Pratite nas

Razgovor

Stjepan Šterc: Gospodo draga mi ne možemo gledati nestanak Hrvatske

Objavljeno

na

O demografskoj katastrofi i eventualnim rješenjima u Dnevniku Nove TV govorio je demograf Stjepan Šterc.

[ad id=”93788″]

Lani je rođeno najmanje djece otkako je statistike u Hrvatskoj. 38.142 osobe, što je 20 postotni pad. Kad se tome pridodaju svi koji odsele, godišnja depopulacija iznosi više od 50 tisuća ljudi. Izumire li Hrvatska?

Hrvatska izumire. Smanjenje nataliteta biti će još veće, svi pokazatelji će biti još negativniji ove godine. Moramo konstatirati da su apsolutno svi demografski pokazatelji negativni. U Hrvatskoj nema ni jedne djelatnosti koja je toliko problematična koliko demografska. Hrvatska izumire i to je prava demografska katastrofa.

U čemu je rješenje? Je li Vlada odustala od cjelovite populacijske politike?

Vlada ne može odustati od te politike zato što je to temelj ukupnog razvoja Hrvatske, gospodarskog razvitka Hrvatske i na koncu Vlada je na temelju toga i dobila izbore.

Gdje su zapele najave da će se vrlo brzo zbog važnosti populacijske politike osnovati samostalan resor koji će se time baviti?

Dok nema novog zakona o Vladi oni ne mogu uvesti novi resor. To je potpuno jasno i ukoliko razmišljaju da ne postave najveću institucijsku razinu na tu problematiku mi ćemo biti njihova savjest i stalno ćemo ih upozoravati jer mi ne možemo prihvatiti demografski nestanak Hrvatske i hrvatskog naroda.

Što se treba napraviti? Hoćete li nešto konkretno napraviti?

Sasvim sigurno, kada se postavi najveća institucijska razina, mora se shvatiti da je to strateško pitanje hrvatskog opstanka i svi ekonomisti i savjetnici u hrvatskoj Vladi moraju shvatiti da je to u temelju gospodarskog razvitka zemlje i da mi tu problematiku ne možemo stavljati u socijalni okvir ili samo okvir obiteljske politike.

Rekli ste da se trebamo ugledati na Irsku i Izrael, što to u praksi znači?

To znači da su se obje zemlje oslonile na bogatstvo vlastitog iseljeništva i da je Hrvatska zemlja koja ima bogato iseljeništvo kojeg je maknula iz društvenog, političkog i gospodarskog života. To bogatstvo je i gospodarsko i financijsko i populacijsko i tako dalje. Mi demografi smatramo da je to zalog demografske revitalizacije Hrvatske. S druge strane bi rekli da još uvijek postoji fertilni kontingent ženskog stanovništva u domicilnoj populaciji dovoljan da se stimulativnim mjerama pokrene demografska revitalizacija i manje više je to svima jasno. I gospodarstvenicima i bankarima i financijerima, pomalo je meni iznenađujuće što nije i onima koji upravljaju našom zemljom. Sad Vlada može kalkulirati hoće li tu problematiku staviti u neki resor ili ne. Mi koji se time bavimo na Sveučilištu ćemo Vladu upozoriti jer znamo kako će nam budućnost izgledati. Vrlo jasno ćemo reći ili izaći s deklaracijom, dakle gospodo draga mi ne možemo gledati nestanak Hrvatske.

Što Vi očekujete od Oreškovićevog tima? Hoće li sve stati na tisuću eura za one kojima je to potrebno?

Neće stati i ne smije stati. Tih tisuću eura, u varijanti da se preusmjerava ne po djetetu nego po cenzusu je klasična socijalna mjera i to nije dio populacijske politike. Kao prijedlog, mjera je dobra, daje nadu i s tim se može krenuti, ali to neće ništa bitno promijeniti situaciju.

Koji rok im dajete?

Rekao bih do jeseni. Ukoliko se zaista na toj problematici ništa ozbiljnije ne poradi, bez obzira na našu silinu kojom ukazujemo što se može dogoditi Hrvatskoj, ne dogodi li se nešto do kraja rujna, mi ćemo morati, kao struka, svi sa Sveučilišta, izaći sa vrlo jasnom deklaracijom. Osim toga, cijela koalicija koja upravlja Hrvatskom ima u svojem sporazumu ugrađenu tu temeljnu problematiku i gotovo bih rekao da je to najveći dio sporazuma. Oni su obvezni prema hrvatskom narodu i hrvatskoj budućnosti, oko te problematika, vrlo ozbiljno postaviti stvari.

Koliko Vam može pomoći predsjednica? Ona stalno apelira na dijasporu da se vrate u Hrvatsku.

Predsjednica mora zauzeti jasan stav. S obzirom da je i u njezinoj kampanji ta problematika bila vrlo jasno postavljena, vrlo rezolutno ju je izgovarala i kao čelni čovjek u Republici Hrvatskoj i ona mora zauzeti vrlo jasan stav. Mi se ne možemo složiti s ekonomskim savjetnicima i oko predsjednice i oko Vlade da ukoliko povećamo zaposlenost da ćemo riješiti demografski problem Hrvatske. Nećemo ga riješiti. Jer da je po toj logici tako, onda bi najmanje demografskih problema imala Njemačka, a mi znamo da je Njemačka jedna od europskih zemalja koja ima najveće demografske probleme i da jednostavno rješava svoj radni kontingent i svoju radnu snagu kroz jedan model, a to je imigracija stanovništva. S obzirom da se pred Hrvatskom nalazi veliki potencijal imigracijskog stanovništva za kojeg još uvijek ne znamo kuda će krenuti, gdje će se zaustaviti. Stvari su vrlo ozbiljne i ta problematika mora biti temelj ukupnog i gospodarskog razvoja Hrvatske.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić: Nikome se ne sudi za Škabrnju

Objavljeno

na

Objavio

Uz Vukovar, i Škabrnja je simbol stradanja u Domovinskom ratu. Sutra i oni odaju počast svojim mještanima i stradalima u ratu.

Samo u jednom danu, u tom malom ravnokotarskom mjestu ubijeno je 43 ljudi – nema obitelji koja u ratu nije nekoga izgubila. Škabrnja će se sutra prisjetiti tog dana, svojih najdražih, a mnogi su već danas ondje pristigli.

Marko Miljanić, ratni zapovjednik obrane Škabrnje u razgovoru za Studio 4 prisjetio se ratnih dana i opet naglasio kako za zločin u Škabrnji nitko još nije odgovarao. Dodao je kako se boji da će to tako i ostati.

Kazao je kako je prije mjesec dana bio na ponovljenom suđenju Stanišiću i Simatoviću na Haškom sudu za kojega smatra da je politički i da želi izjednačiti žrtvu i agresora.

Podsjetio je kako je Ratko Mladić “ispekao zanat na Škabrnji” nakon čega je unaprijeđen u generala. “Njemu se sudi za zločine počinjene u BiH , ali ne i za Škabrnju. Za to je krivo hrvatsko pravosuđe, hrvatska politika i hrvatska diplomacija.

U Šabrnji su bili visoki činovi, a krvnika se ne može osloboditi”, kazao je Miljanić koji za neke visoke JNA zna i točno gdje žive. “Hrvate zatvaramo, a aboliramo one koji su radili zločine nad Hrvatima”, dodao je.

Na pitanje kako danas žive Miljanić je kazao da je “hrvatska država u Škabrnju uložila puno sredstava, bez obzira o čijoj se Vladi radi – Šabrnji se davalo”. Osobito su ponosni što je OŠ u Škabrnji jedna od najboljih i najvećih škola u bivšoj općini Ravni kotari.

“Škabrnjani opet žive svoj život – život poštenih i radinih ljudi koji se svakodnevno bore za svoju egzistenciju. Ali ih boli neučinkovitost hrvatskog pravosuđa. Ne znam kome podilazimo i zašto”, rekao je Marko Miljanić.

Mladen Pavković: Sramota. Optužujete, sudite i zatvarate hrvatske branitelje, ali ne i one koji su razorili Škabrnju!

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Zlatko Hasanbegović: Nisam ja komesar za ulice

Objavljeno

na

Objavio

U Novom danu N1 televizije gostovao je Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik i zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Neovisnih za Hrvatsku.

Neovisni za Hrvatsku zatražili su da se na sjednici zagrebačke Skupštine 30. studenog uvrsti u dnevni red tema uklanjanja biste partizanskom narodnom heroju Ivi Loli Ribaru. Zašto je Vama to važno?

Dakle, riječ je o inicijativi koja je upućena u skupštinsku proceduru prije dva mjeseca. Bista je postavljena mimo procedure i skupštinskog statuta o komunalnom redu. Naš zahtjev koji sad dolazi na dnevni red ima političku pozadinu, ali najvažnije je da ima i pravu proceduralnu pozadinu. Mi smo protiv toga da se u 21. stoljeću u javnom prostoru ističu simboli propale jugoslavenske baštine.

Građani ne znaju da ovdje nije riječ o spomeniku koji u kontinutetu egzistira u zagrebačkom javnom prostoru. U Zagrebu postoje na destine spomenika ostavštine bivše Jugoslavije i nikada nam nije palo na pamet da tražimo uklanjanje, ali je ovdje je isključivo riječ o činjenici da se odlukom gradonačelnika uzurpirala i poništila odluka gradskih tijela iz 1996., a kad je donesena odluka da se ta bista ukloni. Nije riječ ovdje o vandalskom činu, već o redovitoj proceduri uklanjanja biste koja je bila pohranjena u Povijesnom muzeju i imala svoj broj.

Zašto je to Bandić napravio?

Ne bih spekulirao, bit naše inicijative je da zastupnike u Skupštini upoznamo s činjenicama. Ovdje je riječ o načelom pitanju može li se kršiti skupštinski poslovnik o komunalnom redu. Gospođa Švaljek je jučer posprdno govorila o našoj inicijativi. Dakle, ovo je sad prigoda se ona izjasni i oni iz oporbenog dijela Skupštine, a koji su nastupali kao morali arbitri. Pitanje je jesu li sad spremni štititi odluke Gradske skupštine ili su iz ideoloških razloga spremni sve to pogaziti.

Dakle, želite reći da vi kao stranka nemate ništa protiv lika i djela Ive Lole Ribara već je riječ o kršenju procedure?

Tako je, jer je to jedino pravno utemeljenje. Tako bi postupili i da je riječ o bilo kojem spomen obilježju. Osim što smo protiv toga sa se u 21. stoljeću u javnom prostoru ističu simboli propale jugoslavenske baštine.

Kako Vi doživljavate kritike jednog dijela Zagrepčana nezadovoljnih radom Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova? Ima li puno zahtjeva za preimenovanjem ulica?

Interes građana je iz poznatih razloga puno veći nego je ranije bio, dnevno dobivamo utemeljene inicijative i one koje to nisu. Od istaknutih sportaša, poput zahtjeva da u Zagrebu imamo ulicu Josipu Kužeu, a što je i meni biliska inicijativa, do Janka Bobetka, a što je izazvalo različite kontroverze. Postoje jasni propisi i procedure koje donosi skupštinska većina, a ja nisam komesar za ulice i nisam uzurpator i ne mogu nametati prijedloge ideološki.

Postoje li i zahtjevi za uklanjanje nekih imena ulica?

Postoje i prijedlozi za promjene različitih imena. To su osjetljiva pitanja, u Zagrebu postoje ulice po ljudima koji ih ni na koji način nisu zaslužili. To ne treba kriti, o tome će se razgovarati.

 

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari