Pratite nas

Razgovor

Stjepan Šterc: Gospodo draga mi ne možemo gledati nestanak Hrvatske

Objavljeno

na

O demografskoj katastrofi i eventualnim rješenjima u Dnevniku Nove TV govorio je demograf Stjepan Šterc.

[ad id=”93788″]

Lani je rođeno najmanje djece otkako je statistike u Hrvatskoj. 38.142 osobe, što je 20 postotni pad. Kad se tome pridodaju svi koji odsele, godišnja depopulacija iznosi više od 50 tisuća ljudi. Izumire li Hrvatska?

Hrvatska izumire. Smanjenje nataliteta biti će još veće, svi pokazatelji će biti još negativniji ove godine. Moramo konstatirati da su apsolutno svi demografski pokazatelji negativni. U Hrvatskoj nema ni jedne djelatnosti koja je toliko problematična koliko demografska. Hrvatska izumire i to je prava demografska katastrofa.

U čemu je rješenje? Je li Vlada odustala od cjelovite populacijske politike?

Vlada ne može odustati od te politike zato što je to temelj ukupnog razvoja Hrvatske, gospodarskog razvitka Hrvatske i na koncu Vlada je na temelju toga i dobila izbore.

Gdje su zapele najave da će se vrlo brzo zbog važnosti populacijske politike osnovati samostalan resor koji će se time baviti?

Dok nema novog zakona o Vladi oni ne mogu uvesti novi resor. To je potpuno jasno i ukoliko razmišljaju da ne postave najveću institucijsku razinu na tu problematiku mi ćemo biti njihova savjest i stalno ćemo ih upozoravati jer mi ne možemo prihvatiti demografski nestanak Hrvatske i hrvatskog naroda.

Što se treba napraviti? Hoćete li nešto konkretno napraviti?

Sasvim sigurno, kada se postavi najveća institucijska razina, mora se shvatiti da je to strateško pitanje hrvatskog opstanka i svi ekonomisti i savjetnici u hrvatskoj Vladi moraju shvatiti da je to u temelju gospodarskog razvitka zemlje i da mi tu problematiku ne možemo stavljati u socijalni okvir ili samo okvir obiteljske politike.

Rekli ste da se trebamo ugledati na Irsku i Izrael, što to u praksi znači?

To znači da su se obje zemlje oslonile na bogatstvo vlastitog iseljeništva i da je Hrvatska zemlja koja ima bogato iseljeništvo kojeg je maknula iz društvenog, političkog i gospodarskog života. To bogatstvo je i gospodarsko i financijsko i populacijsko i tako dalje. Mi demografi smatramo da je to zalog demografske revitalizacije Hrvatske. S druge strane bi rekli da još uvijek postoji fertilni kontingent ženskog stanovništva u domicilnoj populaciji dovoljan da se stimulativnim mjerama pokrene demografska revitalizacija i manje više je to svima jasno. I gospodarstvenicima i bankarima i financijerima, pomalo je meni iznenađujuće što nije i onima koji upravljaju našom zemljom. Sad Vlada može kalkulirati hoće li tu problematiku staviti u neki resor ili ne. Mi koji se time bavimo na Sveučilištu ćemo Vladu upozoriti jer znamo kako će nam budućnost izgledati. Vrlo jasno ćemo reći ili izaći s deklaracijom, dakle gospodo draga mi ne možemo gledati nestanak Hrvatske.

Što Vi očekujete od Oreškovićevog tima? Hoće li sve stati na tisuću eura za one kojima je to potrebno?

Neće stati i ne smije stati. Tih tisuću eura, u varijanti da se preusmjerava ne po djetetu nego po cenzusu je klasična socijalna mjera i to nije dio populacijske politike. Kao prijedlog, mjera je dobra, daje nadu i s tim se može krenuti, ali to neće ništa bitno promijeniti situaciju.

Koji rok im dajete?

Rekao bih do jeseni. Ukoliko se zaista na toj problematici ništa ozbiljnije ne poradi, bez obzira na našu silinu kojom ukazujemo što se može dogoditi Hrvatskoj, ne dogodi li se nešto do kraja rujna, mi ćemo morati, kao struka, svi sa Sveučilišta, izaći sa vrlo jasnom deklaracijom. Osim toga, cijela koalicija koja upravlja Hrvatskom ima u svojem sporazumu ugrađenu tu temeljnu problematiku i gotovo bih rekao da je to najveći dio sporazuma. Oni su obvezni prema hrvatskom narodu i hrvatskoj budućnosti, oko te problematika, vrlo ozbiljno postaviti stvari.

Koliko Vam može pomoći predsjednica? Ona stalno apelira na dijasporu da se vrate u Hrvatsku.

Predsjednica mora zauzeti jasan stav. S obzirom da je i u njezinoj kampanji ta problematika bila vrlo jasno postavljena, vrlo rezolutno ju je izgovarala i kao čelni čovjek u Republici Hrvatskoj i ona mora zauzeti vrlo jasan stav. Mi se ne možemo složiti s ekonomskim savjetnicima i oko predsjednice i oko Vlade da ukoliko povećamo zaposlenost da ćemo riješiti demografski problem Hrvatske. Nećemo ga riješiti. Jer da je po toj logici tako, onda bi najmanje demografskih problema imala Njemačka, a mi znamo da je Njemačka jedna od europskih zemalja koja ima najveće demografske probleme i da jednostavno rješava svoj radni kontingent i svoju radnu snagu kroz jedan model, a to je imigracija stanovništva. S obzirom da se pred Hrvatskom nalazi veliki potencijal imigracijskog stanovništva za kojeg još uvijek ne znamo kuda će krenuti, gdje će se zaustaviti. Stvari su vrlo ozbiljne i ta problematika mora biti temelj ukupnog i gospodarskog razvoja Hrvatske.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Nino Raspudić vrlo argumentirano o izborima u BiH i mogućim posljedicama

Objavljeno

na

Objavio

Objektivna analiza Nine Raspudića izbora 2018. u BiH, kao i mogućih posljedica daljnje majorizacije Hrvata u BiH

„Dakle, ničim nije zajamčena budućnost ovakve BiH iz perspektive hrvatskog naroda. Zemlja koja ti, na ovaj način, krši brutalno politička prava, mi nemamo nikakvu moralnu obavezu da joj želimo dugi život i opstanak“. (Zaključne riječi Prof. dr. sc. Nine Raspudića, koje treba sagledati i protumačiti jedino u kontekstu cjelovitog gore prikazanog intervjua)

 

Mario Karamatić: Nadam se da će uskoro Dan Herceg-Bosne biti Dan državnosti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Akademik Josip Pečarić: Zašto sam za Ivu Goldsteina smislio nadimak ‘Ivo drobilica’

Objavljeno

na

Objavio

S akademikom Josipom Pečarićem u Podcastu Velebit razgovarali su o njegovom životnom putu, kako je siromašni dječak iz hrvatske Boke postao svjetski matematičar, kad su ga učitelji i nastavnici uočili, kako su se njegovi profesori nosili s njegovim genijalnim matematičkim umom i o čitavome nizu zgoda iz toga razdoblja.

♦ Je li Boka iz njegovoga djetinjstva još uvijek bila hrvatska Boka, kada je postao “ustaša”, kad je prvi put čuo taj izraz i kako se tada osjećao?

♦ Zašto se opredijelio za studij u Beogradu a ne kao brat u Zagrebu?

♦ Što čini, osjeća li se kraljem i kakvo je kraljevstvo nejednakosti koje je proglasio najveći švedski matematičar njegovim, na nedavnoj konferenciji u Zagrebu?

♦ Zašto se neslužbenom kralju matematičkih nejednakosti nije došao pokloniti državni vrh i zašto mu se cijeli svijet klanja, a službena Hrvatska ga se odriče ili ga ignorira, pa i progoni?

♦ Što je potaknulo jednoga od pet najproduktivnijih svjetskih matematičara u povijesti matematike da se toliko snažno angažira na području političke publicistike i u borbi za hrvatski nacionalni identitet?

♦ Kako je, zašto i je li spriječavanjem izbora Ive Goldsteina u HAZU oslabio hrvatsku akademiju i znanost ili je doprinijeo njenoj časti?

♦ Zašto je za Ivu Goldsteina smislio naziv “Ivo drobilica”?

♦ Mogu li se i kako riješiti hrvatske državne, političke i društvene nejednakosti i imamo li mi dovoljno pameti za to?

♦ Što je zajedničko akademiku Pečariću, biskupu Vladi Košiću, Marku Perkoviću Thompsonu i Luki Modriću?

♦ Koliko su matematičkim nejednakostima sukladne onim hrvatskim?

Odogovore na ova i druga pitanja poslušajte u PODCASTU VELEBIT.

 

Odgovor Ivi Goldsteinu – Tko se uistinu borio za ‘etničku homogenizaciju BiH’

 

 

Razgovor s akademikom J. Pečarićem: Lijepo biti u društvu ‘nepoćudnih’ akademika

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari