Pratite nas

Pregled

Stjepan Šterc: Hrvatska je postala jedna od tri zemlje koja ima više stanovnika izvan zemlje nego u zemlji

Objavljeno

na

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva dobio je dopuštenje i počet će se izvoditi na Hrvatskim studijima od ove jeseni, priopćeno je u srijedu sa Sveučilišta u Zagrebu. U emisiji Dobro jutro, Hrvatska, gostovao je Stjepan Šterc i progovorio o problemu demografije te iznio statističke podatke.

Studijski program traje pet godina, njime se stječe 150 bodova po ECTS-u, i studira se u kombinaciji s drugim dvopredmetnim studijskim programom. Njegovim završetkom stječe se akademski naziv magistar/magistra demografije i hrvatskoga iseljeništva.

Studijski program obuhvaća ukupno 69 kolegija, 50 obvezatnih i sedam od 19 ponuđenih izbornih, te diplomski rad. Mjesta za upis još ima, napominje se.

Senat Sveučilišta u Zagrebu donio je 9. srpnja ove godine Odluku o ustroju i izvedbi toga studija koji će se izvoditi u Sveučilišnom kampusu na Borongaju.

Stjepan Šterc, predsjednik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, kaže kako u Hrvatskoj prevladavaju žene, pogotovo u dobnoj skupini iznad 40-e. Mortalitet je veći kod muškaraca u svim dobnim skupinama, iako se muškaraca rađa više za 7-8 posto.

Što se tiče starosne populacije mi smo na 45-46 godina prosječne starosti.

– Biračka populacija vrlo vjerojatno je bliže prosjeku 50 godina. Po procjenama stručnjaka UN-a ubrajamo među 5 najstarijih populacija u svijetu.To je pokazatelj što će se dogoditi u budućnosti, ističe Šterc.

Šterc naglašava kako je neosporno da je ljudska populacija najvažniji faktor u društvu i prostoru u svim svojim različitostima. Ta ljudska populacija postaje dominantan predmet interesa ključnih znanosti.

– S obzirom na to da je demografska problematika i imigracijska ključna problematika budućnosti u Europi i u Hrvatskoj, potpuno je jasno da se takva problematika kao takva mora dići na akademsku razinu i mi smo to napravili. Cjelokupni postupak smo usmjerili tako da se digne stručna razina pa smo imali tri međunarodne recenzije, jedna od njih je iz Sorbonne, objašnjava Šterc.

Hrvatska je postala jedna od tri zemlje koja ima više stanovnika izvan zemlje nego u zemlji.

– Ima više Hrvata u inozemstvu nego u Hrvatskoj. Zato je bitno educirati kadar koji će predavati iseljenicima, zaključuje Stjepan Šterc.

 

Sveučilište u Zagrebu: Dvopredmetni studij demografije i hrvatskoga iseljeništva dobio dopuštenje

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Moramo raditi na zaštiti ljudskih prava i toleranciji u društvu

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković je zajedno s drugim državnim dužnosnicima u petak u povodu 27. siječnja, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, položio vijenac na Židovskom groblju na Mirogoju poručivši da moramo raditi na kulturi sjećanja, zaštiti ljudskih prava i toleranciji u društvu.

“Želimo da se opomena na ovakav veliki zločin uvijek ureže svima u sjećanje i da se takvi zločini nikada ne ponove. Danas moramo raditi ne samo na kulturi sjećanja, nego i na zaštiti ljudskih prava i toleranciji u društvu”, izjavio je Plenković poslije polaganja zajedničkog vijenca u ime Republike Hrvatske ispred skulpture Mojsija na Mirogoju.

Došli su izraziti poštovanje prema milijunima žrtava tog najvećeg zločina u povijesti čovječanstva, ističe, ali se i prisjetiti 117 hrvatskih pravednika koji su pomagali spasiti Židove u najtežim trenucima.

Upitan o žalbama manjinskih udruga o pojavi rehabilitaciji ustaštva, poručio je da uvijek moramo sprječavati pojave toga tipa.

“Na tome radimo jer to nisu vrijednosti koje dijelimo. U našem programu su najviši standardi poštivanja ljudskih i manjinskih prava i na tome ćemo ustrajati jer su to vrijednosti slobodne i moderne Hrvatske”, naglasio je.

Jandroković: Treba mlade upoznavati s tim što se događalo

Podsjećajući na mračno vrijeme Drugog svjetskog rata, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković rekao je kako je tada “ljudski um dotakao dno”, a zlo je vodilo ljude u činjenju strašnih nedjela i zločina, gdje su ubijani i progonjeni milijuni ljudi samo zbog toga što su pripadali određenom narodu ili skupini.

“Prošlo je već puno godina od tada i blijede sjećanja na ta vremena, zato treba podsjetiti mlađe generacije na to što se događalo. Treba ih podsjetiti da sloboda, mir, demokracija, pluralizam ne dolaze sami od sebe, već se za njih treba boriti”, poručio je Jandroković dodajući da je uvijek nužno podsjećati na to i boriti se za istinske vrijednosti koje omogućavaju život u miru i slobodi.

Hrvatska je zemlja koja je bila žrtva totalitarnih i zločinačkih režima i lijevih i desnih, ističe, i to nas obvezuje da među mladim generacijama uvijek govorimo o potrebi borbe za slobodom, mirom i demokracijom.

“Imamo ružno sjećanje na ono što se događalo, ali to nam sjećanje treba biti poticaj da budućnost u Hrvatskoj bude bolja”, poručio je.

Da-Don: Imamo problem zbog pozdrava “za dom spremni” 

Rabin židovske vjerske zajednice “Bet Israel” u Zagrebu Kotel Da-Don ocijenio je da u svijetu raste antisemitizam kao nikad prije dok se ponavlja rečenica ‘da se nikad ne ponovi’.

“To pokazuje da imamo ozbiljni problem u društvu i da riječi više ne mogu pomoći. I u Hrvatskoj imamo problema ako su ljudi još uvijek uvjereni da ‘za dom spremni’ znači nešto dobro za Hrvatsku”, naglasio je Da-Don.

Upitan kako se s time nosi Vlada, rekao je da vjeruje da ima dobru namjeru, ali da još uvijek neke stvari nisu riješene.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, ili Jom hašoa, obilježava se 27. siječnja. Holokaust označava uništenje Židova i drugih nearijevskih naroda u razdoblju nacizma (1933–45).

Židovima su oduzeta građanska prava, proganjani su i pljačkani temeljem rasnih zakona, a kasnije je provođen “plan konačnog rješenja židovskog pitanja” sustavima koncentracijskih logora smrti s plinskim komorama.

Tijekom holokausta stradalo je oko 6 milijuna Židova, što je gotovo dvije trećine ukupnoga broja europskih Židova. U holokaustu je stradalo i 5 milijuna pripadnika drugih naroda.

Na području NDH od ukupno 39.000 Židova stradalo ih je više od 30.000, najveći dio u ustaškim logorima, a oko 7000 otpremljeno je u smrt u nacističke logore (najviše u Auschwitz). Preživjelo je manje od 9000 Židova, od čega s područja Hrvatske oko 5000, a s područja BiH oko 4000 (Hrvatska enciklopedija). (Hina)

29. kolovoza 1941. – Nedićeva nacistička Srbija bila je prva zemlja u Europi s epitetom judenfrei

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Situacija po šefa HSS-a nije nimalo blistava, priprema se prosvjed protiv Beljakovog totalitarizma i ‘njihove’ Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Poznati psihijatar Herman Vukušić i kirurg Hrvoje Tomasović kreću u organizaciju prosvjeda protiv čelnika HSS-a i gradonačelnika Samobora Kreše Beljaka.

Doktor Herman Vukušić plus još neki ljudi i ja radimo na formiranju tima za organizaciju jednoga ozbiljnoga prosvjeda protiv Beljaka!, objavio je Tomasović u brzo rastućoj grupi Branitelji protiv Beljaka

Grupa je otvorena u jučer poslijepodne i u samo par sati skupila je više od 500 članova.

Ranije je Tomasović  pozvao branitelje da se odupru „njihovoj“ Hrvatskoj, totalitarizmu i političkoj agresiji koju širi Krešo Beljak.

 

dr. Hrvoje Tomasović pozvao branitelje: Oduprimo se ‘njihovoj’ Hrvatskoj, totalitarizmu i političkoj agresiji koju širi Beljak

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari