Connect with us

Povijesnice

Stjepan Radić već je u prošlom stoljeću znao šta će se Hrvatskoj dogoditi u EU: Pročitajte njegovo ‘proročko’ upozorenje

Objavljeno

-

[quote]Dok narod, na svim stupnjevima, ne bude dostatno obrazovan i sposoban politički samostalno prosuđivati, Hrvatskoj prijeti ponovno ropstvo. Nama Europa ne može i neće pomoći. Teško čovjeku koji iz tuđe torbe kruha čeka -napisao je Radić u djelu ‘Suvremena Evropa'[/quote]

U utorak 11. lipnja 2013. navršilo se točno 142 godina od rođenja HSS-ovca Stjepana Radića. Koliko je poznavao hrvatski narod i imao viziju o tome što bi mu se ulaskom u Europsku uniju  moglo dogoditi može se vidjeti u njegovom djelu ‘Suvremena Evropa’ koje je napisao u prošlom stoljeću.

Dok narod, na svim stupnjevima, ne bude dostatno obrazovan i sposoban politički samostalno prosuđivati, Hrvatskoj prijeti ponovno ropstvo. Nama Europa ne može i neće pomoći. Teško čovjeku koji iz tuđe torbe kruha čeka -napisao je Radić.

Od Radićeva doba, za hrvatski narod vremena se nisu mnogo promijenila,  Budimpeštu i Beograd uskoro će zamijeniti Bruxelles. Europska zastava palila se u srcu Zagreba, kao što je i nekoć društveni marginalac Stjepan Radić palio mađarsku zastavu na istome mjestu. Stjepan Radić budi potrebu za stvaranjem i jačanjem dugoročno održivoga nacionalnog hrvatskog ponosa. Nije pozitivno ustrojen nacionalizam ono što treba marginalizirati, već sve ono materijalno destruktivno što potiskuje nacionalni ponos, a što proizlazi iz današnjega načina života koji u zadnji plan stavlja sve ono što istinski jesmo i za što su se generacije prije nas borile i zalagale, a posebno naši branitelji – istaknuo je dr. August Turina, bivši tajnik Matice hrvatske prilikom recenzije Radićeve knjige.

40_stjepan_radic_na_mitingu_u_splitu_9_4_1928_Stjepan Radić bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist. Bio je prvi hrvatski politolog sa svjedodžbom. Godine 1904. s bratom Antunom utemeljuje Hrvatsku pučku seljačku stranku. Na sjednici Narodnog vijeća Države SHS suprotstavio se hegemonističkom ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom. U prosincu 1918. bojkotirao je rad Privremenoga narodnog predstavništva u Beogradu tražeći samoopredjeljenje hrvatskoga naroda, zbog čega je uhićen.

U prosincu 1920. na skupštini u Zagrebu HPSS je promijenio ime u Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS). U svibnju 1921. izabran je za predsjednika Hrvatskoga bloka koji su činili HRSS, Hrvatska zajednica, Hrvatska stranka prava i Hrvatska republikanska stranka, a čiji je cilj bila politička borba protiv unitarističko-centralističke politike Karađorđevića i osporavanje prava Ustavotvornoj skupštini da donosi ustav za Hrvatsku. U srpnju 1923. otišao je u London, a zatim u Beč i Moskvu, gdje je HRSS uključio u Međunarodni seljački savez (Seljačka internacionala). Vratio se u kolovozu 1924., a u veljači 1925. uhićen je u zgradi Seljačkog doma.

Nakon što je 25. ožujka 1925. Pavle Radić pročitao, u ime HRSS-a, izjavu kojom se priznaje dinastija Karađorđevića i Vidovdanski ustav, pušten je iz zatvora. Tada i HRSS mijenja ime u Hrvatska seljačka stranka (HSS). Iste godine sastavljena je Pašić-Radićeva vlada ‘narodnog sporazuma’ u kojoj je Stjepan Radić od studenoga 1925. bio ministar prosvjete. U veljači 1927. HSS je napustio koaliciju s radikalima te prešao u opoziciju prihvaćajući suradnju s Pribićevićevom Samostalnom demokratskom strankom (SDS), čime je u studenome 1927. osnovana Seljačko-demokratska koalicija (SDK) kao opozicija prema beogradskom režimu.

Ubrzo su radikalski zastupnici u Narodnoj skupštini počeli prijetiti ubojstvima HSS-ovim zastupnicima što je kulminiralo 20. lipnja 1928. kada je u beogradskoj skupštini radikal Puniša Račić ubio zastupnike HSS-a Đuru Basaričeka i Pavla Radića, a ranio Ivana Pernara, Ivana Granđu i Stjepana Radića. Odmah po pristizanju vijesti o atentatu na hrvatske zastupnike, u Zagrebu je došlo do spontanih demonstracija na kojima je postavljen zahtjev za uspostavom republike. Posljednji politički čin Stjepana Radića bio je 27. srpnja, kojim je zahtijevao raspuštanje Narodne skupštine, nove izbore i reviziju Vidovdanskog ustava. Umro je od posljedica rana zadobivenih u atentatu.

dnevno.hr

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Oglas