Pratite nas

Politika

STIŽE RJEŠENJE ZA OŠTEĆENIKE RBA ZADRUGA IZ AUSTRIJE – VLADA PREDLOŽILA ZAKON NA DANAŠNJOJ SJEDNICI!

Objavljeno

na

Višegodišnja agonija za tisuće i tisuće oštećenika RBA kreditno-štednih ureda iz Graza konačno se približava kraju. Nakon deset i više godina brojni korisnici kredita uspjeli su Vladi Andreja Plenkovića objasniti nužnost donošenja zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima. Zakon je predložio zastupnik Marin Škibola iz stranke Promjenimo Hrvatsku, koji je nedavno podržao HDZ-ovog ministra financija Zdravka Marića, pa je očito riječ o sporazumu koji je donesen kako bi se riješio ovaj problem.

RBA zadruge su, podsjetimo, godinama plasirala nelegalne i nezakonite kredite hrvatskim građanima, a njih više od tri tisuće podiglo je otprilike 300 milijuna eura novaca iz zadruga. Da su krediti ništetni i lihvarski građani su utvrdili nakon nekoliko mjeseci, kada bi dobivali sve veće i veće rate za plaćati, a kada su pokušali isplatiti posuđeni novac – dočekale bi ih ovrhe, blokade računa i oduzimanje nekretnina.  Austrijanci su kredite većinom plasirali po Jadranu, uzimajući kao hipoteku atraktivne lokacije na moru, pa tako postoji velik broj oštećenika po Istri, Dalmaciji i otoku Rabu koji se godinama bore protiv otimačine njihovih kuća i stanova. Iako su pokušali, godinama bezuspješno čekaju DORH koji do sada nije postupio niti po jednoj kaznenoj prijavi, a austrijanci uredno i dalje posluju po Hrvatskoj i oduzimaju nekretnine, koje prodaju za trećinu cijene na javnim dražbama, najčešće tvrtkama s kojima s poslovno povezani.

Cijelu aferu otkrila je novinarka HTV-a Helena Krmpotić, koja je u Grazu pokušala dobiti odgovor na pitanje odakle novac za plasiranje kredita, ako imamo na umu da su spomenute zadruge osnivane s 7 eura početnoga kapitala. Također je ustvrdila kako iza zadruga stoji Raiffesen banka koja uredno posluje u Hrvatskoj i koja bi se i ovim Zakonom mogla naći kao oštećenik na brojnim sudskim postupcima koji će uslijediti donošenjem najnovijeg zakona. Na suđenju za klevetu koju su austrijski bankari pokrenuli protiv Helene Krmpotić otkriveno je kako su ugovaratelji kredita za svoje usluge dobivali novac te da su hrvatski građani nelegalno prenosili novac preko austrijske, slovenske i hrvatske granice. U cijelu priču uključeni su i brojni odvjetnički uredi koji su oštećenima davali na potpis ugovore o kreditu ovdje u Hrvatskoj, najčešće bez solemizacije i bilježničkog pečata. Hoće li se i oni naći na meti pravosudnih organa – ostaje za vidjeti kada Zakon stupi na snagu.

Kako doznajemo, Zakon bi se na Saboru trebao naći 15. lipnja, te u roku od osam dana stupiti na snagu. Njime će se omogućiti ništetnost spomenutih kredita te povrat oduzetih stanova i kuća građana koji su kredite podizali u zadrugama. Kako većina njih ima blokirane račune, računa se da će njih više od pet tisuća konačno biti odblokirano i dobiti čiste račune nakon višegodišnjih čekanja.

Kako doznajemo od brojnih oštećenika, većina ih je nezadovoljna sporošću hrvatskih sudova koji su u sprezi s austrijskim bankarima i koji donose ništetne presude u njihovu korist. Tako su istaknuli problem sutkinje na Rabu čiji suprug ima kredit u RBA zadrugama te činjenicu kako sudovi donose rješenja o deložaciji iako presuda o ništetnosti Ugovora o zajmu još nije donesena. Zbog svega su već pokrenuli privatne tužbe na austrijskim sudovima, budući da oni nisu uopće mogli koristiti spomenute kredite, jer austrijski zakoni to ne dozvoljavaju. Zbog cijele je priče u istragu krenulo i austrijsko državno odvjetništvo, koje je već pokrenulo kazneni postupak protiv bivšeg direktora zadruga. Jedan od bivših direktora zadruga je i današnji član Uprave Styria grupe u Hrvatskoj, koji u vlasništvu ima najtiražnije dnevne novine 24sata i Večernji list. Same bankare dugi niz godina je u uredu na Pantovačku primao i bivši predsjednik Ivo Josipović, koji je iznimno blizak i s njihovim glasnogovornikom i p.r. stručnjakom Krešom Macanom.

Ante Rašić

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari