Pratite nas

Hrvatska

Stjepan Šterc: Hrvatska se demografski neće izvući bez modela useljavanja

Objavljeno

na

Predavanje “Novi koncept Hrvatske” održao je jučer u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu demograf prof. dr. Stjepan Šterc koji je uputio na potencijal koji posjeduje hrvatsko iseljeništvo, a koje bi prema njemu iznimno mnogo moglo pridonijeti u gospodarskoj i demografskoj obnovi Hrvatske.

Upozorivši kako se konačno trebamo maknuti od politizacije demografske revitalizacije, jer to nije samo političko i svjetonazorsko pitanje, već pitanje opstanka hrvatskog naroda, dr. Šterc je rekao kako je naše iseljeništvo bogatstvo koje Hrvatska apsolutno ničim do sada nije valorizirala.

“Prema posljednjim procjenama danas je više Hrvata izvan Hrvatske nego u njoj. U brojkama to izgleda ovako: 3 500 000 se nalazi u klasičnom iseljeništvu, 400 000 Hrvata se nalazi u BiH, drugoj domovini našeg naroda i negdje 200 000 živi kao manijska populacija u susjednim zemljama. To se objektivno bogatstvo pokazuje čak i kroz podatke HNB-a koji za 2017. godinu govore da je to iseljeništvo poslalo u hrvatski financijski sustav više od 15 milijardi kuna samo u toj godini.

Radi usporedbe, to su veća sredstva nego što je visina godišnjih stranih investicija u našu zemlju. Prema procjenama, u sljedećih 10 godina ti ljudi injektirat će više od 200 milijardi kuna u sustav i to je zapravo pravi i glavni osigurač socijalnog mira u današnjoj Hrvatskoj.

Treba se zapitati koliko bi ti ljudi mogli usmjeriti investicijskih sredstava u Hrvatsku kad bi mi bili spremni prihvatiti njihovo uključivanje u gospodarski, financijski i politički život.

Nažalost, mi to nismo spremni jer političke elite još uvijek naše iseljenike smatraju svojim političkim protivnicima”, rekao je predavač, dodavši kako bi jedan dio mjera trebao biti realiziran i kroz akademsku zajednicu kako bi privukli djecu iseljenika da studiraju u Hrvatskoj, još više se povežu s domovinom, a u konačnici i vrate u nju.

Dr. Šterc je rekao i kako se Hrvatska demografski neće izvući bez modela useljavanja zasnovanog na identitetskoj imigraciji, ustvrdivši kako nas u sljedećih desetak godina čeka slom mirovinskog, obrazovnog i financijskog sustava u nedostatku radne snage. “Nažalost, kompletna demografska slika Hrvatske je negativna, nemamo ni jedan parametar demografije koji ispred sebe ima pozitivan predznak.

O tome govore i podaci Državnog zavoda za statistiku posebno negativan prirodni prirast, otprilike svake godine u Hrvatskoj umre 20 000 ljudi više nego što ih se rodi. Migracijska bilanca također je negativna, prema podacima iz zemalja u koje Hrvati najčešće iseljavaju, Njemačke i Irske, ta brojka se penje na skoro 80 000 ljudi godišnje.

Ono što je još više zabrinjavajuće je što su to u najvećem postotku demografske skupine s najvećim potencijalom, dakle mlade obitelji s djecom. To je ogroman problem za budućnost Hrvatske na koji već 27 godina nitko ozbiljno nije reagirao”, poručio je dr. Šterc, dodavši kako su djeca najveća i najvažnija vrijednost društva bez koje nema budućnosti te kako nam ni gospodarski razvoj ne smije biti iznad njih.

Dodatno pojasnivši naslov predavanja, dr. Šterc je kao primjer, na kojem bi se trebao temeljiti novi koncept Hrvatske, istaknuo Irsku i Izrael, zemlje koje su u fokus svog društvenog, političkog i gospodarskog života stavile iseljeništvo. “Irska je do prije 20 godina imala gotovo isti broj stanovnika kao i Hrvatska.

Danas Hrvatska ima nešto manje od 4 milijuna stanovnika, a Irska oko 4,6 milijuna sa svim pozitivnim pokazateljima, posebno prirodnim prirastom. Gospodarski oporavak Irske zasnovan je na ideji prostornog potencijala i zajedničkom ulaganju iseljeništva i domovinske Irske u razvoj novih tehnologija te uvođenje inovacija u gospodarske djelatnosti s posebnim naglaskom na korištenju iskustva koje je iseljeništvo steklo van Irske.

Između ostaloga, poticali su razvoj djelatnosti koje su njihovi iseljenici razvili u drugim zemljama i podigli na svjetsko tržište. Tako npr. Irce koji su registrirati djelatnost ili firmu u Irskoj oslobodili su poreza na dobit na deset godina. Razvojem gospodarstva počela je imigracija u Irsku, stranaca i Iraca, što je dovelo i do ukupnog demografskog rasta, prirodnog rasta i pozitivnih demografskih pokazatelja.

Tako i Hrvatska mora institucijski posložiti najveću razinu povezivanja sa svojim iseljeništvom i time pokazati želju i namjeru te dijelom anulirati sve negativnosti koje su bile vezane za udaljavanje hrvatskog iseljeništva iz gospodarstva i politike”, poručio je dr. Šterc te zaključio kako je najbolji primjer svjetski uspješne suradnje domovinske Hrvatske, iseljeništva i Hrvata iz BiH, a koji bi se mogao primijeniti na sva područja života, Hrvatska nogometna reprezentacija.

Uz brojne zainteresirane Siščane predavanju su prisustvovali i sisački biskup Vlado Košić te generalni vikar mons. Marko Cvitkušić.

(IKA)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednik Vlade primio mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija Perića

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas u Banskim dvorima Njegovo Visokopreosveštenstvo mitropolita zagrebačko-ljubljanskog dr. Porfirija Perića. Uz predsjednika Vlade na sastanku je bio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Predsjednik Vlade Plenković i mitropolit Porfirije izrazili su želju za nastavkom dijaloga i partnerstva između predstavnika Vlade i državnih institucija te predstavnika crkava i vjerskih zajednica u Hrvatskoj.

Mitropolit Porfirije založio se za zajedničko djelovanje u rješavanju pitanja koja su važna za vjernike Srpske pravoslavne crkve i srpsku nacionalnu manjinu.

Predsjednik Vlade Plenković naglasio je kako hrvatska Vlada radi na jačanju zaštite prava svih nacionalnih manjina, uključujući i veća izdvajanja za gospodarski razvoj i rješavanje pitanja koja su se godinama odgađala.

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Marija Pejčinović Burić o događajima u Srbiji: Demokratska stabilnost je iznimno važna

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izjavila je u ponedjeljak u Bruxellesu da su prosvjedi proteklog vikenda u Beogradu unutarnja stvar Srbije te da je demokratska stabilnost u zemljama jugoistočne Europe važna i za Hrvatsku i za europsku sigurnost.

“Ne mogu komentirati ono što se jučer dogodilo u Beogradu. Mislim da je to unutarnja stvar Srbije, ali generalno ono što mogu reći jest da je demokratska stabilnost u svim državama jugoistočne Europe iznimno važna i za Hrvatsku i za europsku sigurnost”, izjavila je ministrica Pejčinović Burić, koja u Bruxellesu sudjeluje na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a.

Dvodnevni prosvjedi u Beogradu, koji su počeli subotu uobičajenim mimohodom “1 od 5 milijuna” da bi zatim došlo do ulaska u zgradu Radio-televizije Srbije (RTS), nastavljeni su u nedjelju opsadom Predsjedništva i sukobima demonstranata s policijom i završeni iste večeri ultimatumom vlastima da do ponedjeljka u 15 sati oslobodi prosvjednike uhićene zbog ulaska u RTS.

Na pitanje kako Srbija napreduje na putu prema EU-u i rješava li Hrvatska bilateralna pitanja u okviru poglavlja 23, Pejčinović Burić je rekla da Hrvatska podržava put svih zemalja u okruženju prema EU-u, ali uz ispunjavanje svih uvjeta koji vrijede za sve.

“Kada se bude radilo izvješće za Srbiju vidjet će se koliko je napredovala na putu prema EU-u. Mi svakako podržavamo europski put svih zemalja u okruženju, ali za sve zemlje vrijede ista pravila i sve moraju ispunjavati mjerila koja su postavljena. Srbija dobro zna da bez ispunjavanja tih uvjeta teško može dalje u tom procesu”, rekla je ministrica Pejčinović Burić.

Prije početka sastanka, ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a razgovarali su s makedonskim ministrom vanjskih poslova Nikolom Dimitrovim.

“Razgovarali smo o europskom putu Sjeverne Makedonije i svi koji su govorili istaknuli su važnost Prespanskog sporazuma, koji je bio iznimno važan ne samo za odnose Sjeverne Makedonije i EU-a nego i za stabilizaciju u zemljama jugoistočne Europe”, rekla je ministrica.

Prespanskim sporazumom okončan je višegodišnji spor između Atene i Skoplja, kojim je Makedonija dobila službeno ime Sjeverna Makedonija, a što je omogućilo deblokadu te zemlje na njezinu putu prema EU-u i NATO-u.

Ministrica Pejčinović Burić je izrazila nadu da bi Sjeverna Makedonija u lipnju mogla dobiti zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora s EU-om.

(Hina)

 

Kolinda Grabar-Kitarović ne želi destabilizaciju Srbije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari