Pratite nas

Politika

Što je zajedničko Islamskoj državi i proruskim separatistima?

Objavljeno

na

Ideologije utemeljene na nasilju, mržnji i isključivosti nisu dobar temelj za stabilnost. Pitanje je samo koliko štete mogu napraviti dok same sebe ne unište

Što se mora dogoditi da britanski reper odrubi glavu nedužnom novinaru na jednoj od najjezivijih video snimki u novijoj povijesti? Zašto bi problematična djeca iz američke savezne države Minnesote putovala na drugi kraj svijeta i umrla za džihad? I kako je moguće da vodeći ruski intelektualci pozivaju na “genocid” nad Ukrajincima, a poznati ruski televizijski komentator ponosno podsjeća sunarodnjake da Rusija može “SAD pretvoriti u radioaktivnu prašinu”?

Novinar američkog časopisa Foreign Policy piše da dosta toga razlikuje proruske separatiste i islamističke borce u Siriji i Iraku koji dolaze iz različitih kultura i vode ih vrlo različiti motivi i okolnosti. Ali dok američki predsjednik Barack Obama i ostali zapadni čelnici pokušavaju osmisliti učinkovite politike kako zaustaviti te neprijateljske snage, važno je znati što im je zajedničko, ističe Christian Caryl. Čelnik njemačke obavještajne službe Hans-Georg Maassen nedavno je uočio da je Islamska država postala popularnija od al Qaede među mladićima koji žele postati džihadisti.

I to ne unatoč videosnimkama na kojima džihadisti odrubljuju glave Jamesu Foleyu i Stevenu Sotloffu, nego upravo zbog njih. “Ljude privlači intenzitet brutalnosti, radikalizam i strogoća”, ocijenio je Maassen. Svako društvo ima takve pojedince i vjerojatno će ih uvijek imati. Ljudi su skloni zaboraviti da su i oni životinje s duboko usađenim atavističkim nagonom za borbom, dominacijom, za nanošenjem boli. Ne želimo si to priznati, ali to postoji u različitom mjeri, piše Caryl.

isilModerna društva imaju mehanizme za zaštitu od naših najnižih nagona, ali oni koji ipak odgovore zovu nasilja su ljudi koji se osjećaju slabima, obespravljenima, gubitnicima. Radi se o tako jakom osjećaju nepravde koji im, po njihovu shvaćanju, daje pravo da ponište pravila koja su donijeli pobjednici.

Kada političari pokušaju iskoristiti taj osjećaj, otvara se put u katastrofu. U Ruandi su ekstremisti iz redova plemena Hutu skovali plan za genocid utemeljen na duboko ukorijenjenom osjećaju viktimizacije od strane Tutsija koji su godinama bili državna elita. Kada se raspadala bivša Jugoslavija, Slobodan Milošević je svim silama pokušavao raširiti osjećaj ljutnje među Srbima i usmjeriti ih u ubilački laserski snop religijske i etničke mržnje, podsjeća autor. Demokracije su, pak, izgradile sigurnosne sustave protiv takvih pojava, kao što su politička participacija, sloboda govora, zaštita manjina.

No, u mjestima poput Sirije, Iraka i istočne Ukrajine ti su sustavi propali. Na Bliskome istoku džihadisti ne skrivaju svoje divljaštvo, nego ga naprotiv javno pokazuju i služe se njime kao tehnikom zastrašivanja i novačenja.

Štoviše, može se reći da mlade zapadnjake u svete ratove u Somaliji ili Afganistanu ne privlači islam nego džihad, obećanje da se mogu baviti takvim brutalnostima zbog kojih bi normalno bili kažnjeni, ali su sada opravdani nepravdama iz prošlosti koje treba “očistiti” iz povjesnih podataka. Moskva na istoku Ukrajine radi istu stvar, tvrdi Caryl i pojašnjava da cinična moskovska propaganda pothranjuje među proruskim Ukrajincima ionako raširenu nostalgiju prema bivšem SSSR-u i nezadovoljstvo demokracijom koja je potom uslijedila.

UKRAINE CRISISRusko kolektivno pamćenje oblikovano je široko rasprostranjenim uvjerenjem kako je arogantni Zapad, a ne Rusi orkestrirao pad Sovjetskog Saveza i kaos koji ga je pratio. Radi se o istom osjećaju nepravde na koji se Moskva poziva kada krši međunarodna pravila. Separatisti i njihovi pristaše znaju da ne trebaju voditi računa o “sitnicama” kao što su Ženevske konvencije ili sporazum iz 1994. kojim je Rusija obećala da će poštivati suverenitet Ukrajine. Tom obrascu odgovara i nedavno javno poniženje jedne žene u Donecku optužene za pomaganje vladinim snagama, kao i lakoća kojom separatisti otimaju i zlostavljaju svoje protivnike. I pritom ne osjećaju nikakav sram. A zašto bi, kada znaju da će im Vladimir Putin, a pogotovo Ruska pravoslavna crkva dati odrješenje od svih grijeha.

Autokrati, bilo da se radi o kalifama ili predsjednicima, sretni su kada mogu kapitalizirati osjećaj ljutnje svojih podanika. Znaju da je to dobar način da se održe na vlasti. Ali upravo stoga što njihovi sljedbenici ne očekuju da će igrati po pravilima, njima se ne može vjerovati. Kompromisi ih čine slabima, a dogovori postoje da bi se kršili. To mora razumjeti svatko tko želi obuzdati snage koje počivaju na gnjevu. No, važno je znati i da politike kolektivnog bijesa na kraju dovode do samouništenja. Islamska država neće dugo trajati, jer je njezin nihilistički gnjev već doveo do formiranja ujedinjene protivničke fronte brojnih država.

U međuvremeno se pokazuje i da oslanjanje Rusije na nacionalnu kartu šteti njezinu gospodarstvu, pri čemu je velik dio štete sama izazvala. Ideologije utemeljene na nasilju, mržnji i isključivosti nisu dobar temelj za stabilnost. Pitanje je samo koliko štete mogu napraviti dok same sebe ne unište, piše Foreign Policy. (hina/kamenjar.com)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Rajko Ostojić: SDP može sa svima, osim s HDZ-om i HNS-om

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Pixsell

“SDP se ne osipa, neki nam pojedinci odlaze. Veliki je to gubitak, ali ako vas novo vodstvo ne izabere ne odlazite – nego ostanete u stranci jer niste u njoj zbog fotelje”, kazao je Rajko Ostojić i radijskoj emisiji Intervju tjedna. Rejting stranke je oko stabilnih 22 posto, ali Ostojić očekuje da će ih građani prepoznati i da će on rasti.

O stanju u vukovarskom SDP-u Ostojić je kazao kako Željko Sabo ima svoje zasluge, ali da će Zlatko Komadina, Ivo Jelušić i Predrag Matić otići tamo kako bi procijenili kakvo je stanje. O Goranu Koturu, kojeg su izabrali splitski SDP-ovci, a kojega je potpredsjednica Glavnog odbora optužila za nasilje rekao je kako se objektivno mora utvrditi činjenično stanje. “Moraju se čuti sve strane, a posljedica će biti ako se utvrdi i da je bilo naznaka nasilja ili blaćenja”, kazao je.

Na pitanje hoće li SDP prestati nuditi koalicije svima redom, Ostojić je odgovorio kako SDP može koalirati sa svima, osim s HDZ-om i HNS-om. Za liberalnu koaliciju GLAS-IDS-Pametno rekao je kako je dobro da se bore za liberalne ideje, ali nije dobro da se GLAS etablira napadajući SDP. S IDS-om su odnosi odlični. “Ne zaboravite da su na listama SDP-ove koalicije za EU izbore bili i Radoš i Jakovčić. Uvjeren sam da će Pupovac, budući da jako podupire Plenkovićevu vladu, biti na HDZ-ovim ulaznim listama ze euroizbore”, kazao je Ostojić. Dodao je kako je stranka po tom pitanju ‘široke ruke’.

Za Most je kazao kako ima desni i liberalni lijevi dio, a s SDP-om su bili na istoj liniji vezano za Agrokor. “Ali oni moraju shvatiti da su bili u vlasti, da su imali premijera, predsjednika Sabora i ključne ministre – a da ništa nisu napravili”, dodao je. SDP i Most su bili na istoj liniji vezano za Agrokor.

Josip Jović: Koalicija iz Amsterdama

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Sabor imenovao tri od četiri člana Nadzornog odbora HRT-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski sabor u petak je imenovao dio, odnosno tri od četiri člana Nadzornog odbora HRT-a – Mladena Čuturu, Moranu Paliković Gruden i Maju Martinović, prihvatio prijedlog Odbora za medije i povukao imenovanje Eduarda Kunšteka, te odbio SDP-ov amandman da u NO ‘uđe’ Miroslav Grgić, član bivšeg, u srpnju razriješenog Nadzornog odbora.

Odluku o imenovanju, Sabor je donio jednoglasno, sa 77 glasova, jednim više od potrebnih 76. SDP u glasovanju o članovima novog NO HRT-a nije sudjelovao.

Nećemo u tome sudjelovati, kad se u NO već biraju samo predstavnici većine, neka ih bira samo većina, objasnio je Arsen Bauk (SDP) poslije zataržene stanke.

Mikulić: Slobodno mjesto potencijalno za kandidata manjine

Predsjednik Odbora za medije Andrija Mikulić (HDZ) izvijestio je da Odbor povlači prijedlog o Kunštekovu imenovanju, predlaže da se imenuju samo tri od četiri člana, da se ide na ponovljeni natječaj, a slobodno mjesto je potencijalno za kandidata paralmentrane manjine.

Partneri u saborskoj većini zadovoljni su prijedlogom Odbora, a oporba, konkretno SDP, nezadovoljna je što većina nije prihvatila ime kandidata oporbe.

SDSS je zadovoljan što je Odbor otvorio prostor da se postigne dogovor većine i opozicije oko četvrtog člana koji bi pripadao opoziciji, kaže Milorad Pupovac koji poručuje da ono što pripada većini ne bi trebala određivati opozicija i obrnuto.

Furio Radin (Klub nacionalnih manjina) dodaje kako je prijedog Odbora logičan slijed razgovora u parlamentu, a promjenu njegove ranije odluke vidi kao pobjedu parlamentarizma, te ne spori potrebu da se ostavi mjesto parlamentranoj opoziciji.

Stazić: prihvaćen naš argument da je Kunštek u sukobu interesa

Drago nam je da je većina prihvatila naše argumente da je Kunštek u sukobu interesa, kaže Nenad Stazić (SDP). Saborska većina, dodaje, nije prihvatila kandidata manjine, ali je donekle prihvatila princip da ne bira sva četiri, nego samo tri ‘svoja’ člana NO, dok se za četvrtog otvara novi javni poziv. Prihvatit ćemo to kao nastavak dobre paralmentrane prakse, poručuje Stazić.

Ostajemo pri tome da nije dobra praksa da većina određuje tko će u okviru opozicije biti njihov predstavnik, ustrajava Bauk.

HDZ-ov Branko Bačić odbija SDP-ovu argumentaciju. Vladajući ne ulaze u izbor kandidata oporbe, no za nas je neprihvatljivo da u NO imenujemo bilo koga od članova prijašnjeg NO, jer su četiri puta institucije utvrdile da taj NO nije poštivao zakone, tumači Bačić.

Pernar: Kad ŽZ dođe na vlast Maja Sever će dobiti emisiju natrag

Živi zid, kaže Ivan Pernar, ne može podržati kandidirane, jer smatra da neovisno o tome tko u NO sjedio ništa se neće promijeniti, a Živi zid će i dalje biti nepoželjan.

Princip 3+1 je dobar, no problem je što je u vrijeme kad ga je vodio SDP HRT bio partijska televizija, cenzura je bila takva da je ukinuto predizborno sučeljavanje, i HDZ-ov model je u biti cenzura, samo su metode profinjenije, tvrdi taj zastupnik.

Problematizirao je ukidanje emisije Hrvatska uživo urednice Maja Sever, pa joj obećao da će, čim Živi zid dođe na vlast, dobiti emisiju natrag.

Vi ste gori i od HDZ-a i SDP-a, kroz smijeh mu je uzvratio predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Jandroković: Čestitke zastupnicima i građanima

Odluka o NO HRT-a bila je posljednja odluka Sabora prije zimskog odmora koji će, najavio je Jandroković, završiti 17. siječnja iduće godine.

Svim zastupnicima čestitao je Božić i zaželio sretnu Novu godinu.

U ime svih, svim građanima Republike Hrvatske i svima koji nas prate diljem svijeta, također upućujem najiskrenije čestitke, rekao je Jandroković. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari