Pratite nas

Hrvatska

Sto mjera za demografsku obnovu – Ukida se porez na prvu nekretninu, roditeljima besplatno dopunsko osiguranje…

Objavljeno

na

Nacionalna demografska strategija revitalizacije RH na kojoj je od lani radila skupina od 16 stručnjaka, a koju je oformilo Ministarstvo za demografiju, gotova je barem što se tiče stručnjaka koji su predložili stotinjak mjera i sada se samo čeka da nadležno ministarstvo finalni dokument uputi u javnu raspravu, piše u petak Večernji list.

U demografskoj strategiji, prema neslužbenim informacijama, predlaže se da se naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta delimitiraju na punu plaću, da se vrati ukinuto oslobođenje poreza na kupnju prve nekretnine za mlade, da se omogući i rad od kuće za roditelje male djece, ali i fleksibilno radno vrijeme radnicima radi usklađenja obiteljskog i poslovnog života.

To je u skladu i s Direktivom o ravnoteži poslovnog i privatnog života koju je usvojio Europski parlament i koja obvezuje sve države EU da roditeljima omoguće fleksibilno radno vrijeme, uključujući i rad od kuće, a očevima minimalni plaćeni dopust od 10 dana nakon rođenja djeteta, ističe dnevnik.

Podsjećaju da je Hrvatska po ravnoteži obiteljskog i privatnog života na dnu EU pa će se morati mijenjati Zakon o radu (ZOR). U strategiji se traži i da se uredi pitanje rada nedjeljom i da se i tu mijenja ZOR jer je sada moguće da prodavačice rade u sezoni svaku nedjelju i da ih poslodavac plati po satu za rad nedjeljom tek kunu više. Stručnjaci su i prije predlagali ograničavanje rada nedjeljom ili zabranu u djelatnostima u kojima nije nužan, a tamo gdje jest, da se pošteno plati.

Kako su osobito mladi žrtve ugovora na određeno, predlaže se da se tvrtkama ograniči potpisivanje ugovora na određeno na pet posto. Besplatno dopunsko osiguranje trebali bi imati svi članovi obitelji s dvoje ili više djece do 19 godina, a građani kvalitetnu zdravstvenu skrb u cijeloj zemlji.

Predlažu se i mjere za prenatalnu skrb, povećanje broja rodilišta sa statusom prijatelj majke i djeteta, u ruralnim i teže dostupnim područjima osnivanje savjetovališta u ambulantama, naknadu plaće za teže bolesnog člana obitelji, navodi Večernji list.

Dodaju i da rad dječjih vrtića mora biti usklađen s potrebama zaposlenih roditelja i osiguran boravak djece u vrtiću cijelu godinu pa treba povećati broj odgojitelja.

Obitelji s djecom treba porezno rasteretiti i zaštititi od financijskog rizika. Zbog ravnomjernog razvoja zemlje predlaže se i poticanje poljoprivredne proizvodnje, da se poljoprivredno zemljište u državnom i vlasništvu jedinica lokalne samouprave daje građanima u dugoročnu koncesiju uz odgodu plaćanja koncesije i poreza.

Strategija traži i da se pojednostavi postupak otvaranja obrta i mikroposlovanja te odgodu plaćanja davanja na godinu dana za otvaranje tvrtki i jednostavnije otvaranje zaklada. Struka predlaže i razvoj “pametnih županija, općina i gradova”, besplatan pristup internetskoj mreži, pristupne točke s bežičnom mrežom, pametne klupe… Za područja od posebne državne skrbi traže jačanje prometne infrastrukture, osiguran prijevoz za dnevne migracije, donosi dnevnik.

Dok poslodavci traže uvoz stranih radnika koliko god požele, što nema nijedna uređena zemlja jer se migracijska politika donosi u suglasnosti države, poslodavaca i sindikata, skupina koja se bavila migracijskim planom nije za to, nego da se prije svega zaustavi iseljavanje mladih.

Predlaže se i da se osobama koje su uložile u naše gospodarstvo omogući dobivanje hrvatskog državljanstva te stalni boravak, piše Večernji list.

(Hina)

 

Slijepi kod zdravih očiju

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Hrvatska u utorak slavi Dan državnosti

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska u utorak slavi Dan državnosti, 28. obljetnicu od proglašenja državne neovisnosti i suverenosti, u spomen na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ.

Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a od 2001. godine slavi se 25. lipnja na dan kada je Hrvatski sabor 1991. donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.

Sljedeće godine Dan državnosti bi se ponovno mogao obilježavati 30. svibnja, kako se slavio prvih deset godina od uspostave višestranačkog Sabora. Tu mogućnost najavio je premijer Andrej Plenković tumačeći kako je taj dan više prihvaćen i omiljen među hrvatskim građanima.

Da se Hrvatska proglašava samostalnom i suverenom državom objavio je 25. lipnja 1991. prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u govoru koji su putem radija i televizije pratili milijuni građana.

“S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta”, istaknuo je.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. Istekom moratorija 8. listopada 1991.godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.

Hrvatska je u vrijeme donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a još od kolovoza 1990. godine, bila izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom, pa je hrvatski narod ustao u obranu domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve.

Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama “Bljesak” i “Oluja”, a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Hrvatske 1998. godine.

Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine.

Povodom Dana državnosti kardinal Josip Bozanić služit će se Sveta misa za Domovinu u crkvi Sv. Marka, a predsjednica Grabar-Kitarović organizirat će svečani prijam u Uredu predsjednice na Pantovčaku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Programom ‘Zvjezdano ljeto’ Karlovac obilježava svoj 440. rođendan

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Tradicionalnim paljenjem ivanjskih krijesova na obalama Kupe u Karlovcu, u nedjelju je počelo “Zvjezdano ljeto”, manifestacija s više od 200 kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja koji će se održavati do 13. srpnja kad Karlovac slavi svoj rođendan.

Direktorica karlovačke Turističke zajednice Marina Burić rekla je da je Karlovac među rijetkim gradovima koji znaju točan datum svog rođendana.

Karlovac zna da je njegova gradnja počela 13. srpnja 1579. u obliku šestokrake zvijezde pa se stari dio grada i zove Zvijezda, baš kao i manifestacija “Zvjezdano ljeto” koja, kako je rekla Burić, zaslužuje pažnju široke publike.

“S ponosom možemo reći da je od 1. siječnja do 20 lipnja u Karlovcu noćilo 16 posto više turista nego u istom razdoblju lani, a u prva tri tjedna lipnja 27 je posto više noćenja više nego prošlogodišnjeg lipnja. Dobre rezultate očekujemo i na dalje, jer je Karlovac po mnogo čemu jedinstven”, rekla je Burić.

Zamjenica karlovačkog gradonačelnika Andreja Navijalić pozvala je sve Karlovčane i turiste da prate programe kojim će Karlovac obilježiti svojih 440 godina, između ostalog i predstavama Karlovačkog Kazališnog Festivala (KaKaFe), festivalom balona, otvorenjem Muzeja Domovinskog rata.

Bit će tu i Međunarodni festival folklora, s popratnim kulinarskim programom ‘Okusi svijeta’, Dnevni boravak s koncertima i Rođendanski bal. Ove će godine na ‘Starom placu’ na Rođendanskom balu zaplesati 440 parova, a prijave još traju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari