Pratite nas

Razno

Stjepan Mesić svjedočio je na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu u postupku koji je Tomislav Karamarko pokrenuo protiv Josipa Manolića zbog klevete

Objavljeno

na

Stjepan Mesić svjedočio je na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu u postupku koji je Tomislav Karamarko pokrenuo protiv Josipa Manolića zbog klevete

Sjepan Mesić, bivši predsjednik države svjedočio je na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu u postupku koji je Tomislav Karamarko, bivši predsjednik HDZ-a, pokrenuo protiv Josipa Manolića zbog klevete. Manolić je u intervju Nacionalu kazao da je “Karamarko bio suradnik UDBA-e“, što Karamarko niječe, pa je Manolića tužio zbog klevete. Mesić je ispričao kako je Karamarka upoznao 1989., kada mu ga je doveo Ivan Pavoković.

Mi smo tada formirali gradsku organizaciju HDZ-a, a Pavoković mi je preporučio Karamarka kazavši da je dobar dečko koji radi u arhivu. Nakon toga sam razgovarao s Josipom Boljkovcem koji mi je spomenuo da je Karamarko bio angažiran u katoličkoj organizaciji MI te da je zbog tog angažmana imao problema s UDBA-om. Kazao je i da je Karamarko UDBA-i bi interesantan. Manolić je bio spomenuo i da je Karamarko bio kontaktiran od strane službe, a kada je to govorio nije govorio samo o Karamarku već je spominjao i druge ljude. Sjećam se da je Manolić spomenuo da to uopće nije bitno jer su sada takvi ljudi korisni, navevši da oni mogu govoriti što se drugi ne usude. Manolić je pojasnio, da će takvi ljudi, ako naš projekt, preuzimanje države uspije, biti nagrađeni jer će im se nešto dati, a ako ne uspije da im se ništa neće dogoditi jer su bili na zadatku – kazao je Mesić.

Bivši je predsjednik u odgovorima na pitanja kazao i da on nije vidio nikakav pisani trag da je Karamarko bio suradnik UDBA-e, te je pojasnio:

– Nikada za nikoga, pa ni za njega nisam tražio takav dokument. Osim Mesića, svjedočio je i Smiljan Reljić, bivši ravnatelj SZUP-a, koji je kazao da nema nikakvih saznanja da je Karamarko bio doušnik UDBA-e. Pojasnio je da sve što zna o tome zna iz medija. Upitan je li mogao pristupiti popisu suradnika SDS-a, Reljić je odgovorio: – Mogao sam imati uvid, ali to nisam koristio osim ako nisam trebao za posao. Karamarka nisam provjeravao u tim popisima jer za to nije bilo potrebe. Moguće je i da je netko radio za Službu, a da o tome ne postoji pisani trag – kazao je Reljić.

Karamarka je zanimalo bi li mogao biti imenovan na mjesto načelnika PU zagrebačke, da je surađivao s UDBA-om, na što mu je Reljić odgovorio: – U to vrijeme, takvo nešto nije bila prepreka za imenovanje na mjesto načelnika PU zagrebačke jer su se i drugi zapošljavali na odgovornim pozicijama. Da je bilo naznaka da je Karamarko surađivao s UDBA-om, ja bih to znao. Činjenica da je netko bi pod obradom i u komunikaciji s UDBA-om ne znači automatski i da je bio suradnik jer je puno ljudi bilo u obradi – kazao je Reljić. Karamarko je predložio i da se na sljedećoj raspravi kao svjedok sasluša Ivo Josipović, još jedan bivši predsjednik, no sud je taj prijedlog odbio, prenosi vecernji.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razno

Američka profesorica otkrila dosad nepoznate detalje iz privatnog života Kolinde Grabar-Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Američka profesorica Nichola Gutgold, koja ovih dana gostuje u Zagrebu, rekla je kako je Kolinda Grabar-Kitarović vrlo važna jer je prva hrvatska predsjednica, ali i objavila neke nepoznate detalje iz predsjedničina života.

Nichola Gutgold, ugledna američka profesorica komunikacijskih vještina i autorica brojnih knjiga, gostuje u Hrvatskoj. Za potrebe svojih radova intervjuirala je neke od najmoćnijih žena svijeta.

U Zagrebu je priznala da je za potrebe nove knjige, koja tek treba biti objavljena, razgovarala i s hrvatskom predsjednicom Kolindom-Grabar Kitarović.

Gutgold je za Kolindu Grabar-Kitarović rekla da je ona vrlo važna žena u povijesti jer je prva hrvatska predsjednica. Grabar-Kitarović joj je, kaže Gutgold, pričala o svom djetinjstvu i odnosu s ocem.

“Kad sam je intervjuirala, ispričala mi je fascinantnu priču o svom životu. Kad se rodila, njen otac, koji je kako je ispričala bio tipičan hrvatski muškarac, nije bio sretan što se ona rodila kao djevojčica. Štoviše, nije htio ići ni u bolnicu vidjeti svoje dijete. Jer je jako, jako želio da mu se rodi dječak. Tek je nakon tri dana napokon otišao u bolnicu”, prenijela je predsjedničine riječi Gutgold.

“Nekoliko mjeseci poslije bila je doma, a otac je bio jedini kod kuće. Ona je plakala i plakala. I konačno ju je podigao. Tad su se povezali. Kad je malo narasla, družila bi se s njim, a on ju je naučio kako pucati, loviti i ostale stvari koje dječaci rade.

Lekcija koju je naučila je da ne možeš uvjeriti ljude u nešto samo riječima, nego moraš riječi pretvoriti u djelo. Mislim da je to sjajna priča i sjajna lekcija za žene u politici. Da nije dovoljno samo reći da možeš, da je potrebno i pokazati da možeš. Ne znam puno o političkim prilikama ovdje u Hrvatskoj, ali znam da vani, pogotovo u SAD-u, mnogi moji kolege, obitelj i prijatelji znaju tko je vaša predsjednica jer su vidjeli veliku količinu ponosa kad su je gledali na nogometnim utakmicama. Tako da mislim da je ona vrlo dobar ambasador vaše zemlje”, rekla je Gutgold, piše dnevnik.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razno

Dio arhive ICTY-a dopremljen u Sarajevo

Objavljeno

na

Objavio

Dio službene arhive Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), uključujući originalne presude, dopremljen je u Sarajevo, gdje će biti trajno pohranjen, potvrdili su u ponedjeljak iz sjedišta sarajevske gradske uprave.

Predstavnici ICTY-a i gradske uprave Sarajeva ranije su postigli sporazum o uspostavi posebnog informativnog centra koji je sada u funkciji te je smješten u znamenitu zgradu Vijećnice, prenosi Hina.

Kako bi arhiva postala lakše dostupna zainteresiranima ICTY je u Sarajevo poslao dvojezične presude što ih je taj sud izrekao tijekom 24 godine svog djelovanja, kao i dio svoj knjižničarskog fonda.

U sarajevskom informativnom centru publici su dostupni i brojni pisani te video materijali, koji su nastali u vrijeme rada Haaškog tribunala i procesa koji su pred njim vođeni.

Iz gradske uprave Sarajeva istaknuli su kako je arhiva koja je kod njih pohranjena sada dostupna svim studentima, istraživačima i pravnim stručnjacima zainteresiranim za građu nastalu tijekom djelovanja ICTY-a.

U sarajevskom informativnom centru nalazi se i autentična sudnica ICTY-a, što je projekt nastao po uzoru na način na koji je očuvana uspomena na suđenja tijekom procesa nacističkim ratnim zločincima u Nuernbergu.

“Građa koju je centar dobio dodatno će osnažiti njegov mandat i značaj, a time doprinijeti i procesu tranzicijske pravde na ovim prostorima, borbi protiv nijekanja (ratnih zločina) i sprječavanja revizionizma”, naveli su iz gradske uprave Sarajeva.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari