Pratite nas

Hrvatska

Stjepan Šterc: Demografija je ključna problematika države

Objavljeno

na

Najveći problem Hrvatske nije ni politički, ni gospodarski, nego demografski. Ne preokrene li se trend prema kojem nam stanovništvo postaje sve starije, a mladih je – sve manje, neće biti dobro. Zvona za uzbunu već odavno zvone, ali konkretnih poteza nedostaje.

[ad id=”93788″]

Hrvatska se suočava s iseljavanjem stotina tisuća ljudi. Najviše je pogođena Slavonija.

U novije vrijeme promijenila se i useljenička politika u Europi i svijetu. Njima odgovara onaj narod koji se brzo integrira. Zato uzimaju čitave obitelji da se usele, a ne da zarade pa se vrate nazad, smatra demograf Anđelko Akrap.

I tako danas, gastarbajtera na autobusnim je stanicama sve manje, a sve više Hrvata s jednosmjernom kartom za cijelu obitelj.

U Hrvatskoj je lani rođeno najmanje djece otkad se vodi statistika. Prema podacima Državnog zavoda – živorođeno je tek 38.142 djece. S druge strane, umrlo je oko 55,5 tisuća stanovnika. Razlika između broja umrlih i rođenih stalno se povećava, a Hrvatskoj u budućnosti prijeti i sve veće iseljavanje zbog ekonomske situacije. Prema podacima njemačkog saveznog zavoda za statistiku – samo u tu zemlju lani se iselilo 50 628 hrvatskih državljana, a godinu prije oko 44 tisuće.

Na ovu tešku situaciju upozoravamo već 25 godina. Sada je problem stvarno alarmantan – do kraja godine je mogući prirodni pad od 20.000, upozorio je gost HRT Dnevnika demograf Stjepan Šterc. To bi trebalo svakoga zabrinuti, pa me čudi izjava ministrice da se ova problematika koju smatramo za najvažniju u državi, može situirati u nekom od ministarstva pa je usput provoditi itd. Ne možemo prihvatiti takav koncept, to mora biti strateški dio razvoja Hrvatske i mora imati najveću institucijsku razinu. Nismo slkoni tome da se između ostalog delegiraju poslovi vezani za demografsku revitalizaciju kroz različita ministarstva jer smo imali iskustva da iz toga neće biti ništa, poručio je Šterc.

Po njegovom mišljenju, najprije se mora shvatiti da je demografija ključna problematika države, treba imati najveću institucijsku razinu te se treba uspostaviti cjelokupan sustav mjera koji je vezan uz revitalizaciju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Obilježena 28. godišnjica napada na glinsku policijsku postaju

Objavljeno

na

Objavio

U Glini su u srijedu obilježeni 28. godišnjica napada srpskog agresora na policijsku postaju i početak oružanog otpora hrvatskih redarstvenika na glinskom području, a kako je na svečanosti rekao ministar Davor Božinović hrvatska policija je bila “ona jezgra iz koje je stasala slavna, pobjednička Hrvatska vojska.”

Samo dan nakon što je Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. donio odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske slijedio je planirani napad na policijjsku postaju koju je branilo 15 hrvatskih redarstvenika. To je bio prvi oružani napad na jednu državnu instituciju u suverenoj Republici Hrvatskoj.

Branitelji nisu mogli pružiti trajniji otpor brojnijem naprijatelju. U obrani je poginuo pričuvni policajac Tomislav Rom, a 16 branitelja odvedeno je u logor u Knin. Branitelji policijske postaje postali su simbol otpora i junaštva hrvatskih branitelja.

Taj se događaj godinama obilježava u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova, Grada Gline i sisačko-moslavačke Policijske uprave. Tako su i ove godine, uz spomenik poginulim braniteljima u neposrednoj blizini policijske postaje, položeni vijenci i zapaljene svijeće za poginule branitelje.

Vijence su položili izaslanik hrvatske predsjednice, sisačko-moslavački župan Ivo žinić, izaslanica predsjednika Sabora, saborska zastupnica Željka Josić, izaslanik predsjednika Vlade, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, obitelj poginulog redarstvenika Tomislava Roma, izaslanstva gradova Gline, Škabrnje i Petrinje te mnogih udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Zajedničku je molitvu predvodio vikar fra Frano Musić.

Ministar Božinović je rekao kako se taj datum sigurno neće zaboraviti jer simbolizira više toga.

“Nije slučajno samo nekoliko sati nakon proglašenja neovisnosti ovdje u Glini počela agresija na policijsku postaju jer su pobunjenici dobro znali da je prava snaga koja može pružiti otpor hrvatska policija. Tako su policajci prvi branili hrvatsku državu i policajci su prvi ginuli na nju”, istaknuo je Božinović te podsjetio na pogibiju mladog policajca Tomislava Roma.

“Hrvatska policija je bila ona jezgra iz koje je stasala slavna, pobjednička Hrvatska vojska. Ovo su dani koji su duboko zapisani u nacionalnoj memoriji, da ih se prisjećamo, ali i da sve sustave hrvatske obrane, uključujući i hrvatsku policiju, unaprjeđujemo i moderniziramo. A kao što znate, hrvatska policija i u ovom trenutku na hrvatskim prometnicama, u hrvatskim gradovima, ali i na hrvatskim granicama štiti interese Republike Hrvatske”, rekao je ministar Božinović.

Na svečanoj akademiji u Hrvatskome domu govorio je i župan Ivo Žinić.

“Ovaj događaj je vrlo bitan ne samo za Glinu, nego i za mladu hrvatsku državu. U to vrijeme u Glini nije bilo jednostano živjeti, pogotovo ako ste bili Hrvat. Ne treba zaboraviti da je na glinskom području poginulo ili ubijeno 396 osoba, uglavnom civila. Treba reći da Glina nikada nije bila srpska niti će to biti”, zaključio je Ivo Žinić.

“Obranom policijske postaje hrvatski su redarstvenici potvrdili koliko su bili hrabri”, rekla je Željka Josić, ističući kako se braniteljima može zahvaliti što naša djeca danas mogu slobodno odrastati.

Na svečanosti su bili i visoki vojni časnici i ratni zapovjednici – generali Tihomir Kundik, Josip Lucić i Mladen Markač te mnogi drugi uzvanici.

U sklopu svečanosti u župnoj crkvi u obližnjemu Gornjem Viduševcu služena je misa, održan je mimohod branitelja pod ratnim zastavama glinskim ulicama, pripremljen je prigodni program “Policija danas u službi građana”, pokaznu su vježbu izveli pripadnici ATJ Lučkog, održani su tradicionalna Memorijalna atletska utrka “Tomislav Rom” i sportski susreti u više disciplina.

(Hina)

Početak krvavog rata na Banovini

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Medved: U zadnje tri godine prosjek pronalaska nestalih veći nego u proteklih 10 godina

Objavljeno

na

Objavio

U zadnje tri godine prosjek pronalaska i ekshumacije nestalih iz Domovinskog rata veći je nego u proteklih deset godina, rekao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved u srijedu tijekom saborske rasprave o prijedlogu zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu.

Na današnji dan nepoznata je sudbina 1892 osobe, od kojih je 436 sa statusom hrvatskog branitelja, kazao je ministar Medved.

Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu jedinstven je zakon koji uređuje pitanje nestalih, regulira nematerijalna prava nestalih i članova obitelji nestalih osoba, sve segmente postupka traženja nestalih i smrtno stradalih osoba, vođenje evidencije nestalih osoba te svih ekshumiranih i identificiranih osoba, tijela nadležna za provedbu zakona i njihov djelokrug, suradnja s drugim državama i međunarodnim organizacijama i udrugama te prekršajne odredbe.

Jedina sadržajna promjena u odnosu na prvo čitanje je da se briše odredba o proglašenju 30. kolovoza spomendanom – Danom sjećanja na nestale osobe jer će se to regulirati zakonom o blagdanima.

Josip Đakić (HDZ) kao predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane izvijestio je da je predloženo da u zakon uđe i odredba prema kojoj će svaka fizička osoba koja pruži vjerodostojne podatke o mjestima masovnih ili pojedinačnih grobnica biti nagrađena prema pravilniku Ministarstva hrvatskih branitelja.

Oporba je podržala zakon u poruku da je potrebno učiniti dodatne napore da se sve nestale osobe pronađu.

Ako se riješi jedan slučaj nestale osobe zakon će biti uspješan, istaknuo je Miro Bulj (Most) ali i kritizirao da nisu sve institucije ispunile obveze u traženju nestalih.

“Ministarstvo vanjskih poslova nije ispoštovalo odluku Vlade o praćenju poglavlja 23. i 24. napredovanja Srbije u pristupnim pregovorima za članstvo u EU. Ministrica ne radi u interesu pronalaska naših nestalih “, kazao je Bulj.

Mostovci zamjeraju i što se u čitavom zakonu izbjegava izričaj “velikosrpska agresija”. Predlažu i povećanje novčanih kazni u slučaju nepružanju informacijama o nestalima u Domovinskom ratu, te omogućavanje osumnjičenicima da budu svjedoci pokajnici.

Alen Prelec (SDP) kritizirao pak aktivnosti predsjednice države Kolinde Grabar Kitarović koja se prije tri godine sastala s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. “To je bila predstava za javnost, pričali su o nestalim osobama, od toga je prošlo tri godine i nije se puno toga dogodilo”, ustvrdio je.

Boris Milošević (SDSS) podsjetio je na podatke Međunarodnog Crvenog križa iz veljače ove godine prema kojima je ukupan broj nestalih na području bivše SFRJ 34 999 osoba, od čega je u Hrvatskoj oko 6500 tisuća pri čemu je od toga broja 4500 zatvorenih slučajeva.

“Nestale trebamo nastaviti tražiti, ne smijemo ih diskriminirati ni dijeliti ni po nacionalnosti, ni po državljanstvu, s drugim državama, prvenstveno Srbijom moramo surađivati jer samo suradnja daje rezultate”, poručio je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari