Pratite nas

Herceg Bosna

Što otkrivaju pisma Bugojanskih Bošnjaka rodbini u Hrvatskoj?

Objavljeno

na

Poznato je da su Hrvati Središnje Bosne preživjeli brojne strahote, mučenja, ubijanja, a samo rijetki od njih procesuirani su pred različitim sudištima.

Hrvatski Medijski Servis donosi dokumente koji svjedoče o postojanju elemenata radikalnog islamizma u BiH za vrijeme i nakon bošnjačko-hrvatskog sukoba, a radi se o 1994. i 1995. godini.

“Bugojno je rahat grad bez moći i utjecaja Hrvata” ;
“Bugojno i Vakuf su plodno tlo za one koji sebe smatraju Allahovim poslanicima”;
“Tko je ščeri mogao zamisliti bona Kandiju i Bristove bez Hrvata, ustaške kuće zete su pune svega i velika je jagma za njih”;
“Onima koji su daleko od islama i Allaha imaju samo jedno, put u đehenem”;
“Na stadionu je puno zarobljenih ustaša koji nam kopaju rovove i ostale fizičke poslove, pokušaju pobjeći pa ih naši hvataju i ubijaju. Pri pokušaju jednog bijega Hrvata, ubijeno ih je sedam.”;
“Život na ćošku lahko obećane Đihaddžamahirije, dobiva novi imidž u Bugojnu i dalje gdje su jasna ćafirska obilježja”;
“Ženo na ščeri pazi da nedo Allah odu za nevjeru, zaklo bih vas. U Bugojnu ti je Zurafeta ko u Turskoj, običaji, vjera i sve ostalo”;
“Mora se dati lični primjer i doprinos državi koja se stvara uz pomoć Allaha i Kurana, moj Armel ne može biti fudbaler, samo hođa jer kako ustaše i četnici kažu i ovaj ovdje Oven da je ovo naša prva islamska država u Evropi”;

Ovo su samo neke od rečenica izdvojenih iz teksta pisama Bošnjaka iz Bugojna, a koje su slali svojim obiteljima u Republiku Hrvatsku i inozemstvo putem Crvenog križa. Informaciju je obradila Sigurnosno informativna služba pri Ministarstvu obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne na temelju iščitavanja sadržaja brojnih pisama 10.02.1994. godine.

Zaključno razmatranje kako se postupno uvodi brojni turcizmi i šerijatski zakoni potpisuje načelnik podcentra SIS-a Rama, Luka Markešić.

Foto: HMS

Foto: HMS

Foto: HMS

Foto: HMS

Foto: HMS

Sadržaji navedenih poruka, koji su pisali obični ljudi, muslimani-Bošnjaci odražavaju klimu u bošnjačkoj javnosti toga vremena. U porukama se redovito i snažno pozivaju na istaknuto političko vodstvo Bošnjaka, a mišljenja i stavovi naroda uvijek su odraz politike koju prihvaćaju i koju priželjkuju. Sasvim je jasno da je to bošnjačka-muslimanska država, utemeljena i uređena na šerijatskim zakonima, prva muslimanska država u srcu Europe.

Zanimljiv i simptomatičan je i trenutak nastanka ove informacije, kao i adresate kojima se šalje poruka, a radi se o razdoblju velikih priprema za vojno redarstvenu operaciju Oluja, potpisivanje Splitskog sporazuma i kasniju deblokadu Bihaća i ulazak Hrvatske vojske u taj grad, a adresati poruke su Bošnjaci-izbjeglice koji su se u to vrijeme nalazili i koji su zbrinuti u RH.

Ovu informaciju HMS-u je dostavio čitatelj (ime poznato redakciji) jer, kako navodi, svjedočimo posljednjih nekoliko mjeseci kako političko Sarajevo brani neobranjivo i kako se, bez argumenata suprotstavlja nepobitnim činjenicama.

U BiH je ratna politika Bošnjaka išla za ciljem stvaranja jedine muslimanske države u Europi, utemeljene na šerijatu, a inspiraciju za takvu političku agendu našli su u Islamskoj deklaraciji čiji je potpisnik i autor ratni lider Bošnjaka-muslimana Alija Izetbegović.

Relikti te politike postojani su i danas i oni se osjete u javnom diskursu vjerskih i političkih lidera u Bošnjaka, a u ne tako malim bošnjačkim političkim krugovima kontinuitet te politike ostao je do danas i predstavlja njihovo jasno opredjeljenje i politički program.

Ratni ciljevi Bošnjaka-muslimana u BiH danas se u mirnodopskim uvjetima nastoje postići političkim sredstvima. Ohrabrenje i uporište za takva nastojanja nalaze i u činjenici kako brojni zločini i protjerivanja ne-Bošnjaka iz BiH nisu ni rasvijetljena i ni procesuirana do danas, ali i u pristranoj i nekorektnoj ulozi međunarodne zajednice koja održava stanje “nesavršenog i nepravednog mira“ koji u sebi krije novu klicu zala i podjela.

Još zanimljiviji dokument koji datira od 11.10.1995. godine jesu Zaključak Savjeta mjesnih zajednica Vrbanja i Crniče u Bugojnu, kojeg potpisuje predsjednik UO MZ Mirsad Gurbeta. Dakle, dokument koji je nastao nakon prestanka sukoba, po svom sadržaju izgleda kao dokument koji proklamira aparthejd i nacionalnu segregaciju. U njemu se Mjesne zajednice same prozivaju biti meritorne za odlučivanje kojemu će Hrvatu dopustiti, a kome zabraniti dolazak i boravak te uživanje imovine, da se spiskom označe Hrvati iz tih naselja koji su kontaktirali i primali Hrvate u posjetu, da se provjere iskazi Hrvata koji su u Vrbanji za vrijeme sukoba s HVO-om ostali u Vrbanji, da oni Hrvati koji odseljavaju iz Vrbanje, odmah po iseljenju predaju ključeve od kuće u kojoj su stanovali predsjedniku MZ Vrbanja.

Foto: HMS

Još je mnogo ovakvih dokumenata i dokazne građe, a najžalosnije od svega jeste činjenica da su i nadležna tužiteljstva u BiH u posjedu ove dokazne građe, ali bez jasnih rezultata i učinka u procesuiranju dokumentiranih osoba.

Podsjećamo na izjave političkih dužnosnika iz Republike Hrvatske o stanju u BiH, kao podijeljenoj i nestabilnoj državi i društvu, kao zajednici tri ravnopravna i konstitutivna naroda, u kojoj se hrvatski narod osjeća politički obespravljeno te gdje su i danas prisutni relikti i recidivi te agresivne politike koja podriva ustavnopravni poredak BiH i onako krhak mir

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Kako nam je Reuf Bajrović precizno opisao raspad Bosne i Hercegovine

Objavljeno

na

Objavio

Reuf Bajrović/N1

Reuf Bajrović, osnivač patuljaste ali zato ekstremističke stranke Građanski savez ovog je tjedna precizno opisao kako će doći do raspada BiH. Sam Bajrović je inače politički marginalac te na izborima teško može prijeći izborni prag, ali ono što govori vrlo često već sutra počinje ponavljati predsjednik SDA Bakir Izetbegović sa svojim stranačkim kolegama.

Tako nam je Bajrović putem tv ekrana pojasnio što će bošnjačka politika uraditi kako bi formirala vlastitu (polu)državu na prostoru današnje Federacije BiH. Veli kako dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović mogu u instituciji kolektivnog šefa države preglasati Milorada Dodika kako bi raspustili državni Dom naroda. Time bi zakonodavna vlast na razini države ostala samo na Zastupničkom domu i kao takva potpuno nefunkcionalna. RS bi tako i formalno krenula putem samostalnosti. Potom bi se Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH proglasio Parlamentom Republike BiH, čime bi prestala postojati Federacija BiH. Tu nije do kraja razjasnio kako bi ukinuo federalni Dom naroda, ali i to je (silom?) moguće uraditi, piše dnevnik.ba

Bajrović je također jasno rekao i kako bi to značilo povratak na preddytonsko stanje sa svim posljedicama, što vjerojatno podrazumijeva da bi bošnjačka politička elita pokušava izazvati (polu)ratno stanje u prvom redu prema Republici Srpskoj i Srbima, ali i Hrvatima „ako ne budu slušali“ svoje aktualne federalne partnere.

Bajrovićev plan na prvi pogled može izgledati kao bizarna tlapnja velikobošnjačkog ekstremiste, no s obzirom na to da je BiH u trajnoj političkoj krizi i krizi funkcioniranja institucija nitko se ne bi iznenadio da se uskoro prijeđe točka s koje neće biti povratka u smislu opstanka države BiH kakvu poznajemo.

No, ono što Bajrović nije predvidio jest da u slučaju odvajanja RS-a od BiH i pretvaranja Federacije u Republiku BiH, koja je bila bošnjački ratni entitet,  ni Hrvati neće sjediti skrštenih ruku.

Istog trenutka kad bi se federalni Parlament proglasio Parlamentom RBiH, hrvatski zastupnici bi bili prisiljeni povući se iz njegova daljnjeg rada i vratiti se Herceg Bosni. Time bi se Herceg Bosna oživjela doslovno ni iz čega.

Logično bi bilo da hrvatska politika preko noći proglasi Hrvatski narodni sabor za Parlament Herceg Bosne, Glavno vijeće HNS-a za Vladu a sve to na teritoriju koji pokriva Elektroprivreda HZHB.

Time bi se samo u jednom danu BiH raspala a dobili bismo tri nepriznate i međusobno zavađene poludržavice na teritoriju geografski poznatom kao nekadašnja Bosna i Hercegovina.

Scenarij je to koje u stvari Hrvati nikako ne priželjkuju jer bi kao najmalobrojniji konstitutivni narod bili potencijalno izloženi agresiji. Hrvati i dalje žele od BiH napraviti državu u kojoj će sva tri konstitutivna naroda imati jednaka prava, žele funkcionalnu državu s jakim institucijama u kojoj neće biti građana drugog reda.

U cijeloj priči je pak zabrinjavajuće da nitko u političkom i medijskom Sarajevu nije osudio Bajrovićeve teze, što nam govori da mnogi u Sarajevu i nemaju ništa protiv takve ideje. Ne zaboravimo ni da su mnoge destruktivne ideje svoj život počinjale kao bizarne tlapnje marginalnih osoba, pa se kasnije izrodile u vrlo konkretne politike s realnim posljedicama po ljudske živote.

Danas se u BiH ljude poput Bajrovića dovodi na najgledanije tv kanale i uvažava ga se kao tobožnjeg intelektualca. Njegovi ekstremistički stavovi se ne dovode u pitanje kao ni njegov šovinizam prema narodima kojima sam ne pripada. To nam govori da je njegov narativ, iako ne široko rasprostranjen, ipak prihvaćen. To pak znači da nema stvarne volje za izgradnjom zajedničke države.

BiH može opstati samo kao država triju u svemu jednakopravnih konstitutivnih naroda u kojoj nitko nikomu neće nametati svoju političku volju. BiH treba poštivanje i uvažavanje a ne nametanje, trebamo pogled u budućnost a ne vraćanje u prošlost.

No, za sve to nema nikakve nade da će se dogoditi dok god u mainstream medijima mračnjaci i šovinisti poput Bajrovića imaju zajamčen prostor, piše dnevnik.ba.

Ako Bošnjaci proglase Parlament FBiH, Parlamentom R BiH, evo što će napraviti Hrvati…

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Mišić: Tko je ugrožen u današnjoj Europi? Ugroženi su Hrvati u BiH. Prognani i izgnani

Objavljeno

na

Objavio

Zastupnik Ivica Mišić uputio alarmatni apel za pomoć Hrvatima u Republici Srspkoj, kojima se silom želi oteti vlasništvo nad nekretninama

“Zamislite da vi ne možete u svom selu izgraditi kuću i ne možete biti vlasnici te imovine. Sada politika RS donosi zakon da se imovina oduzme Hrvatima koji nisu nazočni u tim dijelovima. Nakon što su ih pobili, a ono što nisu pobili izgnali i otjerali. Znamo da ih ima i u Americi, Australiji, Europi, čak ne znaju što se dešava u RS? Što se namjerava napraviti od svega toga, a dobro znamo da je hrvatski narod u Bosanskoj Posavini živio kao većinski a u Banja Luci je živjeli oko 30 posto Hrvata. Poznato nam je da su Hrvati živjeli u Prijedoru i u Sanskom Mostu, sve do Jajca”.

Na današnjoj sjednici Sabora Republike Hrvatske zastupnik Ivica Mišić skrenuo je pozornost na teško stanje Hrvata u Republici Srpskoj i govorio o aktualnoj problematici. Istaknuo je pokušaj oduzimanja zemlje Hrvatima od strane institucija Republike Srpske i naglasio kako se tamo ne poštuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Govorio je o vapajima koje godinama javnosti i institucijama upućuje biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica.

-U Republici Srpskoj se Hrvatima oduzima zemlja. Zanima me zašto se Srbima ne oduzima zemlja? Zašto se ne poštuje Ustav BiH. Očito je da ta država ne funkcionira apsolutno nikako. Kako da Hrvati opstanu u toj državi? Mi ovdje u Hrvatskom Saboru i Hrvatskoj govorimo o pravima manjina. Naravno, da svaka manjina u ovoj državi ima svoja prava i da ih treba ostvariti. Mi govorimo o pravima suverenog naroda u BiH. A što je to suverenost? Što se dešava sa suverenošću?

Zamislite da vi ne možete u svom selu izgraditi kuću i ne možete biti vlasnici te imovine. Sada politika RS donosi zakon da se imovina oduzme Hrvatima koji nisu nazočni u tim dijelovima. Nakon što su ih pobili, a ono što nisu pobili izgnali i otjerali. Znamo da ih ima i u Americi, Australiji, Europi, čak ne znaju što se dešava u RS? Što se namjerava napraviti od svega toga, a dobro znamo da je hrvatski narod u Bosanskoj Posavini živio kao većinski a u Banja Luci je živjeli oko 30 posto Hrvata. Poznato nam je da su Hrvati živjeli u Prijedoru i u Sanskom Mostu, kazao je Mišić i priupitao sve nazočne.

– Zašto danas ne želimo Hrvate u BiH ? Je li ovo možda kraj našeg naroda u BiH? Pitam se što to radi Europa? Što to radi međunarodna zajednica, šta to radi srpska politika? Što to rade svi hrvatski političari u BiH? Šta to rade neki naši političari koji sjede u Skupštini Republike Srpske, koji se ne oglašavaju, koji ne traže, koji ne mole? Šta su to radile do sadašanje Politike? Što je to uradila politika da bi vratila 200 000 prognanih Hrvata kako bi ih vratila u njihove domove, da im napravi kuće? Jedno veliko ništa, kazao je Mišić i istakao ulogu hrvatskoga naroda za priznavanje Bosne i Hercegovine te obvezu Republike Hrvatske za pomoć Hrvatima u BiH koja proistječe iz Daytonskog mirovnog sporazuma.

– Ako hoćemo da BiH uđe u Europu, a znamo kako se trebamo ponašati da bi to ostvarili. Hrvati su se borili za cijelu BiH. Republika Hrvatska je među prvima priznala BiH, a Hrvati tamo nemaju nikakva prava. U RS, a i u Federaciji gubimo određena mjesta koja bi smo trebali imati.

Predstavnike nam biraju nam neki drugi. Postavljam pitanje, što nam to sve treba? Pitam se tko je ugrožen u ovoj današnjoj Europi?, zapitao je Mišić pa sam da o odgovor
– Ugroženi su Hrvati u BiH. Prognani i izgnani. Danas se više bavimo izbjeglicama iz Srije, što ja ne dovodim u pitanje. Ljude treba pomoći. Nisam protiv toga. Ali nitko se ne bavi niti novinari niti politika o Hrvatima iz Bosne. Molit ću premijera, evo i sada predsjednika Milanovića, neka odu u RS mneka razgovaraju s ljudima.

Premijer je pokušavao bar u onom dijelu gdje je autocesta trebala ići, ja mu se opet toplo zahvaljujem, ali još nije kraj. Ovo je tek početak nečega gdje Republika Srpska želi oduzeti svu zemlju hrvatskom narodu koji tamo trenutno ne živi, a oni su ih istjerali i prognali. To je pitanje o kojem se treba razgovarati u ovoj državi. Mi smo domicilni narod u BiH, zato predlažem i tražim i od Vlade i od Ministarstva vanjskih poslova da se pobrinemo malo, jer biskupi Komarica i kardinal Puljić ne mogu sami riješiti pitanje preko 250 000 Hrvata kojih danas nema u Bosni. A u Bosni su, kako znamo, Hrvati najstariji narod, zaključio je Mišić svoje slobodno izlaganje na današnjoj sjednici Hrvatskoga Sabora.

Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari