Pratite nas

Politika

Stjepan Mesić zabrinut izjavama o reviziji njegove političke ostavštine

Objavljeno

na

Nakon što je predsjednička kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović u intervjuu za Dnevnik Nove TV sinoć izjavila da će u slučaju da postane predsjednica rehabilitirati hrvatske generale uslijedila je i reakcija Stjepana Mesića.

Stjepan Mesić, kojem je dio javnosti zamjerao otpisivanje najistaknutijih imena Domovinskog rata iz aktivne službe sumnjajući u njegove motive s obzirom na to da je bio zaštićeni svjedok tužiteljstva Haškog suda, najavu predsjedničke kandidatkinje HDZ-a shvatio je kao najavu svoje politike.

-Ne znam što je mislila pod rehabilitacijom, ta je njena izjava konfuzna; kaže da će cijeli Generalski zbor pozvati za savjetnike. Čudno je da netko kolektivno sastavlja vanjski savjetnički tim”, tvrdi Mesić u izjavi za Tportal.

Drži da u tom društvu ima onih ‘koji ne zaslužuju biti savjetnicima te da među njima i osuđenih’. Smatra da Grabar Kitarović mora znati da u vojsci nema politike te da ni u jednoj članici NATO pakta ne postoji slučaj da generali pišu predsjedniku države pismo.

Što je ona radila u NATO paktu kad tu osnovnu stvar ne razumije? Oni su pogriješili, nisu nečasno otpušteni; otišli su sa svim privilegijama i zaslugama koje su imali i takva zbrkana izjava pokazuje da ne zna o čemu treba odlučivati – kaže Mesić.

Mesić kaže da su generali ranije znali koje su posljedice te da vojska mora biti depolitizirana.

-Oni su poduzeli politički korak za koji su snosili odgovornost. Oni se mogu baviti politikom, neki su otišli u politiku, neki u biznis, neki u mirovinu – smatra bivši predsjednik, očito zabrinut otvorenim najavama njegove političke ostavštine.

-To je patka kako bi se dobili glasači. Ja sam se iznenadio; mislio sam da ona zna barem malo politički misliti – zaključuje Mesić u izjavi za tportal.

Podsjetimo, predsjednička kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović najavljujući rehabilitaciju umirovljenih hrvatskih generala je kazala: “Oni se ne mogu vratiti u aktivnu službu, no namjeravam Generalski zbor pozvati u svoje vanjsko savjetodavno tijelo. Ono što su oni tada radili bila je obrana časti i dostojanstva.”

R.H./HRsvijet

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari