Pratite nas

Reagiranja

Što je Kolinda točno rekla o ‘marginalcima’ – VIDEO

Objavljeno

na

Nakon sastanka Kolinde Grabar-Kitarović i Aleksandra Vučića, dvoje predsjednika odgovaralo je na pitanja novinara. Vučić je rekao kako je s predsjednicom Grabar-Kitarović razgovarao o budućnosti, problemima i tome kako potpuno različito na njih gledaju.

Novinarku televizije Pink iz Beograda zanimalo je zna li Vučić koliko je prosvjeda organizirano u povodu njegova dolaska u Hrvatsku i je li uobičajeno da se na ovakav način dočekuju strani državnici. Rekao je da ne može sa sigurnošću reći koliko je prosvjeda organizirano. “Vidio sam neke ljude usput, da su izlazili s parolama, pisalo je ‘konju, ne laži’, pisalo je nešto oko ispričavanja, pisalo je ‘četnik, početnik’, ‘barabo vrati se u Srbiju’. Tako nešto. Nisam se strašno uznemirio. Ovdje me gospođa Grabar-Kitarović na vrlo pristojan način dočekala.

Javnosti su, među brojnim porukama sa susreta Vučić-Grabar Kitarović uši zaparale riječi predsjednice o takozvanim marginalnim skupinama.

”Demokratsko je pravo prosvjedovati, to je običaj u svim demokratskim državama, ali ono što ne mogu podržati jest bilo kakvo vrijeđanje, govor mržnje, jer ukoliko netko doživljava da treba izraziti svoje mišljenje, onda to treba biti na kulturan, prihvatljiv način i da ne dolazi do ekscesa i bilo kakvih ispada ili narušavanja javnog reda i mira.

Htjela bih reći poruku i srbijanskoj javnosti odavde. Mi ne smijemo dopustiti da nam pojedinci s rubova političkog spektra ili s rubova bilo kakvog razmišljanja definiraju politiku. Politiku, međudržavne odnose, moramo definirati mi državnici i, naravno, ogromna većina naših građana koja podržava posjet predsjednika Vučića Hrvatskoj, zato što moramo razgovarati o pitanjima koja narušavaju naše odnose,” rekla je Kolinda Grabar-Kitarović stajavši kraj Vučića i odgovarajući na pitanje novinarke njemu bliske TV Pink.

Prosudite sami, koliko su ovo bile ‘teške riječi’ i je li ovime zaslužila ‘hajku’!?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Sadašnjost povijesti ili kako je nastava povijesti trebala postati povijest

Objavljeno

na

Objavio

Svjedoci smo opetovanih, svakako pretjeranih, ali uvijek aktualnih prijepora oko nastave povijesti, bilo sadržajno, bilo metodički, bilo onih koji se tiču ljudskih potencijala.

Zadnji u nizu odrazio se kroz melodramatični javni apel Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čija je okosnica  Očitovanje o Prijedlogu predmetnog kurikula povijesti upućenom na javno savjetovanje 7. veljače 2019. Oni ovome kurikulu zamjeraju mnoštvo stvari, pritom potpuno ignorirajući činjenicu da su neki od nastavnika koji su djelatni na ovome Odsjeku de facto u sukobu interesa zbog ovakvih i sličnih javnih nastupa, jer su izrađivali prethodni kurikul. Skrivanjem iza Odsjeka spretno su izbjegnute potencijalne tužbe, no i to se činjeničnim slijedom može utvrditi, piše Predsjednica Hrvatskog sveučilišnog sindikata, Doc. dr. sc. Vlatka Vukelić.

Ono što ipak najviše zabrinjava je činjenica da u nizu zamjerki predmetnom kurikulu njegovi kritičari ne spominju djecu, odnosno učenike. Govori se o suvremenoj historiografiji, o posljedicama koje bi kurikul imao za istu tu disciplinu, no razdoblje u kojemu se Republika Hrvatska danas nalazi, prožetom osjetljivosti u globalnom supstratu Europske unije, naši učenici koji moraju shvatiti razdoblja tranzicije unutar konteksta u kojima odrastaju, a koji su stvoreni na određenom povijesnom temelju kao svojevrsnoj društvenoj legitimaciji, nisu nigdje spomenuti. Da stvar bude apsurdna do kraja, nastavnici, koji su uz učenike najvažniji subjekti ovoga procesa svedeni su na promatrače kojima su nametnute određene „teme“, kojima se sve više udaljavaju od struke i postaju sociolozi povijesne stvarnosti. No što se krije iza ovih neartikuliranih vapaja dijela akademske zajednice koji je spletom okolnosti ostao bez obećanih privilegija?

Nacionalni kurikul za gimnazijsko obrazovanje od 2021. godine predviđa drastično smanjenje nastavnih sati predmeta povijest, svodeći ga u 3. i 4. razredu gimnazije na izborni predmet. Prije nekoliko mjeseci imali smo prilike gledati izbacivanje ovoga predmeta iz pojedinih strukovnih škola uz obrazloženje kako tim zanimanjima osnovna povijesna znanja nisu potrebna kao dio građanske i nacionalne kulture. U skladu s postojećim stanjem čini se kako to nije bio izolirani slučaj te da je u pitanju određeno negativno djelovanje s dalekosežnim posljedicama za hrvatsko društvo. Upravo je zato prethodnoj radnoj skupini bilo važno da se povijest ne uči po kronološkom već tematskom principu, jer se ti sadržaji relativno lako prelijevaju u 2 godine obveznog i 2 godine izbornog povijesnog obrazovanja. To u stvarnosti znači da je radna skupina čiji je prijedlog kurikula na javnoj raspravi bio u studenome i koji je naišao na strogu osudu struke, ali i zdravoga razuma, svjesno išla u dokidanje radnih i egzistencijalnih prava svojih kolega strukovnjaka, što je primjer bez presedana.

Novi prijedlog predmetnog kurikula za gimnazijsko i osnovnoškolsko obrazovanje je korektan, zahtjeva tek određene estetske korekcije, no jamči primjerenu dozu usvajanja znanja i vještina hrvatskim učenicima, a njihovim nastavnicima mukom stečena radna mjesta te da profesionalni opus dočekaju dostojanstveno, a ne u traženju načina za prekvalifikaciju u, primjerice, profesora informatike, kako su nedavno predlagali određeni članovi političkih organizacija.

Analiza koju smo proveli upućuje na ciljeve poput ostvarenja norma satnice nastavnika kroz koje su širokom lepezom kronoloških sadržaja obuhvaćeni najznačajniji društveno-povijesni procesi, koji našim učenicima omogućuju ravnopravnu utrku bilo na tržištu rada, bilo u studentskim klupama. Upravo se kroz njih očituju i dosljednost i preciznost u viziji i misiji koju radna skupina mora imati: prepoznati trenutak u kojem stvara prijedlog, imati na umu ljudske potencijale, shvatiti uzroke svoga djelovanja, ali i posljedice predloženoga. Novi nastavni kurikul za povijest te elemente u svojoj suštini objedinjuje te ga treba poduprijeti u pokušaju svog zbirnog djelovanja.

Doc. dr. sc. Vlatka Vukelić

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Gospodine veleposlaniče, čije ste stavove Vi iznijeli?

Objavljeno

na

Objavio

Gospodine veleposlaniče Sjedinjenih Američkih Država,

Vaša ekselencijo

Gospodine Robert Kohorst

Krajnje smo neugodno iznenađeni Vašom javnom reakcijom povodom političkih rasprava o iznimno važnom vrijednosnom pitanju u Hrvatskoj. Utoliko više, jer dolazite iz zemlje i predstavljate zemlju u kojoj bi zbog ovakve reakcije i izravnoga osporavanja slobode misli i izražavanja bili trenutno smjenjeni sa svake dužnosti, a vrlo vjerojatno Vam slična reakcija ne bi ni pala na pamet. Grubo ste prekršili Prvi amandman Ustava SAD-a, a to što to radite u tuđoj zemlji i tuđem narodu, ne umanjuje značaj te nevjerojatne pogrješke, nego ga itekako pojačava. Time izravno pokazujete da ne poštujete hrvatski narod i ne želite iste vrjednosne standarde prrimjenjivati na Vaš američki narod i na moj hrvatski narod. To je, uz činjenicu da je to kršenje elementarne diplomatske pristojnosti, duboko uvredljivo.

Ne možete Vi arbitrirati o tome što je  današnje hrvatsko moderno društvo, niti je bilo tko izvan hrvatskog naroda pozvan na to. Kako nam kroz stoljeća ni Vi, ni bilo tko drugi, nije poklonio našu slobodu, niti sačuvao naše vrjednote, tako nam nećete ni arbitrirati, koliko god bili predstavnik velike i snažne države, odnosno velikoga i nama prijateljskoga naroda. U svemu mora biti granica, na tome jedino može počivati prijateljstvo i savezništvo, a svaki iskorak izvan tih granica sobom nosi nepovjerenje i ostavlja silne pukotine u svakom partnerstvu i savezništvu.

Naši vojnici, djevojke i mladići zajedno s Vašima diljem svijeta u ovome trenutku, od Baltika i granica s Rusijom,preko Afganistana i drugih svijetskih žarišta, koje hrvatski narod nije ničim, ni izazvao ni potaknuo, a jesu Vaše prethodne administracije, naročito administracija predsjednika Obame, koja se upravo služila arbitriranjem kakvo Vi pokušavate primjenjivati u Hrvatskoj, izazivajući tako nesagledive krize i nesreće narodima svijeta, zbog kojih svi danas trpimo, vjeruju da štiteći mir narodima svijeta, štite svoj dom i domovinu. Oni su Vaša ekselencijo za svoj Dom i domovinu spremni i umrijeti. To znači naš pozdrav – Za dom spremni.

Osuđujući taj pozdrav, Vi osuđujete njihovu spremnost, njihovu moralnu i emotivnu opredjeljenost i identifikaciju, i iskazujete im razlog za sumnju u vaše savezništvo i prijateljstvo. U takvim okolnostima nitko se ne može boriti i izboriti za svoje ideale, niti se u takvim okolnostima može stajati na crti koja odlučuje o životu i smrti.

Nemojte to raditi.

Ulazite u opasan teren, svrstavate se na stranu svega što je posve suprotno svim američkim idealima, Vašoj američkoj slici u suvremenom svijetu, koja je usprkos mnogim usponima i padovima zbog Vašega političkog taktiziranja tjekom oslobodilačkoga domovinskog rata, pa i do danas kad je sudbina hrvatskoga naroda u BiH u pitanju, i dalje prevladavajuća u hrvatskom narodu, i bilo bi dobro i razumno –čuvati i jačati tu sliku. I jačati niti savezništva s hrvatskim narodom, jer administracije dolaze i prolaze, narod ostaje i opstat će za vijeke. Ne igrajte na gubitnike koji u Hrvatskoj pokušavaju medijskim i političkim, te državnim nasiljem kriminalizirati identitet hrvatskoga naroda.

Ovakvim postupcima jako narušavate povjerenje hrvatskog naroda.

Ne pada mi na pamet dokazivati Vam ili bilo kome drugome, što za hrvatskog čovjeka znači taj pozdrav.

To bi bilo neponosno, nečasno, provincijalno i neslobodno.

Mi odlučujemo o tome što je to za nas moderno društvo, što su njegove vrijednosti.

Samo mi.

A koliko pratimo, to je i težišna politika Vašega predsjednika gospodina Trumpa, zbog koje upravo oni kojima pokušavate biti oslonac osuđujući „Za dom spremni“, još od izborne kampanje u Americi, vode histeričnu kampanju protiv njega predstavljajući ga kao čudovište u Hrvatskoj. Kako je moguće da to ne vidite?

Čije ste onda stavove Vi iznijeli?

Gospodine veleposlaniče Kohorst, iako nam u vrijednosnim pitanjima ne treba ničija pomoć, pogotovo ako ju sami ne tražimo, zbog utjecaja i realne moći Vaše zemlje i države, imali biste možda i legitimitet iskoračiti iz diplomatskih standarda, pa i pokušati se izjasniti o unutarnjo-političkim pitanjima u Hrvatskoj, da ste u bilo kojoj prilici kao predstavnik slobodarske nacije i države, primjenjujući univerzalne standarde razlikovanja dobra i zla, primjenjujući nužne kriterije nagrade i kazne u suvremenom svijetu, bilo kada  javno izrekli nužnost da Srbija mora snositi punu odgovornost za agresiju na Hrvatsku, da ste se Vi i Vaše kolege očitovali o sramnom političkom pritisku na hrvatski narod u BiH zauzimajući se za pripadajući suverenitet našega naroda, te zauzeli za principijelno riješavanje tih problema, za koje rješavanje je Vaša zemlja kao najvažniji stup međunarodne zajednice pozvana utjecati i djelovati.

Robert Kohorst: ZDS-u nema mjesta u javnom diskursu

No o tome i tim pitanjima šutite.

Konačno, niste pomogli predsjednici Kolindi Grabar Kitarovič s ovim, ako Vam je to bila namjera. Ne treba nju nitko braniti, niti štititi pred i od hrvatskoga naroda, ni kad dobro radi ni kad griješi. Mi joj nismo neprijatelji, a ovakvim postupcima, samo potvrđujete učestale neizravne stereotipe da je i ona i kompletan državni vrh pod presudnim utjecajima velikih sila, pa i Vaše države, čime ih udaljavate od jedinoga izvornoga suverena-hrvatskoga naroda i izrugujete temeljno načelo slobode i demokracije.

Uz to, tako slabite svoj legitimni interes, oslonac u Hrvatskoj.

To što radite je jako pogrešna računica, jako pogrješan iskorak i namjera.

Jer, kako sam rekao, državno-politički poredak koji pokušava svim silama kriminalizirati same  temelje nacionalne slobode i od nacionalne slobode stvoriti surogat po mjeri silnica i sila koje smo pobjedili i demokratskom voljom i vojno, jako je labilan, nestabilan i nikome, a pogotovo ozbiljnoj državi ne može biti pouzdan saveznik. Tko nije saveznik svome narodu, ne može biti nikome. Vama saveznik može biti samo hrvatski narod, a ovim što radite ga odbijate od sebe i jako slabite temelje toga savezništva.

Nemojte to raditi.

Ovo je Hrvatska, Vi ste u njoj dobrodošao gost i prijatelj, pa čuvajte to prijateljstvo izbjegavajući ovakve ispade.

Anto Đapić

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari