Pratite nas

Analiza

Što kažu pojedini analitičari u vezi slučaja ‘Bandić’

Objavljeno

na

Uhićenje zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića te mogući sudski proces protiv njega, odrazit će se na političku scenu i dovesti do nove preraspodjele snaga između političkih stranaka u Zagrebu, od čega bi najviše koristi mogle imati dvije najveće stranke, smatraju analitičari.

“Onemogućavanjem Bandićevog političkog djelovanja zbog sudskog procesa, doći će do političke borbe što će rezultirati novom raspodjelom snaga prije svega između velikih stranaka ali i nekih manjih unutar hrvatskog političkog tijela”, ocijenio je za Hinu prof. Ivan Rimac.

Zagreb je najvažnija politička sredina u Hrvatskoj kako po političkom utjecaju tako i po ekonomskoj moći gradonačelnika što je posebno izraženo nakon formiranja Zagrebačkog holdinga, koji gradonačelniku daje veliku ekonomsku moć, ističe Rimac.

Milan Bandić prvo je bio zagrebački gradonačelnik kao član SDP-a a zatim kao nezavisni kandidat. U prvom razdoblju osiguravao je prisutnost SDP-a u Zagrebu a zatim je, nakon što je izbačen iz te stranke, predstavljao prostor glasačkih preferencija koje nisu išle u korist ni SDP-u niti HDZ-u, a koji će stranke pokušati vratiti.

Prof. Ivan Šiber smatra kako će, ukoliko dođe do pokretanja sudskog postupka protiv Milana Bandića, to dovesti do rasipanja njegovog biračkog tijela, pa takva situacija može ići u korist SDP-u i HDZ-u kojima je Bandić oduzeo veliki dio biračkog tijela u Zagrebu. Jedna trećina Zagrepčana svoj glas je dala Bandiću upravo zbog nezadovoljstva velikim strankama, a budući da je sada tu i ORaH, pitanje je kome bi se oni priklonili na idućim izborima. Posljedica bi mogla biti, smatra Šiber, još veća apstinencija na lokalnim izborima.

Ivan Zvonimir Čičak drži kako je, zbog vremena u kojem se dogodilo uhićenje Milana Bandića, riječ o političkom procesu kojim se želi svratiti pozornost javnosti sa suđenja Josipu Perkoviću i s predstojećih predsjedničkih izbora.

“Cilj je da se skrene pozornost sa suđenja Perkoviću i kompromitirajućeg ponašanja Vlade, Predsjednika i DORH-a oko tog suđenja, te s predsjedničkih izbora kako ljudi ne bi pratili što se govori u kampanji, a ne vidim da se išta govori”, kaže Čičak. Upozorava kako ne treba žuriti s osudama Bandića već pustiti da stvari idu svojih tijekom i da započne sudski proces.

“Ne želim se ponašati kao Josip Kregar i Mirela Holy koji su ga unaprijed osudili. Nemojte podcjenjivati Milana Bandića kao osobu, on ima veliku potporu naroda, to neće lako proći”, kazao je Čičak.

Jedan od kritičara Milana Bandića Dražen Lalić, koji je prije šest godina zajedno s 26 javnih osoba javno zatražio Bandićevu smjenu zbog korupcije, danas kaže kako se ne naslađuje njegovim uhićenjem, no očekuje da će se idućih dana mnogi naslađivati, a ponajprije pripadnici političke elite koji su godinama šutjeli.

“Osobno se ne naslađujem, dobro ga poznajem, skupa smo radili 30 godina i smatram da ima nešto dobro i ljudsko u njemu, ali kao građanin na javnoj razini nisam odobravao njegove postupke”, izjavio je Lalić za Hinu.

Lalić ističe kako je ovo prilika da se podsjeti na brojne osobe, poput Urše Raukar, Vilija Matule, Josipa Kregara, Teodora Celakovskog, koji su išli protiv struje, suprotstavljali se organiziranom kriminalu i korupciji u Zagrebu te zbog toga trpjeli posljedice.

“Treba podsjetiti i na političare koji su šutjeli. Puno je vode ispod Save proteklo dok je Zoran Milanović odlučio maknuti Bandića iz Zagreba. Prošle su godine i godine u kojima se šutjelo o korupciji i mislim se svi oni danas trebaju pokriti ušima”, izjavio je Lalić.

(Fena/Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Što Davor Bernardić ne razumije o preuzimanju eura, ulasku u Schengen, funkciji ESB-a, djelovanju EU u cjelini

Objavljeno

na

Objavio

Euractiv.hr prati izjave hrvatskih i važnijih europskih političara vezanih uz funkcioniranje Europske unije te ih analizira i ocjenjuje njihovu podudarnost sa stvarnim činjenicama. Tako u novoj analizi Željka Trkanjeca Euractiv.hr donosi:

Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, dao je intervju Jutarnjem listu u kojem je govorio i o problematici odnosa Hrvatske i EU.

1. “Hrvatska je zadnja u EU po iskorištenosti sredstava iz fondova EU, Hrvatska zbog nesposobnosti ove vlade nije iskoristila više od 50 milijardi kuna”.

Uglavnom netočno

“Hrvatska je 2019. godine dosegla prosjek EU-a u povlačenju tog novca, ocijenjeno je u Bruxellesu, gdje se održava četverodnevna konferencija Europski tjedan regija i gradova … Na začelju je Španjolska s 58 posto ugovorenih projekata”. Hina, 8. listopad 2019.

Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), koordinacijskog tijela, na dan 31.10.2019. godine s prijaviteljima iz RH ugovoreno je ukupno 78% ukupne alokacije u okviru svih Operativnih programa, međutim isplaćeno je samo 37% sredstava.

Hrvatska je imala problema s iskorištavanjem sredstava iz fondova, ali u posljednje tri godine (od 2016.) situacija se bitno popravila.

Dakle, potpuno je netočna tvrdnja da “Hrvatska nije iskoristila više od 50 milijardi kuna”: dio sredstava još nije isplaćen, ali je ugovoren.

2. “Hrvatska treba iskoristiti Europski stabilizacijski mehanizam”.

Potpuno netočno

“Države članice europodručja koje se susreću s financijskim poteškoćama, ili kojima prijete takve poteškoće, mogu dobiti financijsku pomoć putem Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) – financijske institucije koju su osnovale države članice europodručja”. Izvor ovdje.

Dakle, sredstava iz ESM-a su dostupna samo zemljama koje imaju euro.

3. “Vlada nije iskoristila europski kanal likvidnosti s Centralnom bankom”.

Potpuno netočno

“Hrvatska narodna banka dogovorila je s Europskom središnjom bankom (ESB) uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap (engl. swap line), koji će joj stajati na raspolaganju u slučaju potrebe. Valutni swap omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od 2 milijarde eura”. Izvor ovdje.

Vlade ne sklapaju aranžmane s ESB-om već to radi isključivo Središnja banka, u Hrvatskoj HNB.

Dodajmo ovome i sljedeći detalj: Drugi tjedan zaredom izostao je interes banaka za dodatnom likvidnošću putem jednotjednih kredita po kamatnoj stopi od 0,05 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Hina, 25. svibnja

4.“Premda se Viktor Orban slika ispred zastave Velike Mađarske…ministar vanjskih poslova na to šuti”.

Potpuno netočno

“Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u četvrtak je komentirao objavu mađarskog premijera Viktora Orbana s kartom velike Mađarske … Generalno su bilo kakve teritorijalne pretenzije u Europskoj uniji nezamislive jer su sve države priznale jedna drugu …uvijek se znala granica između Mađarske i Hrvatske. Postojanje povijesnih karti koje se mogu kupiti u antikvarijatu, a ne tražiti po ormaru, ne odražavaju stvarnost i mislim da su na neki način skretanje pozornosti s tema koje nisu stvarni život, a to je gradnja zajedničke budućnosti“. Izvor ovdje.

5. “Hrvatska još nije u Schengenu iako smo ispunili sve tehničke pretpostavke”.

Potpuno netočno

“Europska komisija je danas (22. 10. 2019.) izvijestila o napretku Hrvatske u ispunjavanju potrebnih uvjeta za pristupanje schengenskom području”. Izvor ovdje.

Dakle, prije sedam mjeseci su zadovoljeni tehnički uvjeti za pristupanje Schengenskom prostoru. Nakon toga je Hrvatska preuzela predsjedavanje EU pa je sasvim razumljivo da nije mogla stavljati na dnevni red raspravu u primanju u Schengen.

Odluka o prijemu u Schengen je politička, ne tehnička. Donose ju zajedničkom odlukom sve članice Schengenskog prostora među kojima i nečlanica EU. Bugarska i Rumunjska su također ispunile tehničke uvjete, ali je izostala politička podrška. Slovenija se snažno protivi ulasku Hrvatske u Schengen. Dakle, vlada je učinila sve što se od nje očekivalo. Sada je riječ o političkom procesu.

5. “Nismo u eurozoni, premda smo krenuli u taj proces, doduše prekasno”.

Potpuno netočno

Ulazak u Euroskupinu uvjet je koji je Hrvatska preuzela ulaskom u članstvo EU. Hrvatska taj proces nije mogla pokrenuti dok nije izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka (2017. godine) te prekomjerne makroekonomske ravnoteže. Nacionalna strategija za uvođenje eura je prihvaćena u travnju 2018. godine. U srpnju 2019. godine je Euroskupina na svom sastanku prihvatila pismo namjere o ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II), prvi korak prema članstvu u Euroskupini. Od tog trenutka je počeo teći procesu pristupanja Euroskupini koji može trajati do tri do deset godina. Više o tome: ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje, ovdje i ovdje.

Dodajmo i sljedeći podatak: Zoran Milanović, kao predsjednički kandidat SDP-a, rekao je kako ne smatra da treba preuzeti euru. “Kakva je takva je, kuna je naša”. Davor Bernardić na tu izjavu nije reagirao.

6. “Hrvatska nije reformirala Dublinski protokol, nije nametnula agendu njegove promjene kad su u pitanju migranti”.

Potpuno netočno

Dublinski protokol (u punom naziv Konvencija) odnosi se na utvrđivanje kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva. Riječ je o dokumentu Europske komisije koji ne može reformirati neka zemlja članica.

Kad je riječ o nametanju agende, na sastanku ministara unutarnjih poslova EU 24. siječnja u Zagrebu, ministar Davor Božinović je rekao: “Novi institucionalni ciklus Komisije prilika je da odgovorimo na očekivanja naših građana kada je riječ o sigurnosti i postavljanju temelja vezanih za novi pristup zaštite načela slobode kretanja, migracijama i azila”. Po pitanju izrade novog Pakta o migracijama i azilu trenutno se provode savjetovanja u državama članicama kako bi se došlo do najdjelotvornijeg rješenja. Božinović je rekao da mjere i koraci ”o kojima su danas razgovarali moraju biti provedene na sve tri migrantske rute” (istočno, srednjoj i zapadnomediteranska).

Ylva Johansson, povjerenica za unutarnju politiku, tom je prigodom rekla: “Do proljeća ćemo predstaviti novi Pakt o migracijama i azilu”. Sve je zastalo zbog pandemije, ali je povjerenica Johansson 18. svibnja izjavila: “Nadam se da ćemo moći predstaviti (Pakt) početkom ljeta”. Mediji spominju lipanj.

7. “Nismo uspjeli izboriti ni datum početka pregovora za Albaniju i Makedoniju”.

Potpuno netočno

Odluku o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom su u listopadu prošle godine blokirale Francuska i Nizozemska. U ožujku ove godine na summitu Europskog vijeća donesena je odluka o otvaranju pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Nije donesena odluka o datumu zbog protivljenja tih dvaju, ali i nekih drugih članica.

Odluka o početku pregovora je politička i mora biti donesena jednoglasno. Hrvatska je učinila korak više od Finske koja je predsjedala u jesen 2019. godine.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Jan Ivanjek: Vojna analiza – Izrael vs Turska

Objavljeno

na

Objavio

Današnja epizoda Cro Opsa uspoređuje odnos snaga glavnih bliskoistočnih sila. Izrael i Turska vodeće su sile na Bliskom istoku, no neo-osmanske ambicije Erdoganova režima su narušile njihove međusobne odnose, te zategnule odnose Turske i NATO-a, a okretanje Rusiji dovelo je i do zabrane isporuke borbenih aviona F-35 Turskoj, koje je Izrael već primio u službu.

Izrael pak preustrojava svoju vojsku u sklopu plana Gideon, i zadržava jednu ultimativnu prednost nad Turskom. Saznajte koji su im odnosi snaga, čime ove dvije države raspolažu i kako će se u budućnosti razvijati njihove oružane snage, te može li Turska doista parirati Izraelu u ostvarivanju svojih ambicija regionalne sile Sredozemlja.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari