uopće znaju i tko su oni da bi rješavali tako ozbiljne problem. Oni to dubinski ne razumiju… Lako je laprdati u Saboru, pas koji dobro laje ne mora nužno biti dobar pas, čovjek koji dobro govori ne mora biti dobar čovjek… Što je uopće napravljeno u Metkoviću, što u Omišu?!

Vinulo ih je u orbitu to što si je Petrov smanjio plaću, a to je bila čista kopija programa koju od početka provodimo u Primoštenu. U međuvremenu su si digli plaće, zaposlili svoje ljude, rođake… Neka javno pokažu koliki je koeficijent iskoristivosti njihovih proračuna, ništa drugo,” poslao je poruku bivšim političkim partnerima načelnik Primoštena.

AGROKOR JE OSVETA S NEBA!

U kontekstu situacije oko Agrokora, uputio je kritiku stranci na vlasti.

“Slom Agrokora je slom posljednjeg utočišta tuđmanizma i slom HDZ-ove pretvorbene politike iz 90-ih godina. Jasno je da se ovakva situacija mora dogoditi nakon što sve što imate, steknete na nezakonit način. O Todoriću se do prije pet-šest godina pričalo kako je svakakav, ali da barem uredno isplaćuje plaće i podmiruje obveze državi. Sada ispada da ni to nije bila istina! Hrvatska je imala generalnu probu da će se dogoditi Agrokor i slične afere još 1992. godine kada se dogodio financijski inženjering.

Tim putem odmah na početku stvaranja države opljačkano je više od 2 milijarde dolara, što bi danas iznosilo 15 milijardi eura! Svi normalni imali su pušku i branili domovinu, a ovi su krali… Sjeća li se još itko uzrečice “hrvatska puška na hrvatskom ramenu i hrvatska lisnica u hrvatskom džepu”… Što je od toga ostalo?! Procjena CIA-e tada je bila da Hrvatska vrijedi 750 milijardi dolara. Prvo su privatizirali banke, pa za vrijeme rata ogolili naciju, zatim proveli deindustrijalizaciju pa deagrarizaciju…”

Komentirao je i izjavu ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijele Žalac koja je u siječnju medijima s visoka rekla da s Agrokorom “neće biti nikakvih problema”.

“Ma, što će ona govoriti?! Što ona uopće zna?! Ja ju niti ne osuđujem, ona je doživjela svoj vrhunac. Radi za 20.000 kuna, ima vozača, sva je važna… Tko danas vodi Hrvatsku, a tko već 27 godina?! U ovu situaciju smo davno gurnuti. Nisam protiv promjena, ali jedan loš režim smo zamijenili drugim. Država nama treba biti sredstvo, a cilj boljitak hrvatskog nacionalnog korpusa. Danas hrvatska država nije ono za što smo se svi borili.

Pa, svaki Hrvat je mogao biti milijunaš, a sada smo sirotinja,” poručio je Petrina i u nastavku žestoko kritizirao gužve na granicama koje se događaju Hrvatskoj, članici Europske unije: “Ulazili smo u EU da bi Hrvatska postala europski bazen. Ona je raj na zemlji, ali za koga – građane Hrvatske i Hrvate ili bjelosvjetske hohštaplere koji nas uvaljuju u Europu?!” Na pitanje zašto vlast nije reagirala još u siječnju kada je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec prijetio sabotažom turističke sezone, Petrina je odgovorio da nas vode “sluge Bruxellesa” od kojih je nemoguće očekivati da riješe i jedan problem osim svojih osobnih: “Sluganska Vlada pokorava se diktatu iz vana!”

“U našem nacionalnom korpusu 90-ih je sve ono istinski vrijedno marginalizirano ili ubijeno! Tko se u politici od 1990. do 2017. uopće ozbiljno borio za hrvatske interese? Sjetite se samo filmića o Bruni Bušiću… Agrokor je osveta s neba!,” kategoričan je bio gost Bujice.

KUNTA KINTE IZ ŠIBENIKA…

Petrina u Bujici nije štedio ni SDP.

“Isto s…., drugo pakovanje! To su dvije političke stranke koje samo glume lijevo ili desno, a dolaze iz istog centra moći. Pogledajte samo otvorenje Muzeja ‘antifašističke pobjede’ u Šibeniku kojeg je financirao HDZ-ov gradonačelnik Željko Burić. Na otvorenju je bio s Rankom Ostojićem i zajedno su pjevali ‘borbene’… Uostalom, on je iz iste stranke kao Ranko Ostojić, obojica dolaze iz Saveza komunista!

Takvi poput Burića opiturali bi se u crno i nazvali Kunta Kinte samo da dođu na vlast,” bio je oštar na sebi svojstven način Petrina i dodao: “Most je prijevara, a za SDP znamo odakle su, tko su i kakav mentalni background imaju. Mi smo se 90-te izjasnili protiv njih. U kome obliku? Kroz HDZ. I sada se oni predstavljaju drukčije, a zapravo su isti. I SDP i HDZ diktirani su iz istih centara… Hrvatskom ne upravljaju Hrvati…”

Petrina još uvijek nije htio potvrditi hoće li krenuti u utrku za šibensko-kninskog župana, ali se zato osvrnuo na Mostovog kandidata u Splitsko-dalmatinskoj županiji – Miru Bulja.

“O njemu mislim sve najgore! Na jednom sučeljavanju u Kninu izravno sam ga pitao s kojom je dijagnozom išao u mirovinu?! Rekao je “ne znam”… Ako saborski zastupnik ne zna od čega boluje, što reći?! Miro Bulj boluje od dijagnoze F62.1 što u prijevodu znači ‘trajna promjena ličnosti uzrokovana psihičkom bolešću’… Meni je to žao,” zaključio je u Bujici Stipe Petrina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Tihomir Vinković: Temeljni problem su oni teroristi koji su već ovdje, a ne toliko ovi koji će se vratiti

Objavljeno

na

Objavio

Mogu li se europske države oduprijeti zahtjevu američkog predsjednika Donalda Trumpa da prihvate oko 800 boraca takozvane Islamske države uhvaćenih u Siriji?

Kako tretirati njihove supruge i udovice, koje same ili s djecom traže povratak u svoje matične zemlje? Hoće li Europu preplaviti džihadisti? Nosi li predstojeće razdoblje novu eskalaciju terorizma? Trebaju li europske države dopustiti povratak boraca tzv. Islamske države i njihovih obitelji? To su neka od pitanja na koje smo pokušali dobiti odgovore u emisiji Otvoreno.

Već se dulje vrijeme govori da je takozvana Islamska država pred slomom, a to potvrđuju i posljednji podaci s terena.

– Slom je zapravo prava riječ. Vode se posljednje operacije protiv 500-tinjak džihadista koji se nalaze na istoku Sirije kod granice s Irakom, a radi se o pokrajini Deir ez-Zor. Teritorijalno, Islamska država bi trebala nestati. Kalifat je u jednom trenutku imao teritorij veći od Velike Britanije na kojem je bilo više od deset milijuna ljudi. S druge strane Islamska država živi u Indoneziji, Filipinima, u zapadnoj Africi. Ona se i dalje širi, objašnjava Željko Trkanjec.

Pred nama su veliki problemi u Siriji, čak možda i veći nego u ratno doba. Tu je pitanje izgradnje porušene zemlje, humanitarni problemi te problem veliki naraštaj terorizma. Po Europi i po svijetu porast će teroristički napadi, jer će sada naći nove moduse, priključiti se drugim terorističkim organizacijama, pojašnjava stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec.

– Ne očekujem tako brzu stabilizaciju toga prostora, dodaje.

Pitanje je i što će SAD napraviti po pitanju Sirije.

– Amerikanci tamo službeno nisu izveli intervenciju za razliku od Rusije i Irana. Oni su bili više prisutni na dijelu gdje su Kurdi te granica s Turskom. Oni su tamo došli “završiti posao”. Naravno da će SAD zadržati tamo posebne postrojbe. Temeljni problem je oni koji su već ovdje, a ne toliko ovi koji će se vratiti. Ti koji se vraćaju, za njih se zna tko su, pojašnjava komentator HRT-a Tihomir Vinković.

Otprilike 1500 do 5000 ljudi koji su se borili, već su se vratili u Europu. Što znamo o njima?

– Svaka država ima sigurnosne agencije koje dijelom nadziru tu situaciju. No, oni se ne mogu kontrolirati 24 sata dnevno. Vi zapravo za dobar dio ljudi ne znate da su bili tamo, dodaje Filip Dragović, savjetnik ministra Davora Božinovića.

Mogu li se europske države oduprijeti zahtjevu američkog predsjednika Donalda Trumpa da prihvate oko 800 boraca takozvane Islamske države uhvaćenih u Siriji?

– Sve bi ih zemlje trebale primiti, osim ako se oformi sud u Iraku ili Siriji gdje bi se sudilo tim ljudima, ako dakle imaju državljanstvo zemalja Europske unije. Posebno žene i djecu će morati primiti, kaže Tihomir Vinković.

– Trump svašta govori, a službe često zanemaruju njegove tvitove. Ne stoji njegova ideja da će ih pustiti jer postaju prijetnja. Mogu u Afganistan itd., neće oni tako lako do Europe, smatra Trkanjec dodajući da su sve terorističke napade u Europi izvodili “domaći” koji su živjeli na tom području, a ne oni koji su došli s ratišta na Bliskom istoku.

– Postavlja se pitanje je li moguće borce deradikalizirati jer će se oni prije ili kasnije naći na slobodu. Nijemci tvrde da je to kod nekih moguće jer su razočarani onime što su doživjeli na ratištu, kaže Trkanjec dodajući da se će oni sigurno biti pod prismotrom.

Filip Dragović postavlja i pitanje hoće li društva prihvatiti “rehabilitirane borce” Islamske države.

– EUROPOL i Interpol imaju pune baze podataka, na sigurnosnom polju je puno napravljeno, ali je ovo pitanje šire od sigurnosnog.

Što se tiče susjedne BiH, petorica Afganistanaca su uhićeni, a povezani su s međunarodnim terorizmom.

– Trebamo vidjeti o kakvoj se povezanosti radi, pretpostavljam da je tu bila jaka međunarodna suradnja. Nije jasno s kojom terorističkom organizacijom su povezani i o kakvim se djelima radi, dodaje Dragović.

BiH jako dobro rješava pitanje terorizma, a zbog uloge islamske zajednice u tom društvu, za razliku od zapadne Europe gdje islamski centri nisu pod kontrolom država.

– Važno je spomenuti zakon koji je donijela Austro-Ugarska 1916. godine kada je islam postao službena religija u BiH. Ne postoji suživot, već život te zajednice. Islamska zajednica u BiH i Hrvatskoj je odigrala ogromnu ulogu da se pokušaji radikalizacije maksimalno minoriziraju, zaključuje Željko Trkanjec.

 

BiH sprema akciju protiv terorista: Treba zatvoriti kritične točke na granici

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrvatska i Srbija daleko od dogovora o granici

Objavljeno

na

Objavio

Godinu dana nakon susreta Kolinde Grabar-Kitarović i Aleksandra Vučića u Zagrebu i dogovora da dvije države u iduće dvije godine pokušaju usuglasiti rješenje o granici, između Zagreba i Beograda suglasja o tome još nema. Pozicije su najudaljenije kada je u pitanju razgraničenje na Dunavu.

U veljači prošle godine dvoje predsjednika dogovorilo se da će Hrvatska i Srbija u dvije godine pokušati postići dogovor oko granice, a ne uspiju li u tome obratit će ne nekom međunarodnom sudu.

Srbijanski je predsjednik tada rekao da Zagreb i Beograd imaju suprotna stajališta o granici.

Po Beogradu, iako je došlo do određenih pomaka po pitanju kopnene granice, Hrvatska i Srbija i dalje miljama daleko od dogovora o razgraničenju na Dunavu.

Državni tajnik u srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova Nemanja Stevanović kazao je u nedavnom intervjuu za Tanjug da su najveća prepreka sporazumu dva riječna otoka – Šarengradska i Vukovarska ada, pri čemu Zagreb, po njemu, inzistira na rješenju koje je suprotno međunarodnom pravu.

“Po pitanju Dunava, slažemo se samo da se gotovo ni oko čega ne slažemo, zato što problem vidimo potpuno drugačije. Oni ne žele promijeniti stajalište koje je u potpunosti u suprotnosti s međunarodnim javnim pravom”, rekao je Stevanović i dodao da nije preveliki optimist da će dvije države razgraničenja riješiti bez suda.

Hrvatsko je ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru Hini odbacilo srbijansku tezu o kršenju međunarodnog prava, ponovno istaknuvši da je bivša međurepublička granica hrvatskim osamostaljenjm postala i državna.

“Stajališta i zahtjevi Republike Hrvatske čvrsto su utemeljeni i u skladu su s međunarodnim pravom”, kaže MVEP i dodaje da Hrvatska traži da se u budući bilateralni ugovor o granici ugradi “bivša republička granica iz 1991. godine koja je danom osamostaljenja Hrvatske već postala međunarodna granica između Hrvatske i Srbije”.

Drugim riječima, Hrvatska traži da temelj dogovora bude katastar.

“Navedeno je potvrđeno i u mišljenju Badinterove komisije”, dodaje MVEP.

Beograd predlaže da granična linija ide sredinom rijeke, a kaže da bi katastarska podjela Hrvatskoj dala oko 10.000 hektara na lijevoj obali rijeke. Pritom navodi da je takav princip o granici između dvije države sredinom plovnog toka Dunava već primijenjen i u slučaju razgraničenja između Austrije i Njemačke, Rumunjske i Bugarske te Mađarske i Slovačke.

MVEP odgovara da međurepublička granica nikada nije bila na Dunavu.

“Bivša međurepublička granica, u skladu sa zakonodavstvom i hrvatske i srbijanske strane, bila je precizno utvrđena i nije bila na Dunavu, već se protezala, kako u Srijemu tako i u Baranji, vanjskim granicama općina svake republike koje su ujedno bile i vanjske granice katastara tih općina 1991.”, pojašnjava MVEP.

Ministarstvo također naglašava kako u nastavku pregovora očekuje da se “Srbija pridržava svojih više puta javno izrečenih načelnih stajališta o potrebi poštivanja bivših republičkih granica, kao jednog od temeljnih načela međunarodnog prava, te da to to primijeni pri oblikovanju svojih stajališta za cijelu granicu prema Republici Hrvatskoj jer za sada to prihvaća samo u jednom dijelu granice, u području Srijema”.

Međutim, Stevanović, koji je i nacionalni koordinator za rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, nije optimist u vezi dogovora o granici na Dunavu, ali jest u slučaju da pitanje granice dođe pred neovisno međunardono pravno tijelo koje bi donijelo konačnu odluku.

On smatra da će ona ići u korist Srbije ako se ne upletu “izvanpravni čimbenici”, odnosno ako Hrvatska ne bude koristila svoje članstvo u EU-u za “ucjenjivanje”.

“Nadam se da nećemo doći pred treću stranu, gajim optimizam, ali me iskustvo rada s Hrvatskom naučilo da prije svega treba biti realist, a kad ste realist radeći s Republikom Hrvatskom, niste veliki optimist”, citira Tanjug Stevanovića koji smatra da Hrvatska nakon iskustva sa Slovenijom i arbitražnim sudom neće pristati na takvu opciju već da će se, ako do toga dođe, ići na Međunarodni sud pravde u Den Haagu.

Stevanović ipak dodaje da je na sastanku međudržavnog povjerenstva za granice prošle godine došlo do određenog pomaka kada je riječ o kopnenom dijelu granice.

Hrvatska strana naglašava da je na njezin poziv u Zagrebu u lipnju 2018. održan sastanak povjerenstva za granice, a potkraj prošle godine i jedan sastanak stručne radne skupine.

“Sada očekujemo poziv srbijanske strane za novu sjednicu, a nadamo se da će ona biti održana uskoro”, dodaje MVEP.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari