Pratite nas

Hrvatska

STJEPAN ŠTERC: Bez hrvatskog iseljeništva nema demografske revitalizacije

Objavljeno

na

Bez hrvatskoga iseljeništva nema demografske revitalizacije Hrvatske jer bi neka druga populacija mijenjala hrvatski identitet, ustvrdio je u ponedjeljak navečer demograf Stjepan Šterc na okruglome stolu “Demografska obnova: ključ obnove Hrvatske” u organizaciji Svjetskoga saveza mladih – Hrvatska.   

Okrugli stol održan je u Matici hrvatskoj i bio je prvi događaj četverodnevne konferencije “Ostati u Hrvatskoj: kako i zašto?” koja će do 11. studenoga biti usredotočena na probleme koje mladi smatraju bitnima. Konferencija se održava pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović.

Negativni demografski trendovi u Hrvatskoj svakako su jedno od tih pitanja jer, upozoravaju organizatori, Hrvatska ima 17,5 posto stanovništva starih 65 i više godine, što je svrstava u skupinu od 15 posto zemalja s najstarijom populacijom u svijetu, a s prosječnom dobi stanovnika od nešto više od 42 godine Hrvatska je na 21. mjestu u svijetu po starosti stanovništva.

Zato su organizatori pozvali znanstvenike demografe dr. Stjepana Šterca s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta i dr. Ivana Čipina s Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji su uvodno izlagali, te ministricu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nadu Murganić i predstavnika Hrvatske gospodarske komore Davorka Vidovića, koji je svojedobno bio ministar rada i socijalne skrbi.

Šterc: Političari su oni koji ne razumiju, ništa ne poduzimaju i sve im je drugo važnije  

Demograf Šterc svoje je uvodno izlaganje sažeo u tri pitanja: zašto ne razumiju, zašto ništa ne poduzimaju i zašto im je sve drugo važnije od demografske revitalizacije Hrvatske.

Ubrzo je i nazočnima “otkrio” kako su “oni” koji ništa ne razumiju, ne poduzimaju i sve im je drugo važnije – političari. To se, dodao je, “odnosi i na moje prijatelje i drugove iz HDZ-a kojima sam objasnio sve na što ukazuje znanost demografije”. Ali, ustvrdio je, političari ne slušaju struku i to je jedan od velikih hrvatskih problema.

Šterc je podsjetio i na nekoliko nedavnih izjava predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović i na dio njezina predsjedničkoga programa te na izjave premijera Andreja Plenkovića koje, rekao je, neosporno ukazuju na to da je demografska revitalizacija strateško pitanje za Hrvatsku. Ipak, ocijenio je Šterc, “sve je to lijepa retorika, ali ništa nije učinjeno”.

Na primjedbu dr. Čipina kako u “Hrvatskoj nema longitudinalnih demografskih istraživanja”, Šterc mu je oštro uzvratio kako može nešto tako reći kada “Hrvatska ima svjetski uglednu demografkinju akademkinju Alicu Wertheimer-Baletić koja je neprikosnoveni uzor svim hrvatskim demografima i ne samo njima”.

Murganić: Postoji politička volja za provedbu demografske obnove  

Nakon što je pozdravila okupljene u ime premijera Plenkovića, ministrica Murganić istaknula je kako postoji politička volja da se provede demografska obnova.

Napomenula je da će u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku biti osnovana uprava za demografiju te pozvala demografe da stalno upozoravaju na propuste. Njih i sve druge pozvala je na suradnju kako bi, rekla je, svi zajedno našli način kako da mladi i drugi stanovnici ostanu u Hrvatskoj.

Primijetivši da ima premalo optimizma za budućnost, ministrica Murganić ocijenila je datreba krenuti od onoga što je moguće napraviti.

Svjesna je i toga da “mladi neće uvijek biti mladi i da zato ne mogu dugo čekati”, te istaknula da mjerodavno ministarstvo namjerava donijeti izbalansirane mjere jer, uvjerena je, samo dugoročne mjere mogu dati rezultate.

Da je demografska situacija u Hrvatskoj za mlade doista važno pitanje potvrdila je i dugotrajna rasprava u kojoj su sudionici često bili oprečnih stajališta o pitanjima koja su im postavljena, među kojima i o majci-odgojiteljici.

Šterc i Murganić su se složili da bi to rješenje bilo dobro, dok za Vidovića ono nije prihvatljivo. Jer, podsjetio je, kao ministar zauzimao se za dvohraniteljsku obitelj, a i danas je uvjeren kako je ta koncepcija najbolja investicija za djecu.

Sudionici su ipak bili suglasni u jednome, a to je da su dugoročne mjere nužne za demografsku obnovu Hrvatske, kao i da one moraju biti neovisne o smjenama vlasti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Krstičević: Gradimo snažnu vojsku na podlozi Domovinskog rata i na zaslugama prvog hrvatskog predsjednika

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / M. Čobanović

Uz hrvatske branitelje te poginule i stradale u Domovinskom ratu, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman najzaslužniji je za stvaranje Republike Hrvatske, ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević u utorak na okruglom stolu.

Okrugli stol „Dr. Franjo Tuđman – vrhovni zapovjednik i državnik“ održava se na Hrvatskom vojnom učilištu koje nosi ime dr. Tuđmana, a u povodu 20. godišnjice njegove smrti.

Tuđmanove su zasluge za slobodu i samostalnost hrvatskog naroda i hrvatske države, za kojima je hrvatski narod čeznuo gotovo jedno tisućljeće – najveće, rekao je Krstičević te ocijenio da se zbog tih zasluga “neupitno ubraja među najveće velikane hrvatske i svjetske povijesti”.

Predsjednik Tuđman je u danima stvaranja hrvatske države imao viziju i jasan smjer kamo idemo, ustvrdio je.

“Tu viziju je jasno pokazao i 28. svibnja 1991. na povijesnom postrojavanju Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreba u Kranjčevićevoj ulici kada je rekao: ‘Od kad je svijeta i vijeka svaka država morala je imati svoju oružanu silu. Oružana sila je jedan od bitnih čimbenika za osiguranje suvereniteta, identiteta, opstojnosti države i naroda’. Iz te vizije nastala je Hrvatska vojska”, naglasio je Krstičević.

Ta je vojska bila skromna u svojim počecima, ali je uz njegovo vodstvo, dodao je Krstičević, izrasla u oružanu silu koja je obranila i oslobodila Hrvatsku.

To je potvrdio, rekao je Krstičević, i na kninskoj tvrđavi 5. kolovoza 1995. godine kada je rekao: ‘Zastava ovdje znači dovršenje djela uspostave slobodne i nezavisne hrvatske države.’

Naglasio je i da je prvi hrvatski predsjednik itekako poznavao svjetske prilike i međunarodne odnose i interese te je svojim pristupom i vodstvom osigurao Hrvatskoj vojsci “Oluju” – najčišću vojnu operaciju u povijesti ratovanja.

“Potvrdu tome dao je i američki ministar obrane Jim Mattis koji me je u Pentagonu 2017. dočekao ovim riječima: ‘Znam da će uskoro biti dvadeset druga godišnjica operacije ‘Oluja’. To je operacija koja se ovdje u Americi proučava i koja je pokazala što dobro predvođena, dobro opremljena i dobro istrenirana vojska, s odličnim političkim smjernicama može napraviti i preokrenuti tijek povijesti!'”, naveo je Krstičević.

Naglasio je i da je Tuđman, nakon toga “svojim vojnim i političkim umijećem natjerao pobornike velikosrpske politike da sjednu za pregovarački stol i osigurao uvjete za okončanje rata istodobno poštujući sve međunarodne obveze”, podsjetivši na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja – jedinu u cijelosti uspješno dovršenu misija UN-a.

“Na nama je da nadahnuti njegovim primjerom nastavimo izgrađivati našu domovinu, da čuvamo naš hrvatski narod i stvaramo sve potrebne uvjete za prosperitet i napredak hrvatskog čovjeka”, rekao je Krstičević.

Franjo Tuđman, zaključio je, bio je najistaknutija figura novije hrvatske povijesti, ali i povjesničar po struci koji nije samo pisao o povijesti već ju je stvarao.

Krstičević je u uvodu pozdrav uputio i predsjednici Republike i vrhovnoj zapovjednici Oružanih snaga Kolindi Grabar-Kitarović. “Danas nije tu s nama, ali slijedi smjer prvog hrvatskog predsjednika vjerno braneći naše nacionalne interese i časno predstavljajući Republiku Hrvatsku u svijetu”, rekao je.

Škare-Ožbolt: Tuđman je bio uključiv i mirotvorac

Bivša Tuđmanova savjetnica Vesna Škare Ožbolt ustvrdila je da 20. godina nakon njegove smrti i oni, kako je rekla, nerazumljivi potezi koje je vukao, sada sjedaju na svoje mjesto. “Pokazuje se da je u bitnim stvarima, posebno onim geopolitičkim, bio potpuno u pravu”, rekla je.

Pri donošenju odluka, dodala je, savjetova se sa svima. “Bio je uključiv i volio je čuti sva mišljenja”, rekla je te dodala da je na državničkom planu svojom politikom, kombinacijom mirotvorstva i vojnih djelovanja, vratio Hrvatsku u njezine granice.

“Sve je krizne situacije pokušavao je riješiti dogovorom i na mirna način. NIje bio samo političar, povjesničar i državnik, bio je i mirotvorac”, poručila je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Generalu JNA B. Đukiću ponovno će se suditi za ratni zločin rušenja brane Peruća

Objavljeno

na

Objavio

Na splitskome Županijskom sudu ponovno će se za ratni zločin protiv civilnog stanovništva suditi generalu JNA Borislavu Đukiću (71) kojemu je Vrhovni sud za rušenje brane Peruća ukinuo presudu i predmet vratio na ponovno suđenje, potvrđeno je u ponedjeljak na Županijskom sudu.

Foto: Hina

Đukić je presudom Županijskog suda u Splitu 23. studenoga 2018. bio osuđen na devet godina zatvora jer je zapovijedio aktiviranje ekpoloziva kojim je urušena i oštećena brana Peruća.

Vrhovni je sud prihvatio žalbu njegovog odvjetnika koji je naveo kako je bitno povrijeđen kazneni postupak, potom da su izostale odlučne činjenice, te da ni jedan dokaz koji je teretio okrivljenika nije izveden.

Optužnica protiv Đukića podignuta je još 1995. godine, uhićen je u srpnju 2015. godine u zračnoj luci u Tivtu, a 23. veljače 2016. godine izručen Hrvatskoj u kojoj mu je nakon pet mjeseci započelo suđenje.

Osim njega je optužen zapovjednik 9. kninskog korpusa general Ratko Mladić, zapovjednik Srpske vojske Krajine general Mile Novaković koji je u međuvremenu umro, kao i zapovjednik svih pograničnih jedinica srpske paravojske major Milan Korica. U njegovom slučaju je proveden izdvojeni postupak s obzirom na to da je jedino on bio dostupan hrvatskim pravosudnim organima.

Ratni zločin je počinjen 28. siječnja 1993. godine kada je postavljeno 30 tona eksploziva te brana Peruća pripremljena za rušenje. Prilikom eksplozije se urušio i oštetio toranj na brani, a da ne bi došlo do potpune poplave i ugrožavanja života oko 50 tisuća stanovnika Sinja, Omiša i Trilja pobrinuli su se radnici hidroelektrane. Ukupna šteta Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) je bila oko 130 milijuna kuna.

“Đukić je isplanirao i organizirao rušenje brane sa ciljem potapanja područja Sinja, Trilja sve do Omiša na kojem prostoru živi oko 50 tisuća stanovnika.

U temelje brane postavljeno je 30 tona eksploziva TNT, a kad je dobio zapovijed da minira, zapovjedio je svojim potčinjenima da aktiviraju eksploziv što su oni i učinili te je u tome teško oštećena brana, most, toranj i zgrada HEP-a. Rušenje brane i tragediju koja je prijetila potapanjem velikog područja spriječili su djelatnici HEP-a”, navedeno je u obrazloženju presude splitskoga Županijskog suda. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari