Pratite nas

Što me hrđa svjetovaše (I. dio) – Pivci moji, u regionu mi ne pivajte, dragu moju ne budite

Objavljeno

na

Prije nekoliko sam tjedana shvatio od čega bih mogao živjeti ako ne dobijem stalno radno mjesto u matičnoj ustanovi. S obzirom na način na koji sam iznudio objavljivanje članka u jednome kulturnom tjedniku, vlastitu budućnost vidim u iznuđivačkoj djelatnosti (danas vole reći industrija i za poslove koji uključuju nošenje pladnjeva, pa dakle na novohrvatskome u iznuđivačkoj industriji).

Taj posao mogu obavljati zakonito (kao djelatnik Ministarstva financija) ili u sivome gospodarskom pojasu (SERP) za kakva kamatara. Nakon što je iznuda uspješno obavljena, a kako i mafija ima svoj kodeks časti, red je da ispunim obećanje dano glavnomu uredniku, tj. da vam u nekoliko brojeva Hrvatskoga slova razriješim pokoju jezičnu nedoumicu po njegovu izboru. Da Šćepša nije badava glavni urednik (ne samo zato što za to prima plaću) i da Hrvatsko slovo ima čitatelje s visokom razinom jezične kulture, pokazuje i njegov izbor posuđenica za koje mi vam valja ponuditi hrvatske zamjene, a koji je dijelom sastavljen na temelju vaših upita. logo-header

Za početak ćemo nekoliko riječi posvetiti riječima regija i region koje se zatrovale (rekao bi moj znanstveni ćaćko Petar Šimunović okužile) hrvatski medijski prostor. Za širenje su potonje riječi u najnovijemu razdoblju uvelike zaslužni kolumnisti Hrvatskoga slova koji je rabe kako bi vas upozorili što se krije iza internacionalizma regija koji se nastoji nametnuti čak i u nekoj novoj upravnoj podjeli. Mate Kovačević odavna s pravom upozorava kako bi bilo mnogo poštenije regionom, srpskim likom internacionalizma regija nastalom prema francuskoj riječi région,nazivati područje bivše Jugoslavije, zapadnoga Balkana ili tzv. Jugosfere kako bi govornicima hrvatskoga jezika bilo posve razvidno (novohrvatski transparentno) na što se navedena riječ odnosi. Naime, kad se u posljednje vrijeme govori o upravnome preustroju naše domovine, obično se tvrdi kako Hrvatsku treba raspodijeliti na povijesne regije ni ne sluteći da se zapalo u književnost. Kako, pitat će se mnogi čitatelj. Povijesna je regija, naime, stilska figura, svojevrsni ne svakomu prozirni (novohrvatski ponovno transparentni) oksimoron jer riječ regija u hrvatske rječnike ulazi tek u drugoj polovici 20. st., pa je nazivati Slavoniju povijesnom hrvatskom regijom jednako uputno koliko i tražiti riječ internet u Mikaljininu rječniku iz 17. st. Natuknicu regija donosi Klaićev rječnik u kojemu stoji da se ona izvodi od latinske riječi regio te ju se tumači različitim bliskoznačnicama: kraj, predjel, područje, okolina, zemlja, pokrajina, oblast, okrug, okružje; dio, mjesto, strana (tijela); sloj. Riječ pak region kao srbizam ulazi u hrvatski jezik 1970-ih godina, a u hrvatske jezične priručnike tek u 1980-ima.

hr pravopis logoInternacionalizam (rabi se i istoznačnica međunarodnica) se regija najopširnije određuje u HER-u, i to kao: 1. a) zemljopisno, povijesno, politički ili na neki drugi način izdvojeno ili označeno područje jedne ili više zemalja, 1. b) područno tijelo na razini neposredno ispod države (koje negdje ima pravo na političku autonomiju), 2. dio tijela, zona, centar i 3. zgrada u kojoj je stolovao Pontifex maximus u starome Rimu. Šonjin rječnik navodi značenja slična onim navedenim u HER-u pod 1. a) i b) s tim da se za regiju kao područje unutar države u definiciji navode hrvatski sinonimi kraj, područje i pokrajina, a natuknica se region (koju HER označuje kao srbizam)upućuje na regiju. U HJS-u se za riječ regija preporučuju zamjene područje i pokrajina, a natuknica se region upućuje na natuknicu regija. Ukratko: suvremeni hrvatski normativni rječnici i priručnici ne dopuštaju uporabu srbizma region (koji se danas medijima širi od Samobora do Surdulice), a internacionalizam regija upućuju na hrvatske riječi područje i pokrajina. No, iscrpljuju li se time sva suvremena značenja? Kako pohrvatiti medijima omiljenu svezu zemlje u regiji/regionu? Ako je suditi po onome što čujemo u priopćajnicama, navedenu je svezu najbolje prevesti kao države/zemlje u okružju (u nekim kontekstima države/zemlje u susjedstvu)te bi u budućim normativnim rječnicima i priručnicima svakako riječ regija trebalo uputiti, osim na hrvatske riječi područje i pokrajina, i na riječ okružje. Pridjev se pak regionalni zamjenjuje hrvatskim pridjevima pokrajinski i područni. Napominjem i kako neki Hrvati iz okružja od uporabe riječi regija i region bježe kao od kuge. Tako, primjerice, Hutovcisvoje neposredno susjedstvo (štono bi se reklo uži region)nazivaju bližik. Čitateljima je i suradnicima Hrvatskoga slova, po naputku glavnoga urednika Šćepice,uporaba riječi region dopuštena samo kao pogrdnica.

Zaključimo. Riječ je region jedan od rijetkih srbizama koji se u publicističkome funkcionalnom stilu ponajviše raširio u 21. st. te bismo, s obzirom na čestoću njegove uporabe, mogli dočekati da dalmatinska pjesma Pivci moji, ne pivajte promijeni stihove onako kako je navedeno u naslovu. To imamo zahvaliti ponajprije hrvatskim političarima poput Stjepana Mesića i Vesne Pusić koji su se zalagali za suradnju u regionu te time ujedno odredili vlastite političke dosege. Oni su se u slučaju bivšega predsjednika sveli na uži region ili bližik (u Hrvatskoj na područje oko Srba, Kumrovca i šume Brezovice, u BiH na nekoliko džepova u kojima je živio zanemariv broj Hrvata te izdvojenih lokaliteta poput Sutjeske i Kozare) i međusobno nepovezana prostranstva širega regiona (primjerice, Libija, Uzbekistan i Kina), a u slučaju trenutačne ministrice vanjskih poslova na istinski region od Đerdapa do Triglava (valjda se zato slabije snalazi u nadregionu, tj. Europskoj velezajednici). Treba istaknuti i da se riječ region u medijima nikad ne odnosi ni na jedno područje izvan Lijepe nam Bivše (nikad ne govorimo, primjerice, o skandinavskome, iberskome, baltičkome ili kavkaskome regionu), dok se internacionalizam regija katkad upotrebljava i za područja podalje od brdovitoga Balkana (Šonjin rječnik tako navodi primjere kao što je bliskoistočna regija, a danas se često govori o regiji Alpe – Adria). Internacionalizam je regija zamjenjiv hrvatskim riječima područje, pokrajina i okružje, što je još jedan zoran (novohrvatski eklatantan) primjer kako je uvriježeno mnijenje mnogoga Hrvata da su strane riječi preciznije od domaćih posve neutemeljeno jer ako se jedna riječ može zamijeniti trima, ne povećava li se mogućnost pojave komunikacijskih šumova? Predstavi li vam se pak tko kao regionalni direktor, provjerite je li iz Hutova jer ako jest, vjerojatno je riječ o ćati kakva kulturno-umjetničkoga društva iz bližika.

Domagoj Vidović, Hrvatsko slovo, 16. svibnja 2014.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U Busovači postavljena zastava Hrvatske duga 15 metara

Objavljeno

na

Objavio

Ovako se navija u Busovači

Nogometaši Hrvatske večeras od 20 sati igraju drugu utakmicu na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Rusiji.

Izabranici Zlatka Dalića snage će odmjeriti sa vrlo dobrom reprezentacijom Argentine koja je, sudeći po kladionicama, blagi favorit.

Diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine i svijeta vlada prava navijačka euforija. U Busovači, prije pola sata postavljena je ogromna zastava na zgradi u centru grada, objavljeno je na web stranici Grada Busovače.

Busovljacima i Busovkama na ovakvoj euforiji mogu pozavidjeti i mnogi veći gradovi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović: Iz Vukovara Hrvatska vojska neće nikada otići!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured Predsjednice RH

U Memorijalnom centru Domovinskog rata u Vukovaru u četvrtak je u povodu Dana državnosti svečano promovirano 153 polaznika vojnih škola Hrvatskog vojnog učilišta „Dr Franjo Tuđman“, časnika i dočasnika kopnene vojske, mornarice i zrakoplovstva, od kojih su njih 130 pripadnici Oružanih snaga RH, a 21 polaznik iz savezničkih ili partnerskih zemalja.

Svečanosti u Memorijalnom centru nazočili su predsjednica RH i vrhovna zapovjednica Kolinda Grabar- Kitarović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Stjepan Sučić te visoki vojni i civilni dužnosnici, članovi vojno-diplomatskog zbora predstavnici braniteljskih I stradalničkih udruga

U ime Zapovjedništva Hrvatskog vojnog učilišta prijavak predsjednici i vrhovnoj zapovjednici Grabar-Kitarović, pred postrojenim polaznicima vojnih škola, predao je brigadir Ljubomir Udiljak.

„Čestitam vam na završenom školovanju i veseli me što to obilježavamo u Vukovaru. Simbolika održavanja ove svečanosti u gradu heroju u kojem je obranjena Hrvatska za sve pripadnike oružanih snaga RH snažna je i jasna. Žrtva ovoga grada, junaštvo njegovih branitelja od kojih su mnogi položili život za Hrvatsku, svima vama je trajna obveza i poticaj na bespogovornu odanost domovini kroz uzornu vojnu službu ispunjenu spremnošću na žrtvu za Hrvatsku“, poručila je polaznicima vojnih škola predsjednica.

Istaknuvši da se danas slavi završetak izobrazbe polaznika vojnih škola, naglasila je da se oni već sutra moraju nastaviti s usavršavanjem kako bi napredovali kao ljudi i hrvatski vojnici. Dodala je kako je iz vukovarskog primjera vidljivo da se sila ne mjeri po brojnosti već po ljudima, po odvažnosti, znanju i motiviranosti svakog pojedinog vojnika, dočasnika i časnika. Istaknula je kako je vukovarska vojarna stavljena u funkciju te izrazila zadovoljstvo što „…u gradu heroju  naše oružane snage nisu prolazni gosti na svečanostima nego stalni stanovnici, a iz Vukovara Hrvatska vojska više nikada neće otići“.

Ministar obrane Krstičević, u svoje i u ime premijera Plenkovića  čestitao je  pripadnicima HV-a  i partnerskih oružanih snaga  na trudu u stjecanju novih znanja, a njihovim obiteljima poručio da vojni poziv nije lagan te da nastave biti podrška “jer bez potpore obitelji nema jakih vojnika i jake vojske”.

„Ponosan sam što smo prošle godine ovu svečanost vratili u Vukovar jer nema časnijeg mjesta za dodjelu diploma hrvatskim vojnicima .Vukovar je gravitacijsko središte HV-a, simbol stradanja i naše borbe za slobodu, a Domovinski rat temelj je moderne Hrvatske u kojem smo pod vodstvom prvog predsjednika RH Franje Tuđmana obranili i oslobodili domovinu“, rekao je Krstičević

Povratak HV-a u Vukovar  i druge gradove, dio je plana i zadaće koju smo postavili. Osim u Vukovaru ona je u Sinju, uskoro u Varaždinu, Puli i Pločama. MORH i HV napravili su iskorak u opremanju i modernizaciji, jačaju  sve grane vojske, a ponosni smo na odluku Vlade o nabavi borbenih aviona F16 kojima osiguravamo dugoročnu budućnost HRZ-a“, rekao je ministra obrane.

Ocijenio je da današnje izazove ne može samostalno rješavati ni jedna država pa tako ni Hrvatska te je osim operativnih sposobnosti jednako važno i  izgradnja savezništva i jačanje partnerstva s drugim državama. „Zato su tu i polaznici nama prijateljskih država. Zajedno smo jači i spremniji“, rekao je ministar Krstičević.

Čestitke je uputio i načelnik GS OS general Šundov izrazivši ponos što u Vukovaru HV promovira polaznike svih razina školovanja, što je i prilika da se iskaže zahvalnost svim hrvatskim braniteljima koji su dali  živote kao zalog miru i slobodi.

Naglasio je da raste broj polaznika hrvatskih vojnih škola iz partnerskih i savezničkih zemalja što govori da su te škole prepoznate i izvan domovine. Istaknuo je da je u suradnji sa zagrebačkim Sveučilištem prije četiri godine Hrvatsko vojno učilište pokrenulo studijske programe vojnog inženjerstva i vojnog vođenja i upravljanja, a od ove godine u suradnji sa splitskim Sveučilištem uvodi se studijski program vojnog pomorstva kao petogodišnjeg studija. Zahvalio je na potpori sveučilištima u razvoju vojnih studija.

Na svečanoj promociji podijeljene su diplome i svjedodžbe za 153 polaznika od kojih je 130 pripadnika OS RH, a njih 21 iz stranih zemalja – devet iz BiH, dva iz Crne Gore, dva s Kosova, jedan iz Njemačke, četiri iz Makedonije, dva iz Slovenije i jedan iz Srbije.   Izobrazbu su završile i 24 žene što je 16 posto od ukupnog broja polaznika u časničkim i dočasničkim školama.

Nagrade predsjednice Grabar- Kitarović

Predsjednica Republike nagradila je četvero pripadnika OS RH  poručnika bojnog broda Stipe Mornara- najboljeg polaznik 26. naraštaja intergranske zapovjedno-stožerne izobrazbe u Zapovjedno-stožernoj školi “Blago Zadro”,  vojnika Dražena Čarapara,  najboljeg polaznika 17. naraštaja Temeljne časničke izobrazbe u Časničkoj školi “Andrija Matijaš Pauk”;  vojnikinju Anamariju Ćurković, najbolju polaznicu (vojni pilot) 21. naraštaja Temeljne časničke izobrazbe HRZ i  stožernu narednicu Lidiju Luksu, najbolju polaznicu 16. naraštaja Visoke dočasničke izobrazbe u Dočasničkoj školi “Damir Tomljanović Gavran”

Osim njih nagrađeni su i narednik Damir Sertić iz 38. naraštaja Visoke dočasničke izobrazbe, skupnik Igor Acketa iz 12. naraštaja za razvoj vođa, nagrada je uručena i naredniku Deanu Čikvaru kao najboljem instruktoru u školskoj godini 2017/2018,

Poručniku bojnog broda   zapovjedniku raketne topovnjače „Petar Krešimir IV“ Stipi Mornaru gradonačelnik Vukovara Ivan Penava uručio je plaketu grada i novčanu nagradu od 5.000 kuna koju je on prepustio jednoj vukovarskoj obitelji u potrebi.

Nakon svečanosti ministar Krstičević je u izjavi novinarima naglasio je ponos što je u vukovarsku vojarnu vraćena Hrvatska vojska za sada jedna inženjerisjka satnija, a do kraja 2020.  cijela inženjerijska bojna Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, a da se korak po korak u suradnji sa gradom i Vladom radi na tome da se vojnicima u Vukovar dovedu i smjeste obitelji. Izrazio je zadovoljstvo što je danas HV bogatija za 87 časnika i časnica koji su stekli vrhunsko obrazovanje, od kojih je šest pilota, među njima i pilotkinja helikoptera poručnica Anamarija Ćurković, a od jeseni, kako je najavio, upisat će se na školovanje 12 mladih za zanimanje pilota te da interes za to zanimanje raste.

(Hina)

 

Foto: Ured Predsjednice

 

Foto: Hina

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori