Pratite nas

Analiza

Što Davor Bernardić ne razumije o preuzimanju eura, ulasku u Schengen, funkciji ESB-a, djelovanju EU u cjelini

Objavljeno

na

Euractiv.hr prati izjave hrvatskih i važnijih europskih političara vezanih uz funkcioniranje Europske unije te ih analizira i ocjenjuje njihovu podudarnost sa stvarnim činjenicama. Tako u novoj analizi Željka Trkanjeca Euractiv.hr donosi:

Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, dao je intervju Jutarnjem listu u kojem je govorio i o problematici odnosa Hrvatske i EU.

1. “Hrvatska je zadnja u EU po iskorištenosti sredstava iz fondova EU, Hrvatska zbog nesposobnosti ove vlade nije iskoristila više od 50 milijardi kuna”.

Uglavnom netočno

“Hrvatska je 2019. godine dosegla prosjek EU-a u povlačenju tog novca, ocijenjeno je u Bruxellesu, gdje se održava četverodnevna konferencija Europski tjedan regija i gradova … Na začelju je Španjolska s 58 posto ugovorenih projekata”. Hina, 8. listopad 2019.

Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), koordinacijskog tijela, na dan 31.10.2019. godine s prijaviteljima iz RH ugovoreno je ukupno 78% ukupne alokacije u okviru svih Operativnih programa, međutim isplaćeno je samo 37% sredstava.

Hrvatska je imala problema s iskorištavanjem sredstava iz fondova, ali u posljednje tri godine (od 2016.) situacija se bitno popravila.

Dakle, potpuno je netočna tvrdnja da “Hrvatska nije iskoristila više od 50 milijardi kuna”: dio sredstava još nije isplaćen, ali je ugovoren.

2. “Hrvatska treba iskoristiti Europski stabilizacijski mehanizam”.

Potpuno netočno

“Države članice europodručja koje se susreću s financijskim poteškoćama, ili kojima prijete takve poteškoće, mogu dobiti financijsku pomoć putem Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) – financijske institucije koju su osnovale države članice europodručja”. Izvor ovdje.

Dakle, sredstava iz ESM-a su dostupna samo zemljama koje imaju euro.

3. “Vlada nije iskoristila europski kanal likvidnosti s Centralnom bankom”.

Potpuno netočno

“Hrvatska narodna banka dogovorila je s Europskom središnjom bankom (ESB) uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap (engl. swap line), koji će joj stajati na raspolaganju u slučaju potrebe. Valutni swap omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od 2 milijarde eura”. Izvor ovdje.

Vlade ne sklapaju aranžmane s ESB-om već to radi isključivo Središnja banka, u Hrvatskoj HNB.

Dodajmo ovome i sljedeći detalj: Drugi tjedan zaredom izostao je interes banaka za dodatnom likvidnošću putem jednotjednih kredita po kamatnoj stopi od 0,05 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Hina, 25. svibnja

4.“Premda se Viktor Orban slika ispred zastave Velike Mađarske…ministar vanjskih poslova na to šuti”.

Potpuno netočno

“Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u četvrtak je komentirao objavu mađarskog premijera Viktora Orbana s kartom velike Mađarske … Generalno su bilo kakve teritorijalne pretenzije u Europskoj uniji nezamislive jer su sve države priznale jedna drugu …uvijek se znala granica između Mađarske i Hrvatske. Postojanje povijesnih karti koje se mogu kupiti u antikvarijatu, a ne tražiti po ormaru, ne odražavaju stvarnost i mislim da su na neki način skretanje pozornosti s tema koje nisu stvarni život, a to je gradnja zajedničke budućnosti“. Izvor ovdje.

5. “Hrvatska još nije u Schengenu iako smo ispunili sve tehničke pretpostavke”.

Potpuno netočno

“Europska komisija je danas (22. 10. 2019.) izvijestila o napretku Hrvatske u ispunjavanju potrebnih uvjeta za pristupanje schengenskom području”. Izvor ovdje.

Dakle, prije sedam mjeseci su zadovoljeni tehnički uvjeti za pristupanje Schengenskom prostoru. Nakon toga je Hrvatska preuzela predsjedavanje EU pa je sasvim razumljivo da nije mogla stavljati na dnevni red raspravu u primanju u Schengen.

Odluka o prijemu u Schengen je politička, ne tehnička. Donose ju zajedničkom odlukom sve članice Schengenskog prostora među kojima i nečlanica EU. Bugarska i Rumunjska su također ispunile tehničke uvjete, ali je izostala politička podrška. Slovenija se snažno protivi ulasku Hrvatske u Schengen. Dakle, vlada je učinila sve što se od nje očekivalo. Sada je riječ o političkom procesu.

5. “Nismo u eurozoni, premda smo krenuli u taj proces, doduše prekasno”.

Potpuno netočno

Ulazak u Euroskupinu uvjet je koji je Hrvatska preuzela ulaskom u članstvo EU. Hrvatska taj proces nije mogla pokrenuti dok nije izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka (2017. godine) te prekomjerne makroekonomske ravnoteže. Nacionalna strategija za uvođenje eura je prihvaćena u travnju 2018. godine. U srpnju 2019. godine je Euroskupina na svom sastanku prihvatila pismo namjere o ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II), prvi korak prema članstvu u Euroskupini. Od tog trenutka je počeo teći procesu pristupanja Euroskupini koji može trajati do tri do deset godina. Više o tome: ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje i ovdje.

Dodajmo i sljedeći podatak: Zoran Milanović, kao predsjednički kandidat SDP-a, rekao je kako ne smatra da treba preuzeti euru. “Kakva je takva je, kuna je naša”. Davor Bernardić na tu izjavu nije reagirao.

6. “Hrvatska nije reformirala Dublinski protokol, nije nametnula agendu njegove promjene kad su u pitanju migranti”.

Potpuno netočno

Dublinski protokol (u punom naziv Konvencija) odnosi se na utvrđivanje kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva. Riječ je o dokumentu Europske komisije koji ne može reformirati neka zemlja članica.

Kad je riječ o nametanju agende, na sastanku ministara unutarnjih poslova EU 24. siječnja u Zagrebu, ministar Davor Božinović je rekao: “Novi institucionalni ciklus Komisije prilika je da odgovorimo na očekivanja naših građana kada je riječ o sigurnosti i postavljanju temelja vezanih za novi pristup zaštite načela slobode kretanja, migracijama i azila”. Po pitanju izrade novog Pakta o migracijama i azilu trenutno se provode savjetovanja u državama članicama kako bi se došlo do najdjelotvornijeg rješenja. Božinović je rekao da mjere i koraci ”o kojima su danas razgovarali moraju biti provedene na sve tri migrantske rute” (istočno, srednjoj i zapadnomediteranska).

Ylva Johansson, povjerenica za unutarnju politiku, tom je prigodom rekla: “Do proljeća ćemo predstaviti novi Pakt o migracijama i azilu”. Sve je zastalo zbog pandemije, ali je povjerenica Johansson 18. svibnja izjavila: “Nadam se da ćemo moći predstaviti (Pakt) početkom ljeta”. Mediji spominju lipanj.

7. “Nismo uspjeli izboriti ni datum početka pregovora za Albaniju i Makedoniju”.

Potpuno netočno

Odluku o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom su u listopadu prošle godine blokirale Francuska i Nizozemska. U ožujku ove godine na summitu Europskog vijeća donesena je odluka o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Nije donesena odluka o datumu zbog protivljenja tih dvaju, ali i nekih drugih članica.

Odluka o početku pregovora je politička i mora biti donesena jednoglasno. Hrvatska je učinila korak više od Finske koja je predsjedala u jesen 2019. godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Analiza

RTL objavio završni dio svoje velike ankete: Rezultati istraživanja u VIII., IX. i X. izbornoj jedinici

Objavljeno

na

Objavio

RTL u suradnji s Promocijom plus završava ciklus ekskluzivnog istraživanja političkih preferencija po izbornim jedinicama.

Nakon četiri zagrebačke izborne jedinice, pa sjevera Hrvatske i Slavonije, RTL i Promocija plus donose rezultate i za preostale tri izborne jedinice: VIII., te dvije najjužnije, IX. i X. U Istri i Kvarneru Restart izlazi u koaliciji s IDS-om i PGS-om. Ta opcija uvjerljivo pobjeđuje (46,6%) no manje uvjerljivo u odnosu na prošle izbore 2016. kada su zajedno osvojili gotovo 60 posto glasova. Nešto lošije u odnosu na tada prolazi i HDZ (18,7%), a treći izbor ovdje je koalicija oko platforme Možemo s 5,6 posto.

Slijede Most (4%), Domovinski pokret (3,9%) i koalicija oko Živog zida (3,7%). Ostali nemaju šanse za mandat, a svih šest lista bore se za dva granična mandata. Preračunato, fiksne mandate ovdje imaju samo Restart koalicija – čak devet mandata i HDZ tri mandata. Obje su opcije blizu osvajanju jednog dodatnog graničnog. Od ostalih opcija blizu graničnog mandata još je jedino lijevo-zelena koalicija dok Most, Domovinski pokret i koalicija oko Živog zida za to imaju manju šansu.

Dalmatinska IX. jedinica

Što se Dalmacije tiče, u IX. izbornoj jedinici je HDZ prvi izbor – osvaja gotovo 40 posto, a dvostruko manje (20,1%) ima Restart koalicija. Obje su opcije bolje prošle prije četiri godine, gotovo polovina birača koji su izišli na izbore zaokružili su HDZ. Postotak koji je HDZ od tada izgubio sada ima Domovinski pokret (točno 10%). Most je na devet posto, a slijede četiri stranke okupljene oko Stipe Petrine s 5,1 posto. Na meti svih pet opcija su dva granična mandata.

Preračunato, HDZ ima fiksnih sedam, a blizu su i osmom graničnom. Restart ima tri i također je blizu dodatnog graničnog. Domovinski pokret ima jedan siguran mandat i nešto je udaljeniji od dodatnog graničnog. Istu takvu situaciju ima i Most dok Stipe Petrina kojeg podupiru Živi zid i ostali nema fiksnog mandata, a dalji su i od mogućnosti osvajanja graničnog.

X. najjužnija jedinica

Trećina glasova (33,3%) u X. izbornoj jedinici prema ovome istraživanju ide HDZ-ovoj listi, a za RESTART četvrtina (24%). Slijedi Domovinski pokret s 10,8 posto, a ponovno je vidljivo da baš taj postotak nedostaje HDZ-u u odnosu na rezultate izbora 2016. Most je na 8,1 posto, slijedi koalicija oko Stranke s imenom i prezimenom (4,8%) i HGS – stranka Željka Keruma (3,9%). Pet lista ovdje se bori za jedan granični mandat.

Preračunato u mandate, HDZ osvaja šest fiksnih i manju mogućnost za dodatni granični mandat, koalicija Restart osvaja četiri fiksna uz veću mogućnost za granični i Domovinski pokret dva fiksna i udaljeniji su od dodatnog graničnog mandata. Most ima jedan fiksni mandat, a i koalicija oko Stranka s imenom i prezimenom i stranka Željka Keruma udaljeniji su od graničnog mandata, a fiksnog, prema istraživanju, nemaju.

Ukupni rezultat

Kada bismo sve granične mandate pribrojili listama koje ih prema istraživanju imaju najviše šanse osvojiti, konačni je rezultat nakon obrađenih svih 10 izbornih jedinica da Restart koalicija osvaja 56 mandata, HDZ mandat manje, 55, a Domovinski pokret Miroslava Škore, 18 mandata.

Mandate u Saboru osvajaju još Most, njih šest, zeleno-lijeva koalicija oko platforme Možemo je vjerojatno na tri mandata, a statusu parlamentarne stranke može se nadati i Živi zid s jednim mandatom. Treba reći da su ovo ukupni rezultati za 140-ero zastupnika i da nedostaje 8 manjinskih zastupnika kao i 3 mandata dijaspore no jasno je da većine bez dodatnih koaliranja – nema.

Istraživanje potvrđuje predviđanja o napetoj, tijesnoj borba glavnih konkurenata, nezanemarivoj trećoj opciji, ali i borbi ostalih, manjih opcija, za što više mandata kao i za ostvarenje parlamentarnog statusa. Napomena da je istraživanje pokazalo i značajan postotak neodlučnih birača koje političke opcije mogu pridobivati sutra do ponoći.

Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija plus na uzorku od 700 ispitanika po svakoj izbornoj jedinici.

Istraživanje je ukupno provedeno od 22. lipnja do 1. srpnja, a greška uzorka je +/- 3 cijela 7 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Jan Ivanjek: Vojna analiza – Modernizirani M-84AS1 i novi MRAP M-20 Srbije

Objavljeno

na

Objavio

Cro Ops se danas bavi tehnološkim novostima u susjedstvu. Srbija je u lipnju predstavila dva značajna nova projekta vojne industrije, prvi je modernizacija M-84AS1, a drugi je novo MRAP oklopno vozilo M-20.

Informacija o njima ima malo i nijedno vozilo nije prikazano na poligonu, u složenim uvjetima ispitivanja, ali na temelju prikazanog se ipak mogu izvući okvirni zaključci o planiranim sposobnostima ovih sustava.

Saznajte koje su im prednosti i mane, imajući na umu da konačne, produkcijske verzije mogu biti osjetno različite od prikazanih prototipova. Budući da ne znamo kako se prototipovi ponašaju u stvarnim testiranjima, možemo govoriti samo o kvaliteti koncepcijskih riješenja.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari