Connect with us

Analiza

Što nam je donijela vanjska politika RH u godini na izmaku? Možemo li biti zadovoljni?

Objavljeno

-

Predsjednik Milanović uspio je „posvađati“ Hrvatsku s nizom poslovično prijateljskih zemalja, pa se stvorio dojam da u mnoge međunarodne destinacije nije dobro došao. U jeku osjetljivih diplomatskih nastojanja riješiti probleme u BiH, Milanović je praktički od nekih važnih krugova u BiH proglašen personom non grata, a od nekih domaćih aktera, proglašen je „pravom štetočinom“.

Umjesto odgovornom vanjskom politikom, čini se da se Zoran Milanović bavi niskoprofilnim uličnim tračevima, što mu očito donosi jedan vid populističke popularnosti. Dok HDZ Andreja Plenkovića već mjesecima dominantno vodi u svim ispitivanjima javnog mnijenja sa stabilnih 30%, ipak je u Republici Hrvatskoj po zadnjim istraživanjima najpopularniji političar Zoran Milanović!? Radi li se o apsurdu ili agencijskom bildanju njegove popularnosti, pitanje je za milijun dolara?

Piše: Kazimir Mikašek-Kazo

Ukidanje viza za Ameriku građanima Republike Hrvatske , prijateljski posjet francuskog predsjednika Emanuela Macrona Hrvatskoj i potpisivanje ugovora o kupnji višenamjenskih borbenih zrakoplova, ispunjeni kriteriji za ulazak u Schengen i opsežna diplomatska ofenziva za rješavanje krize u Bosni i Hercegovini, sadržajno su obilježili hrvatsku vanjsku politiku u godini na izmaku.

Tradicionalno strateško partnerstvo Republike Hrvatske sa SAD-om osnaženo je ukidanjem viza što nam je donijelo veću slobodu na putovanjima prema Sjedinjenim Državama, a to je postignuto nakon ispunjavanja svih sigurnosnih i zakonodavnih uvjeta i zadovoljavanja kriterija od manje od tri posto odbijenih viza. Kako tvrdi šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman sa SAD-om su daleko odmakli i pregovori o ukidanju dvostrukog oporezivanja.
Države članice EU-a, početkom su prosinca 2021. pak potvrdile da Hrvatska ispunjava sve uvjete za primjenu šengenske pravne stečevine, što je posljednji tehnički korak prema članstvu u prostoru bez kontrole na unutarnjim granicama Europske unije. Republici Hrvatskoj, zemlji s najduljom vanjskom kopnenom granicom EU-a, još treba i neobvezujuće pozitivno mišljenje Europskog parlamenta i pozitivna odluka svih članica šengenske zone.

Premijer Andrej Plenković smatra da bi se to moglo ostvariti u 2022. godini, čemu pomaže i činjenica da prvom polovicom godine EU-om predsjeda Francuska, čiji je predsjednik Emmanuel Macron krajem studenoga poručio kako je Hrvatska za to „spremna“. Nakon odlaska Angele Merkel, općenito se smatra da je Emmanuel Macron danas najutjecajniji političar u EU!
Hrvatskim državljanima se ovogodišnjom odlukom švicarske vlade od 1. siječnja 2022. otvara tržište rada te bogate zemlje, čime postaju izjednačeni s građanima ostalih članica EU-a.
Najvažniji posjet nekog čelnika Hrvatskoj u 2021. dolazak je francuskog predsjednika u studenome. Emmanuel Macron je u prvi šef Francuske države koji je posjetio Hrvatsku, a važan povod bio je potpisivanje ugovora o prodaji 12 rabljenih francuskih borbenih zrakoplova Dassault Rafale F3R.
Prigodom posjeta Macron je položio vijenac na Spomeniku domovini!

Macron je izrazito povoljno govorio o hrvatskom članstvu u EU, podržao je naš ulazak u Schengen i kazao da je Hrvatska provela potrebne reforme za ulazak u eurozonu. S premijerom Plenkovićem potpisao je Deklaraciju o strateškom partnerstvu, kojom se odnos dviju država “proširio i produbio u nizu novih područja”.
Hrvatsku 2021. je po prvi put posjetio i neki španjolski premijer! U listopadu je u Zagrebu boravio Pedro Sanchez. Početkom srpnja stigla nam je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Layen koja je donijela pozitivnu ocjenu za hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti vrijedan 47,5 milijardi kuna.

Hrvatska je time postala najveći primatelj sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, središnjeg elementa europskog plana za ekonomski oporavak.
Isti mjesec u Hrvatsku je stigao crnogorski predsjednik Milo Đukanović. S Pantovčaka je kritizirao Srbiju i novi pojam ‘srpski svet’, a predsjednik Milanović tada je izrazio sumnju u iskrene namjere Srbije za članstvom u Europskoj uniji.

Posjeta Hrvatskoj je bilo i iz egzotičnih zemalja, pa je tako u Hrvatsku po prvi put stigao ministar vanjskih poslova Sejšela i u Zagrebu otvorio počasni konzulat.

Na većini bilateralnih sastanaka hrvatski političari su s kolegama „razgovarali o situaciji na jugoistoku Europe“. To se posebno odnosilo na pitanje političkog stanja BiH u kojem, osim sporadičnih trzavica, ipak postoji konsenzus hrvatskog korpusa o očuvanju ustroja te države na temelju Daytonskog sporazuma.

Velika diplomatska ofenziva po pitanju BiH događa se uoči općih izbora u drugoj polovici 2022. godine. Prije njih treba se provesti izborna reforma o kojoj se trenutno pregovara.
Hrvatska strana želi spriječiti trenutni scenarijo u kojem hrvatske predstavnike u najvišim političkim tijelima BiH biraju Bošnjaci. Krizu u susjednoj državi paralelno potiče i srpski član Predsjedništva Milorad Dodik provodeći ‘puzajuću’ secesiju Republike Srpske pravnim putem. Predsjednik Zoran Milanović dao je „svoj obol“ rješavanju ovih gorućih problema antagoniziranjem Bošnjaka i pojedinih njihovih čelnika, gradacijom genocida u Srebrenice, Jasenovca i Holokausta i konačnim odustajanjem posjeta službenom Sarajevu zbog navodnih sigurnosnih ugroza. Pitanje je hoće li to koristiti ili štetiti međunarodnoj diplomaciji u donošenju konačnog plana izmjena izbornog zakona u BiH?

Grlić Radman je u ožujku europskim ministrima predstavio hrvatski ‘non-paper’ o BiH, iza kojeg su stale Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Cipar, u kojem stoji da ta zemlja mora ostati utemeljena na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda.
Iz susjedne nam BiH tijekom godine 2021. stizale su nam optužbe za kršenje suvereniteta i agresiju! U tom kontekstu je Željko Komšić, nominalno hrvatski, a u stvarnosti član Predsjedništva izabran bošnjačkim glasovima, optužio Hrvatsku zbog izgradnje plinovoda ispod Save u Bosanskom Brodu. Iz Sarajeva se čulo i protivljenje hrvatskoj odluci o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa. Ipak, koncem godine, hrvatski predsjednik Vlade Andrej Plenković tvrdi da nema većih prijatelja od Republike Hrvatske i BiH!

Tenzije između Zagreba i Beograda tradicionalno su narasle oko obilježavanja obljetnice Oluje 2021. . Novost ove godine je ‘Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave’ koji se po prvi put obilježavao 15. rujna uoči kojeg je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pozvao sve Srbe, gdje god bili, da izvjese srpske zastave.
Predstavnik Srba u Hrvatskoj Milorad Pupovac odgovorio je pozivom da se „poštuju zakoni RH“ koji zabranjuju isticanje zastava drugih država.

Beograd je u svibnju kritizirao povećan angažman hrvatskih vojnika na Kosovu, radi čega je ministar obrane Vulin Hrvatsku i Kosovo nazvao „braćom po oružju“. Grlić Radman prozivao je Vulina zbog promoviranja poražene „osvajačke politike“ Slobodana Miloševića, dok je Milanović za Vučića kazao da je ratni huškač na što je vjerojatno ponosan.

Dvije strane sporile su se i oko odluke gradskog vijeća u Subotici o proglašavanju bunjevačke ikavice službenim jezikom grada. Tamošnje vodstvo hrvatske manjine to je prozvalo državnim intervencionizmom u sporu oko identiteta bačkih Bunjevaca – Hrvati bunjevački smatraju dijalektom hrvatskog jezika.
Narodna banka Srbije u srpnju je pak kritizirala hrvatsku odluku da na svoju nacionalnu kovanicu eura stavi lik Nikole Tesle, a u listopadu je tema bio udžbenik gramatike za učenike osmih razreda u Srbiji koji negira postojanje hrvatskog jezika. Pomaka u najvažnijem hrvatskom zahtjevu prema Srbiji, rješavanju pitanja nestalih, i dalje nema.
U 2021. svjedočili smo i povijesno dobrim odnosima RH sa Slovenijom, što osobito dolazi do izražaja nakon pobjede Janeza Janše i formiranja nove vlade Slovenije. Hrvatski politički vrh isticao je kako su odnosi sa Slovenijom bili uvijek povijesno dobri te da su u vrijeme mandata premijera Janše, kojeg Plenković naziva dobrim prijateljem, došli u fazu u kojoj će se riješiti svi zaostali međudržavni problemi.

Hrvatska je sa Slovenijom i Italijom pokrenula inicijativu o zajedničkoj zaštiti Jadranskog mora. Rim i Zagreb odlučili su proglasiti isključivi gospodarski pojas (IGP), a u taj proces su uključili i službenu Ljubljanu, iako nisu imale tu obvezu.
Hrvatski sabor proglasio je IGP početkom veljače. Hrvatska je time stekla prava izgradnje umjetnih otoka i korištenja snage mora, vjetra i struja na tom području.
Najvažniji događaj u hrvatsko-mađarskim odnosima 2021. odluka je Vrhovnog suda da potvrdi presudu na dvije godine zatvorske kazne direktoru mađarske energetske tvrtke MOL Zsoltu Hernadiju zbog podmićivanja bivšeg premijera Ive Sanadera.

Hrvatski ministar pravosuđa kazao je kako očekuje da će Budimpešta izručiti Hernadija, a to najavljuje i protukandidat premijera Viktora Orbana – ako pobijedi na izborima iduće godine.
U širem susjedstvu Hrvatska je imala spor s Bugarskom koja je pozvala na razgovor hrvatsku veleposlanicu u Sofiji zbog Milanovićeve oštre kritike “bugarske politike prema europskoj integraciji Sjeverne Makedonije”.
Hrvatski predsjednik Milanović rekao je kako Bugarska ulazi u „intimni prostor“ Skoplja zahtjevom da u udžbenicima povijesti “svoju nacionalnu genezu definira onako kako to traži susjedna država”.
Bugarska je Sjevernoj Makedoniji stala na put prema otvaranju pregovora s EU nakon što je država promijenila ime kako bi deblokirala grčki veto.

Zbog Milanovićevih izjava hrvatski veleposlanik pozvan je na razgovor i u Austriji. Hrvatski predsjednik austrijske mjere općeg zatvaranja za necijepljene usporedio je s metodama „koje podsjećaju na tridesete“ godine prošlog stoljeća te ih je nazvao „glupostima“, a podsjećanje na „tridesete“ neodoljivo asocira na vrijeme nacizma. Zoran Milanović koji se pretvorio u najvećeg kritičara politika Andreja Plenkovića oštro je kritizirao i Plenkovićev posjet prijateljskoj Ukrajini, koja je među prvima na svijetu priznala neovisnost Republike Hrvatske!

Milanović je otvorio žestok sukob na vanjskopolitičkom planu RH s premijerom Plenkovićem, oko imenovanja veleposlanika. Za imenovanje veleposlanika potreban je supotpis obojice , no to se pitanje na štetu vanjske politike oteže već duže od godinu dana.
Milanović želi raspodjelu ‘fifti-fifti’, tvrdeći da tako pokušava spriječiti da HDZ „zgrabi sva mjesta“, te da se mora znati tko stoji iza kojeg kandidata. Banski dvori odbacuju tu tvrdnju ističući da ne postoji zakon i propis koji to podrazumijeva. Ako se taj modus operandi tvrdoglavog nepopuštanja nastavi i u idućoj godini, Hrvatska će imati neriješene položaje gotovo četrdesetak šefova misija – veleposlanika i generalnih konzula.
Čini se da je pandemija covid-19 znatno reducirala vanjskopolitičke aktivnosti hrvatske diplomacije, no ipak su održani važni strateški susreti od vitalnih nacionalnih interesa. Dok je predsjednik Vlade Republike Hrvatske dobro došao u EU i šire, uporno promovirajući međunarodni položaj Republike Hrvatske koji je teško stečen, čini se da predsjednik Zoran Milanović ne koristi ni približno dobro svoje ustavne ovlasti sukreatora vanjskih politika, a njegove vanjskopolitičke aktivnosti svele su se na lokalna i regionalna putovanja „Od Vardara pa do Triglava“.

Predsjednik Milanović uspio je „posvađati“ Hrvatsku s nizom poslovično prijateljskih zemalja, pa se stvorio dojam da u mnoge međunarodne destinacije nije dobro došao. U jeku osjetljivih diplomatskih nastojanja riješiti probleme u BiH, Milanović je praktički od nekih važnih krugova u BiH proglašen personom non grata, a od nekih domaćih aktera, proglašen je „pravom štetočinom“. Umjesto odgovornom vanjskom politikom, čini se da se Zoran Milanović bavi niskoprofilnim uličnim tračevima, što mu očito donosi jedan vid populističke popularnosti. Dok HDZ Andreja Plenkovića već mjesecima dominantno vodi u svim ispitivanjima javnog mnijenja sa stabilnih 30%, ipak je u Republici Hrvatskoj po zadnjim istraživanjima najpopularniji političar Zoran Milanović!? Radi li se o apsurdu, ili agencijskom bildanju njegove popularnosti, pitanje je za milijun dolara?

Kazimir Mikašek-Kazo

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement
Komentiraj
Advertisement

Komentari