Pratite nas

Što me hrđa svjetovaše (I. dio) – Pivci moji, u regionu mi ne pivajte, dragu moju ne budite

Objavljeno

na

Prije nekoliko sam tjedana shvatio od čega bih mogao živjeti ako ne dobijem stalno radno mjesto u matičnoj ustanovi. S obzirom na način na koji sam iznudio objavljivanje članka u jednome kulturnom tjedniku, vlastitu budućnost vidim u iznuđivačkoj djelatnosti (danas vole reći industrija i za poslove koji uključuju nošenje pladnjeva, pa dakle na novohrvatskome u iznuđivačkoj industriji).

Taj posao mogu obavljati zakonito (kao djelatnik Ministarstva financija) ili u sivome gospodarskom pojasu (SERP) za kakva kamatara. Nakon što je iznuda uspješno obavljena, a kako i mafija ima svoj kodeks časti, red je da ispunim obećanje dano glavnomu uredniku, tj. da vam u nekoliko brojeva Hrvatskoga slova razriješim pokoju jezičnu nedoumicu po njegovu izboru. Da Šćepša nije badava glavni urednik (ne samo zato što za to prima plaću) i da Hrvatsko slovo ima čitatelje s visokom razinom jezične kulture, pokazuje i njegov izbor posuđenica za koje mi vam valja ponuditi hrvatske zamjene, a koji je dijelom sastavljen na temelju vaših upita. logo-header

Za početak ćemo nekoliko riječi posvetiti riječima regija i region koje se zatrovale (rekao bi moj znanstveni ćaćko Petar Šimunović okužile) hrvatski medijski prostor. Za širenje su potonje riječi u najnovijemu razdoblju uvelike zaslužni kolumnisti Hrvatskoga slova koji je rabe kako bi vas upozorili što se krije iza internacionalizma regija koji se nastoji nametnuti čak i u nekoj novoj upravnoj podjeli. Mate Kovačević odavna s pravom upozorava kako bi bilo mnogo poštenije regionom, srpskim likom internacionalizma regija nastalom prema francuskoj riječi région,nazivati područje bivše Jugoslavije, zapadnoga Balkana ili tzv. Jugosfere kako bi govornicima hrvatskoga jezika bilo posve razvidno (novohrvatski transparentno) na što se navedena riječ odnosi. Naime, kad se u posljednje vrijeme govori o upravnome preustroju naše domovine, obično se tvrdi kako Hrvatsku treba raspodijeliti na povijesne regije ni ne sluteći da se zapalo u književnost. Kako, pitat će se mnogi čitatelj. Povijesna je regija, naime, stilska figura, svojevrsni ne svakomu prozirni (novohrvatski ponovno transparentni) oksimoron jer riječ regija u hrvatske rječnike ulazi tek u drugoj polovici 20. st., pa je nazivati Slavoniju povijesnom hrvatskom regijom jednako uputno koliko i tražiti riječ internet u Mikaljininu rječniku iz 17. st. Natuknicu regija donosi Klaićev rječnik u kojemu stoji da se ona izvodi od latinske riječi regio te ju se tumači različitim bliskoznačnicama: kraj, predjel, područje, okolina, zemlja, pokrajina, oblast, okrug, okružje; dio, mjesto, strana (tijela); sloj. Riječ pak region kao srbizam ulazi u hrvatski jezik 1970-ih godina, a u hrvatske jezične priručnike tek u 1980-ima.

hr pravopis logoInternacionalizam (rabi se i istoznačnica međunarodnica) se regija najopširnije određuje u HER-u, i to kao: 1. a) zemljopisno, povijesno, politički ili na neki drugi način izdvojeno ili označeno područje jedne ili više zemalja, 1. b) područno tijelo na razini neposredno ispod države (koje negdje ima pravo na političku autonomiju), 2. dio tijela, zona, centar i 3. zgrada u kojoj je stolovao Pontifex maximus u starome Rimu. Šonjin rječnik navodi značenja slična onim navedenim u HER-u pod 1. a) i b) s tim da se za regiju kao područje unutar države u definiciji navode hrvatski sinonimi kraj, područje i pokrajina, a natuknica se region (koju HER označuje kao srbizam)upućuje na regiju. U HJS-u se za riječ regija preporučuju zamjene područje i pokrajina, a natuknica se region upućuje na natuknicu regija. Ukratko: suvremeni hrvatski normativni rječnici i priručnici ne dopuštaju uporabu srbizma region (koji se danas medijima širi od Samobora do Surdulice), a internacionalizam regija upućuju na hrvatske riječi područje i pokrajina. No, iscrpljuju li se time sva suvremena značenja? Kako pohrvatiti medijima omiljenu svezu zemlje u regiji/regionu? Ako je suditi po onome što čujemo u priopćajnicama, navedenu je svezu najbolje prevesti kao države/zemlje u okružju (u nekim kontekstima države/zemlje u susjedstvu)te bi u budućim normativnim rječnicima i priručnicima svakako riječ regija trebalo uputiti, osim na hrvatske riječi područje i pokrajina, i na riječ okružje. Pridjev se pak regionalni zamjenjuje hrvatskim pridjevima pokrajinski i područni. Napominjem i kako neki Hrvati iz okružja od uporabe riječi regija i region bježe kao od kuge. Tako, primjerice, Hutovcisvoje neposredno susjedstvo (štono bi se reklo uži region)nazivaju bližik. Čitateljima je i suradnicima Hrvatskoga slova, po naputku glavnoga urednika Šćepice,uporaba riječi region dopuštena samo kao pogrdnica.

Zaključimo. Riječ je region jedan od rijetkih srbizama koji se u publicističkome funkcionalnom stilu ponajviše raširio u 21. st. te bismo, s obzirom na čestoću njegove uporabe, mogli dočekati da dalmatinska pjesma Pivci moji, ne pivajte promijeni stihove onako kako je navedeno u naslovu. To imamo zahvaliti ponajprije hrvatskim političarima poput Stjepana Mesića i Vesne Pusić koji su se zalagali za suradnju u regionu te time ujedno odredili vlastite političke dosege. Oni su se u slučaju bivšega predsjednika sveli na uži region ili bližik (u Hrvatskoj na područje oko Srba, Kumrovca i šume Brezovice, u BiH na nekoliko džepova u kojima je živio zanemariv broj Hrvata te izdvojenih lokaliteta poput Sutjeske i Kozare) i međusobno nepovezana prostranstva širega regiona (primjerice, Libija, Uzbekistan i Kina), a u slučaju trenutačne ministrice vanjskih poslova na istinski region od Đerdapa do Triglava (valjda se zato slabije snalazi u nadregionu, tj. Europskoj velezajednici). Treba istaknuti i da se riječ region u medijima nikad ne odnosi ni na jedno područje izvan Lijepe nam Bivše (nikad ne govorimo, primjerice, o skandinavskome, iberskome, baltičkome ili kavkaskome regionu), dok se internacionalizam regija katkad upotrebljava i za područja podalje od brdovitoga Balkana (Šonjin rječnik tako navodi primjere kao što je bliskoistočna regija, a danas se često govori o regiji Alpe – Adria). Internacionalizam je regija zamjenjiv hrvatskim riječima područje, pokrajina i okružje, što je još jedan zoran (novohrvatski eklatantan) primjer kako je uvriježeno mnijenje mnogoga Hrvata da su strane riječi preciznije od domaćih posve neutemeljeno jer ako se jedna riječ može zamijeniti trima, ne povećava li se mogućnost pojave komunikacijskih šumova? Predstavi li vam se pak tko kao regionalni direktor, provjerite je li iz Hutova jer ako jest, vjerojatno je riječ o ćati kakva kulturno-umjetničkoga društva iz bližika.

Domagoj Vidović, Hrvatsko slovo, 16. svibnja 2014.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Dodik će upoznati Grabar Kitarović sa zaključcima Predsjedništva BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine danas je donijelo nekoliko zaključaka. Iz njih se iščitava da će BiH od Republike Hrvatske zatražiti da lokaciju predviđenu za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Trgovska Gora u Općini Dvor koja je u blizini granice s BiH izmjesti na neku drugu lokaciju, javlja Hrvatski medijski Servis. 

Zaključke Predsjedništva BiH prenosimo u cijelosti:

“1. Bosna i Hercegovina traži od Republike Hrvatske da lokaciju Trgovska gora, Općina Dvor, Republika Hrvatska, koja se nalazi u neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom, izuzme kao mjesto predviđeno za odlaganje i skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada, te da na području svoje teritorije osigura drugu adekvatnu lokaciju za te namjene, koja nije u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom.

2. Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u ime Predsjedništva Bosne i Hercegovine, uputit će pismo predsjednici i premijeru Republike Hrvatske, kojim će ih obavijestiti o navedenom zahtjevu Bosne i Hercegovine.

3. Zadužuje se Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine da, putem diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine, informira zemlje članice Europske Unije i međunarodne organizacije koje se bave pitanjima zaštite životne sredine o navedenom pitanju i zahtjevu Bosne i Hercegovine.

4. Predsjedništvo Bosne i Hercegovine će, u okviru svoje nadležnosti, po ovom pitanju, inzistirati na punoj zaštiti svih prava koja Bosni i Hercegovini pripadaju po pravilima i normama međunarodnog prava”, priopćeno je iz Predsjedništva BiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Bernardić: ‘HDZ donosi zakon kako bi legalizirao svoje crne fondove’

Objavljeno

na

Objavio

Teške optužbe padaju na račun HDZ-a zbog zakona koji regulira financiranje političkih aktivnosti, koji omogućuje strankama trošenje četiri puta više novca u kampanjama.

“Zakon se donosi svega nekoliko dana prije raspisivanja europskih izbora. Pokušava se danas isforsirati izglasavanje zakona, tako se krši demokratska praksa, ali i Zakon o radu. Potreban je isključivo da bi se legalizirali crni fondovi HDZ-a. I neki dan je izašla afera u Nacionalu u kojoj je Mamić donirao milijun eura HDZ-u za predsjedničku kampanju. Još uvijek imamo slučaj Fimi medija. Dizanjem novca koji mogu potrošiti u kampanji, legaliziraju crne fondove. Ptice na grani znaju da se financiraju iz crnih fondova, žele oprati te novce i koristiti ih u kampanji. Na taj način kupuju europske izbore i birače”, rekao je na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji u Saboru predsjednik SDP-a Davor Bernardić.

Podsjetimo, izjašnjavanje o amandmanima trajalo je cijelu noć jer je Most predao njih gotovo 900 kako bi opstruirao donošenje zakona.

Šef SDP-ovog kluba Arsen Bauk podsjeća da se prema preporukama Venecijanske komisije ne bi smjela mijenjati izborna pravila u izbornoj godini, a ovdje zakon planira donijeti “nekoliko sati prije raspisivanja izbora”.

Također je podsjetio da je preporuka Ustavnog suda da bitni zakoni ne stupaju na snagu odmah nakon objave u Narodnim novinama. Bauk kaže da se za regularne izbore mora sa zakonom uskladiti sastav Državnog izbornog povjerenstva, a da HDZ i to opstruira uskraćujući pravo opoziciji na jednog člana u DIP-u.

“Zbog toga je potpumno nepotrebno dovedena u pitanje neregularnost izbora u RH. Nadam se da će predsjednica spriječiti tu vstu proceduralnog nasilja i da neće odmah potpisati taj zakon”, prenosi N1.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentari