Pratite nas

Kronika

Stjepan Križ – mjesto koje simbolizira tešku sudbinu i stradanje Hrvata iz istočne Hercegovine

Objavljeno

na

Jedno od mjesta koje simbolizira tešku sudbinu i stradanje Hrvata u istočno Hercegovini je i Stjepan Križ (lokalno Sćepan Križ), naselje koje je po popisu iz 1991. godine brojalo 167 Hrvata i 24 Srbina. Tijekom velikosrpske agresije, Hrvati iz Župe Stjepan Križ su prognani a oni malobrojni koji su ostali u selu, njih 30 starih i bolesnih, su većinom na svirep način pobijeni ili im se ne zna za sudbinu. Za njihove žrtve nažalost nitko do danas nije odgovarao, piše Fenix-magazin

Selo Stjepan Križ je, zajedno sa većinskim hrvatskim selima Ljubljenica, Gornji Brštanik, Donji Brštanik i Dabrić, prije Daytonskog sporazuma pripadala općini Stolac. Danas, selo Stjepan Križ kao i sva sela Župe Stjepan Križ su u sastavu općine Berkovići u RS.

Tamošnja hrvatska sela i njegovi stanovnici su gotovo zaboravljeno od hrvatskih vlasti. O malobrojnim stanovnicima sela Župe Stjepan Križ brine samo katolička Crkva, koja je uz donacija vjernika i pomoć Dubrovačke biskupije na čelu tadašnjim biskupom msgr Želimirom Puljićem, pokrenula obnovu i kasnije obnovila porušenu crkvu sv. Ivana Krstitelja u Stjepan Križu. U novoj župnoj crkvi sveta misa se služi svake prve nedjelje u mjesecu.

Crkva na Stjepan Krizu prije rata
Crkva na Stjepan Križu prije rata
Crkva na Stjepan Krizu nakon rata
Crkva na Stjepan Križu nakon rata

Prije desetak godina prognani Hrvati iz Stjepan Križa, od kojih se jedan dio nastanio u Dubrovniku a mlađi su iselili uglavnom u inozemstvo, osnovali su Udrugu „Gornji kraj“ s ciljem povratka na stoljetna hrvatska ognjišta u sela Župe Stjepan Križ.

Nažalost, malo ih se stalno vratilo, najviše zbog nesigurnosti u tom kraju. Dolaze tek tijekom ljetnih praznika ili za blagdane, kada u svojim djelomično obnovljenim kućama ostaju kraće vrijeme.

Potaknuti zamolbom čitatelja Fenix Magazina podrijetlom iz Stjepan Križa, objavljujemo ovaj prilog o teškoj sudbini tog sela uz pjesmu Darija Pelvnika pod nazivom Šćepan Križ, koja na dirljiv način opisuje duhovno stanje ljudi iz tog kraja. Fenix-magazin

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Briševo – Najveći zločin nad Hrvatima u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Pokolj u Briševu 1992., hrvatskom selu između Prijedora i Sanskog Mosta počinili su pripadnici 5. Kozaračke brigade i 6. Krajiške brigade Vojske Republike Srpske iz Sanskog Mosta. Prije ubojstva gotovo sve žene su silovane, a muškarci masakrirani odsijecanjem noseva, spolnih organa, uši i drugim zvjerstvima, podsjeća Hrvatski Medijski Servis.

Briševo je naselje u općini Prijedor. Prema popisu iz 1991. godine nacionalni sastav je bio sljedeći: Hrvati – 370, Jugoslaveni – 16, Srbi – 7, Bošnjaci – 1 i ostali – 11.

Ovome svemu valja dodati da su u Briševu stradale četiri kompletne obitelji: Matanović, Atlija, Dimač, i Barišić. Najmlađa žrtva bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač. Nikada nitko izvan Briševa nije čuo za te stradalnike i mučenike. Ti ljudi nikada nisu bili tema u top terminima televizijskih kuća ili vodećih tiskovina.

U selu Briševo kod Prijedora zvjerski je ubijeno 67 Hrvata tog mjesta. Njih su ubili Srbi 24. i 25. srpnja 1992., što je jedno od najmasovnijih stradanja Hrvata u jednom danu tijekom proteklog rata na području Bosne i Hercegovine.

I zlodusi bi krvnicima pozavidjeli na maštovitim metodama gašenja čitavih obitelji Briševa: Matanovića 13, Buzuka 10, Ivandića devetero, Marijana sedmero, Mlinara i Komljena po petero.

U pokolju su ubijeni i otac Mladen Matanović, te dva sina: 16- godišnji Ervin i 18-godišnji Johan Matanović.

Ubijeno je i deset članova obitelji Buzuk, a Buzuk Marku , nećaku fra Stanka Buzuka, oderano je lice u obliku križa na živo. Nakon toga je zaklan. Buzuk Mato je masakriran, odsječene su mu uši, nos i genitalije, te je nakon toga zaklan.

Riječ je o gotovo zaboravljenom zločinu koji su počinile srpske snage na početku rata nad ljudima koji uopće nisu imali veze s vojskom ili borbama u Hrvatskoj ili BiH. Ubijeni su bili poljodjelci, seljaci, obični ljudi koje nije zanimala politika, jer da su pratili što se događalo na bojištima širom BiH i Hrvatske zasigurno ne bi čekali kao janjad na milost i nemilost dvjema do zuba naoružanim srpskim brigadama.

Danas, 27 godina poslije, samo jedna činjenica boli skoro jednako kao pokolj nad nevinim ljudima, a to je šutnja javnog mnijenja.

Proporcionalno gledano koliko medijske pozornosti dobiju drugi zločini u BiH, a posebice pojedini zločini nad Bošnjacima i Srbima, može se slobodno reći da Briševo kao mjesto sjećanja i pijeteta ne postoji.

Preko pokolja u Briševu olako je prešao Haaški sud. Na koncu, valja dodati da u Briševu danas živi tek nekolicina stanovnika, većina preživjelih nije se vratila.

Briševo za hrvatske medije nije postojalo niti ne postoji!

A koliki su se samo „hrvatski“ novinari, političari, publicisti, općenito “kulturni i javni radnici”, bavili Ahmićima, Medačkim džepom, Varivodama…

Vjerojatno ne samo da više od 90 posto Hrvata nije čulo za ove pobijene obitelji, nego nije čulo čak niti za selo Briševo!

A tko je kriv za to?

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

U Somboru vandali devastirali katoličke grobove

Objavljeno

na

Objavio

Mještani su u ponedjeljak pronašli niz prevrnutih nadgrobnih spomenika i razbijenih grobnih mjesta te su nezadovoljstvo izrazili u Facebook objavama:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari