Pratite nas

Pregled

Što je ostalo od Berlinskog zida?

Objavljeno

na

O tome što imamo 30 godina nakon pada Berlinskog zida na Tribini Trećeg programa HR-a govorili su Davor Dijanović, Ivo Banac, Josip Mihaljević i Karlo Jurak.

U studenome 2019. godine čitav svijet obilježava simboličku prekretnicu potkraj krvavoga 20. stoljeća, kulminaciju događaja koji su posve preokrenuli njegov tijek i poništili učinke čiji se prapočeci mogu smjestiti u Oktobarsku revoluciju 1917. godine – riječ je, dakako, o padu Berlinskoga zida, koji je pokrenuo lančanu reakciju posvemašnjeg raspada svjetskoga komunizma i država koje je stvorio, od Sovjetskoga Saveza do Jugoslavije, te preobrazbu postojećih nominalnih komunizama, kao što je onaj kineski, u modele koji komunizmu nalikuju još jedino po autokratskome modelu vladavine.

Što za nas danas znači simbol srušenoga zida u Berlinu? Je li, uvjetujući pojavu slobodnotrižnoga utopizma u sklopu kojega je Francis Fukuyama proglasio “kraj povijesti”, pad Berlinskoga zida označio početak razdoblja globalnoga mira? Ili je, s druge strane, prouzročio povratak u stanje “sukoba civilizacija” koje je Samuel Huntington identificirao po religijsko-kulturalnim kriterijima čija drevnost nadilazi eksperimentalne totalitarizme 20. stoljeća kojih je i Berlinski zid posljedica?

Je li za društva poput hrvatskoga u doba digitalne revolucije, novih medija i virtualnih svjetova rasprava o Berlinskome zidu uopće bitna, ili istinski uzroci i posljedice njegova pada još do danas nisu prepoznati?

Je li izostanak globalne konkurencije svjetskome kapitalizmu pothranio njegove izrabljujuće elemente, ili ga je inkorporiranje marksističke misli u zapadna društva samoreguliralo te učinilo humanijim?

Naposljetku, što je od Berlinskoga zida ostalo u mentalitetu i strukturama postkomunističkih zemalja poput Hrvatske – je li se potpuna tranzicija ikada dogodila, ili je hrvatska slobodnotržišna liberalna demokracija tek maska supstancijalno neizmijenjenoga establišmenta iz komunističke nomenklature, i kako se ti preddemokratski atavizmi danas očituju u politici, ekonomiji i kulturi?

Što je od Berlinskoga zida ostalo u svijetu i u Hrvatskoj, gdje se nalaze njegove krhotine? Odgovore potražite u video prilogu Davora Dijanovića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Pregled

Ugostitelji: Svadbe su sigurne za uzvanike i zaposlenike

Objavljeno

na

Objavio

Nacionalna udruga ugostitelja (NUU) priopćila je u četvrtak da se u Hrvatskoj tjedno održava više od 300 vjenčanja koja su sigurna za uzvanike i zaposlenike, a s dodatnim preporukama upućenim članovima upoznala je i Nacionalni stožer civilne zaštite.

“Svadbene svečanosti i događaji sigurni su za uzvanike, kao i za zaposlenike, uz poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera”, poručili su iz NUU-a u priopćenju.

Ističući kako se tjedno u Hrvatskoj održava više od 300 svadbenih svečanosti i veliki broj događaja, NUU tvrdi da njegovi članovi okupljeni u sekciji cateringa organiziraju poslovanje u skladu s preporukama te su iznimno posvećeni sigurnosti uzvanika, kao i svojih zaposlenika.

“Obzirom na velik broj subjekata i ljudi zaposlenih u segmentu industrije koji je posvećen svadbama i sl., podržavamo svaku mjeru koja će pomoći očuvanju tih radnih mjesta”, rekao je predsjednik NUU-a Marin Medak.

Naglasio je da sekcija cateringa NUU-a poduzima izuzetno jake mjere za sigurnost gostiju i zaposlenika, promovira odgovorno poslovanje, a spremna je provesti i dodatne mjere ako nadležne službe odluče da su potrebne.

Naglašavaju da udruga podržava sve dosadašnje odluke Stožera vezane uz privatna i javna događanja te su pozvali članove i subjekte uključene u organizaciju takvih događanja na dosljednu provedbu mjera i pridržavanje preporuka. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

EU uklonila BiH s popisa država s rizikom od financiranja terorizma

Objavljeno

na

Objavio

Europska unija skinula je Bosnu i Hercegovinu s popisa rizičnih država s manjkavostima u sustavu kontrole pranja novca i sprječavanja terorizma a ta odluka stupila je na snagu u četvrtak, priopćili su iz Ministarstva pravosuđa BiH u Sarajevu.

U priopćenju se pojašnjava kako je i formalno stupila na snagu odluka što ju je Europska komisija donijela 7. svibnja i kojom je revidiran popis rizičnih država pri čemu je procijenjeno kako je BiH ispunila pretpostavke da je se tretira kao državu bez nedostataka koji bi predstavljali “znatnu prijetnju” financijskom sustavu Unije.

Revidirani popis Europske komisije usklađen je i sa sličnim popisom Financial Action Task Force-a (FATF), akcijske radne skupine koja na globalnoj razini nadzire kapacitete država u sprečavanju ilegalnih financijskih aktivnosti koje mogu poslužiti kao izvor financiranja terorizma.

Kako ističu iz Ministarstva pravosuđa, Europska komisija je prepoznala napredak i poduzete mjere koje je BiH ostvarila u proteklom razdoblju te je zaključila da u ovoj fazi ta zemlja “nema strateške nedostatke” u režimu sprječavanja pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Komisija je ipak najavila kako će nastaviti pratiti učinkovitost provedbe takvih mjera.

BiH je u proteklim godinama morala provesti izmjene i dopune kaznenog zakonodavstva te Zakona o udrugama i zakladama kako bi se osigurao da one ne služe kao krinke za financiranje nezakonitih aktivnosti kako je to ranije bio slučaj. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari