Pratite nas

Pregled

Stjepan Šterc: Hrvatska bi za 10 godina mogla pasti na tri milijuna stanovnika

Objavljeno

na

Ukoliko se nastave postojeći trendovi izumiranja i iseljavanja stanovništva, Hrvatska bi za deset godina mogla pasti na tri milijuna stanovnika, a u idućih pet do deset godina mogli bi se urušiti mirovinski, zdravstveni i obrazovni sustav te sustav radne snage, što su temelji svake države, upozorio je u četvrtak u Osijeku hrvatski demograf Stjepan Šterc.

Na okruglom stolu “Buđenje ili svi u Dublin”, u organizaciji Instituta za društvena istraživanja “Ivo Pilar” i Institut za europske i globalizacijske studije (IEGS), Šterc je ocijenio kako je stanje gore od onoga što on obično govori u javnosti, jer osim iseljavanja zabrinjavaju i stope mortaliteta, zbog čega sve nadležne državne i lokalne institucije trebaju početi donositi strateške odluke u tome području.

Podsjetio je na primjer Irske, koja je prije 35 godina, pala na 2,8 milijuna stanovnika, da bi postupno izašla iz problema razvijajući djelatnosti sukladno vlastitim potencijalima i koristeći intelektualno-razvojne spoznaje svoga iseljeništva te danas ima najmlađu populaciju u Europi. s progresivnom ekonomijom.

Šterc smatra kako se taj model može primijeniti i u Hrvatskoj, ali se mora promijeniti način odlučivanja i upravljanja zemljom. Mora se shvatiti da je to strateško pitanje, pitanje opstanka države i temelj nacionalne sigurnosti te odlučiti koje se stavke moraju ukloniti iz proračuna, a njihova sredstva preusmjeriti na rješavanje ove problematike, poručio je istaknuti hrvatski demograf Stjepan Šterc

Voditelj osječkog Područnog centra Instituta “Ivo Pilar” Miljenko Brekalo ocijenio je da će suvremeni trendovi iseljavanja, ne samo iz Slavonije, nego i iz drugih hrvatskih krajeva, imati posljedice za mirovinski sustav, uzrokovat će smanjenje broja fiskalnih obveznika, a već sada je vidljiv nedostatak radne snage, posebice stručne.

Smatra da će za zaustavljanje takvih trendova državna i lokalna vlast morati pokrenuti investicijske cikluse, koji će omogućiti ostanak stanovništva ili povratak onih koji su otišli, jer ćemo, ako se to ne zaustavi, imati i sigurnosni problem, odnosno “pustu zemlju, bez ljudi”.

Osječki gradonačelnik Ivan Vrkić rekao je da je, prema procjenama s kraja prošle godine, u Osijeku, uključujući malodobnu djecu i domicilne studente, živjelo oko 95 tisuća stanovnika.

Istaknuo je kako je kao gradonačelnik odgovoran za ono što se u gradu događa, ali i zamolio analitičare, “koji traže krivca, a ne traže rješenje”, da naprave analizu tko je nakon Domovinskog rata “koliko vremena vladao Hrvatskom i Osijekom, tko je uništavao radna mjesta i tvornice, tko je privatizirao i pljačkao Hrvatsku”. Tek tada je, poručio je, spreman prihvatiti i svoj dio odgovornosti.

Ravnatelj IEGS-a Anđelko Milardović podsjetio je da je Slavonija oduvijek bila receptivni prostor, u koji su se ljudi doseljavali te ocijenio kako se svim hrvatskim Vladama, od utemeljenja, može uputiti kritika za sadašnje stanje, u kojem najmlađi i najproduktivniji dijelovi društva odlaze iz Hrvatske, a ostaju umirovljenici.

Dodao je kako organizatori ovakve okrugle stolove namjeravaju organizirati i u drugim hrvatskim gradovima, kako bi se konstruktivnom kampanjom skrenula pozornost vlastima da vrijeme ističe i da je krajnje vrijeme da se nešto poduzme.

Šterc: Osijek je ‘epicentar egzodusa’ u Hrvatskoj

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Poražavajući rezultati: Više od polovice Srba nema pojma o Ovčari i opsadi Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

Više od polovice građana Srbije nema se potrebu informirati o ratnim zločinima, 64 posto ih ne zna šta se dogodilo na poljoprivrednom dobru Ovčari kod Vukovara 1991., a čak 71 posto ne zna da je Sarajevo bilo pod opsadom skoro četiri godine, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak u Beogradu.

Građani Srbije malo znaju o ratnim sukobima u bivšoj Jugoslaviji 1990-ih godina i o ratnim zločinima,  te o suđenjima optuženima za ratne zločine, većina od 52 posto anketiranih ne zna navesti ni jedan zločin počinjen nad srpskim stanovništvom tijekom sukoba na području bivše Jugoslavije 1990-ih.

O Haškom tribunalu imaju pretežito negativan stav koji se ogleda u tvrdnjama o neobjektivnosti i pristranosti, te u brojnim zamerkama na njegov rad, uz naglašen mali doprinos ICTY-ija saznavanju činjenica o ratovima tijekom raspada SFRJ.

Više od polovice (56 posto) anketiranih, tvrdi da je Tribunal neobjektivan i pristran, 22 posto da je “malo objektivan”, osrednje je objektivan za 16 posto ispitanika, dok ICTY “prilično” ili “visoko” objektivnim doživljava tek šest posto, pa je prosječna ocena rada tog suda – 1,72.

Većina od 54 posto ispitanika istraživanja koje je naručio dnevni list “Danas”, tvrdi kako nema potrebu za informiranjem o suđenjima za ratne zločine, 35 posto ih “donekle ima potrebu”, dok 11 posto ili tek svaki deseti ispitanik navodi kako ima potrebu čuti informacije o tim suđenjima.

O ratnim sukobima i suđenjima 72 posto ispitanika se informira posredstvom televizije, 14 posto čitajući tisak, 13 posto koristeći internet i jedan posto slušajući radio. Za prijenose suđenja za ratne zločine na programu nacionalne televizije (RTS) izjasnilo se čak 54 posto ispitanika.

Više od polovice anketiranih – 54 posto, protivi se mišljenju da je Srbija dužna platiti naknadu štete koju su pripadnici vojske i policije nanijeli civilima tijekom ratnih sukoba, 15 posto je za, a jedna desetina – oko 11 posto ima neutralan stav o tome.

Istodobno, 59 posto ispitanih podržava prijedlog da država podigne spomen-obilježje srpskim žrtvama stradalim 1990-ih, njih 11 posto drži da je prijedlog loš, a isto toliko ih je neodlučno.

Na pitanje treba li Srbija podići spomenik civilnim žrtvama koje su stradale od srpske vojske i policije 49 posto je protiv, a samo 18 % kaže da treba.

Ogromna većina anketiranih – 71 posto, protivi se političkom rehabilitiranju osumnjičenih, nepravomoćno i pravomoćno osuđenih za ratne zločine i drži da im ne treba povjeravati ni državne dužnosti niti trebaju sudjelovati u politici, dok je to prihvatljivo za samo četiri posto.

Više od polovice – 56 posto ne bi prihvatilo prijedlog da država Srbija podigne spomenk u Batajnici kod Beograda, na mjestu gdje je otkrivena masovna grobnica kosovskih Albanaca stradalih na Kosovu, dok taj predlog podržava samo 10 posto ispitanika, a 12 % ih ne neodlučno.

Čak 85 posto anketiranih ne zna nabrojati ni jedan događaj i zločin za koji se sudilo ili se još sudi pred domaćim sudom, dok 79 posto ne zna navesti ni jedan državni organ koji je uključen u procesuiranje ratnih zločina u Srbiji.

Istraživanje Demostata provedeno je intervjuima tet a tet, upitnik je činilo 69 pitanja, a stattistički je obrađeno 1202 uputnika.

Na tiskovoj konferenciji u Medija centru istodobno je predstavljeno i izvješće Fonda za humanitarno pravo o provođenju Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina koju je  Vlada Srbije usvojila u veljači 2016. godine.

U izvješću FHP navedeno da za skoro dvije godine od usvajanja nema značajnog napretka u procesuiranju ratnih zločina, te da se u mnogim područjima stanje dodatno pogoršalo.

Od donošena te strategije podignuto je svega osam optužnica, suđenja traju “nerazumno dugo”, a jedna od primjedbi je i da nema napretka u potrazi za nestalim osobama, ukazali su predstavnici FHP-a.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Sjednica Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Od 18.-19. prosinca 2017. godine u Zagrebu će se održati konstituirajuća sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Uz izbor predsjednika i potpredsjednika 2. saziva Savjeta, na sjednici će se razmatrati mogućnosti unapređenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica. Poseban naglasak bit će stavljen na dio vezan uz mogućnosti unapređenja sustava učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske, mogućnostima suradnje u okviru EU fondova, postupak dobivanja državljanstva i druga statusna pitanja.

Tijekom prvog dana rada Savjeta, članovima će se obratiti g. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Napominjemo da je Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 7. rujna 2017. donijela Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta.

Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od 4 godine (članovi Savjeta ne primaju nikakvu novčanu naknadu za svoj rad).

Zastupljenost Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu Vlade RH određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske. Tako bosansko hercegovački Hrvati imaju 9, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo – 29 predstavnika. Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija u RH.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari