Pratite nas

Herceg Bosna

Što otkrivaju pisma Bugojanskih Bošnjaka rodbini u Hrvatskoj?

Objavljeno

na

Poznato je da su Hrvati Središnje Bosne preživjeli brojne strahote, mučenja, ubijanja, a samo rijetki od njih procesuirani su pred različitim sudištima.

Hrvatski Medijski Servis donosi dokumente koji svjedoče o postojanju elemenata radikalnog islamizma u BiH za vrijeme i nakon bošnjačko-hrvatskog sukoba, a radi se o 1994. i 1995. godini.

“Bugojno je rahat grad bez moći i utjecaja Hrvata” ;
“Bugojno i Vakuf su plodno tlo za one koji sebe smatraju Allahovim poslanicima”;
“Tko je ščeri mogao zamisliti bona Kandiju i Bristove bez Hrvata, ustaške kuće zete su pune svega i velika je jagma za njih”;
“Onima koji su daleko od islama i Allaha imaju samo jedno, put u đehenem”;
“Na stadionu je puno zarobljenih ustaša koji nam kopaju rovove i ostale fizičke poslove, pokušaju pobjeći pa ih naši hvataju i ubijaju. Pri pokušaju jednog bijega Hrvata, ubijeno ih je sedam.”;
“Život na ćošku lahko obećane Đihaddžamahirije, dobiva novi imidž u Bugojnu i dalje gdje su jasna ćafirska obilježja”;
“Ženo na ščeri pazi da nedo Allah odu za nevjeru, zaklo bih vas. U Bugojnu ti je Zurafeta ko u Turskoj, običaji, vjera i sve ostalo”;
“Mora se dati lični primjer i doprinos državi koja se stvara uz pomoć Allaha i Kurana, moj Armel ne može biti fudbaler, samo hođa jer kako ustaše i četnici kažu i ovaj ovdje Oven da je ovo naša prva islamska država u Evropi”;

Ovo su samo neke od rečenica izdvojenih iz teksta pisama Bošnjaka iz Bugojna, a koje su slali svojim obiteljima u Republiku Hrvatsku i inozemstvo putem Crvenog križa. Informaciju je obradila Sigurnosno informativna služba pri Ministarstvu obrane Hrvatske Republike Herceg-Bosne na temelju iščitavanja sadržaja brojnih pisama 10.02.1994. godine.

Zaključno razmatranje kako se postupno uvodi brojni turcizmi i šerijatski zakoni potpisuje načelnik podcentra SIS-a Rama, Luka Markešić.

Foto: HMS

Foto: HMS

Foto: HMS

Foto: HMS

Foto: HMS

Sadržaji navedenih poruka, koji su pisali obični ljudi, muslimani-Bošnjaci odražavaju klimu u bošnjačkoj javnosti toga vremena. U porukama se redovito i snažno pozivaju na istaknuto političko vodstvo Bošnjaka, a mišljenja i stavovi naroda uvijek su odraz politike koju prihvaćaju i koju priželjkuju. Sasvim je jasno da je to bošnjačka-muslimanska država, utemeljena i uređena na šerijatskim zakonima, prva muslimanska država u srcu Europe.

Zanimljiv i simptomatičan je i trenutak nastanka ove informacije, kao i adresate kojima se šalje poruka, a radi se o razdoblju velikih priprema za vojno redarstvenu operaciju Oluja, potpisivanje Splitskog sporazuma i kasniju deblokadu Bihaća i ulazak Hrvatske vojske u taj grad, a adresati poruke su Bošnjaci-izbjeglice koji su se u to vrijeme nalazili i koji su zbrinuti u RH.

Ovu informaciju HMS-u je dostavio čitatelj (ime poznato redakciji) jer, kako navodi, svjedočimo posljednjih nekoliko mjeseci kako političko Sarajevo brani neobranjivo i kako se, bez argumenata suprotstavlja nepobitnim činjenicama.

U BiH je ratna politika Bošnjaka išla za ciljem stvaranja jedine muslimanske države u Europi, utemeljene na šerijatu, a inspiraciju za takvu političku agendu našli su u Islamskoj deklaraciji čiji je potpisnik i autor ratni lider Bošnjaka-muslimana Alija Izetbegović.

Relikti te politike postojani su i danas i oni se osjete u javnom diskursu vjerskih i političkih lidera u Bošnjaka, a u ne tako malim bošnjačkim političkim krugovima kontinuitet te politike ostao je do danas i predstavlja njihovo jasno opredjeljenje i politički program.

Ratni ciljevi Bošnjaka-muslimana u BiH danas se u mirnodopskim uvjetima nastoje postići političkim sredstvima. Ohrabrenje i uporište za takva nastojanja nalaze i u činjenici kako brojni zločini i protjerivanja ne-Bošnjaka iz BiH nisu ni rasvijetljena i ni procesuirana do danas, ali i u pristranoj i nekorektnoj ulozi međunarodne zajednice koja održava stanje “nesavršenog i nepravednog mira“ koji u sebi krije novu klicu zala i podjela.

Još zanimljiviji dokument koji datira od 11.10.1995. godine jesu Zaključak Savjeta mjesnih zajednica Vrbanja i Crniče u Bugojnu, kojeg potpisuje predsjednik UO MZ Mirsad Gurbeta. Dakle, dokument koji je nastao nakon prestanka sukoba, po svom sadržaju izgleda kao dokument koji proklamira aparthejd i nacionalnu segregaciju. U njemu se Mjesne zajednice same prozivaju biti meritorne za odlučivanje kojemu će Hrvatu dopustiti, a kome zabraniti dolazak i boravak te uživanje imovine, da se spiskom označe Hrvati iz tih naselja koji su kontaktirali i primali Hrvate u posjetu, da se provjere iskazi Hrvata koji su u Vrbanji za vrijeme sukoba s HVO-om ostali u Vrbanji, da oni Hrvati koji odseljavaju iz Vrbanje, odmah po iseljenju predaju ključeve od kuće u kojoj su stanovali predsjedniku MZ Vrbanja.

Foto: HMS

Još je mnogo ovakvih dokumenata i dokazne građe, a najžalosnije od svega jeste činjenica da su i nadležna tužiteljstva u BiH u posjedu ove dokazne građe, ali bez jasnih rezultata i učinka u procesuiranju dokumentiranih osoba.

Podsjećamo na izjave političkih dužnosnika iz Republike Hrvatske o stanju u BiH, kao podijeljenoj i nestabilnoj državi i društvu, kao zajednici tri ravnopravna i konstitutivna naroda, u kojoj se hrvatski narod osjeća politički obespravljeno te gdje su i danas prisutni relikti i recidivi te agresivne politike koja podriva ustavnopravni poredak BiH i onako krhak mir

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

28 godina od okupacije Mostara od strane tzv. JNA i rezervista

Objavljeno

na

Objavio

Prije 28 godina, 19. rujna 1991. u Mostar su došli navjestitelji rata, srpski i crnogorski rezervisti JNA. Zbog navodnog osiguranja Zračne luke, u Mostar i Hercegovinu dolazi više od pet tisuća rezervista, pripadnika titogradskog i užičkog korpusa tzv.JNA.

Nedugo nakon dolaska, tzv.JNA zauzima položaje na brdima oko Mostara i zračne luke, pripremajući opsadu grada koja će početi s proljećem 1992. godine.

Za dolazak rezervista u Mostar (19. rujna 1991.) iako nenajavljen, mostarski krizni stožer bio je pripravan. U suradnji s hrvatskim kadrovima u republičkom MUP-u zaustavljen je prvi nasrtaj rezervista da uđu u samo središte grada. Zaustavljeni su u Gnojnicama i Zračnoj luci, gdje je tadašnji MUP postavio svoje policijske punktove, piše HMS.

U Mostar je ilegalno donesena radio-oprema koju su kupili Hrvati u Njemačkoj. Svakodnevno je sve veći broj dragovoljaca pristupao obrani Mostara, oružje koje je dolazilo ilegalno raspoređivalo se preko glavnog stožera u Grudama. U to vrijem gradom su kružile razne dezinformacije i zlonamjerne glasine koje je širio KOS što je među građane unosilo nemir, pa se krizni stožer morao suprotstaviti i takvom vidu specijalnog rata protiv KOS-a.

Dok je rat praktično pred vratima, oporbene stranke u Mostaru organiziraju razne mitinge podrške za JNA.

Od tada pa do početka ratnih događanja u Mostaru, skoro svakodnevno  dolazilo je i do incidenata u koje su bili uključeni rezervisti tzv.JNA. Sporadična pucnjava s okolnih brda prema Katedrali, strašenje građana s dugim cijevima na ulicama, bombe u kafićima, pijančevanje i tuče, te pucnjava na vozila u okolici Mostara, ali i međusobni obračuni rezervista, unijeli su osjećaj straha, nemira i nesigurnosti među stanovnike Mostara.

U listopadu 1991. je napadnuto i selo Ravno u sjeverozapadnom dijelu Popova polja, što je događaj kojim de facto počinje rat u Bosni i Hercegovini, za kojeg tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović je kazao da nije „naš rat“.

Jedinice JNA smještene u Mostaru su trebale, zajedno s kninskim korpusom, zauzeti Split i srednju Dalmaciju. Kako to nisu uspjeli učiniti, užički i podgorički korpus ostaju na ovom području.

Užički korpus je preimenovan u ”bilećki”, a poslije i u ”hercegovački”. Djelovao je na području Mostara. Titogradski korpus je djelovalo na području Popova polja, Neuma, Stona i Dubrovnika.

Pod zapovjedništvom ovih korpusa su kasnije bile i brojne paravojne formacije iz Srbije i istočne Hercegovine, koje su počinile i zločin na Uborku gdje je mučki ubijeno 114 civila iz mostarskog naselja Zalik i Sutina, a za koji nitko nije odgovarao. Bio je to jedan od prvih masovnih zločina nad civilima tijekom četverogodišnjeg rata u BiH.M. L./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Posušje: Obilježena 25. obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Posušje je danas bilo središte obilježavanja 25. obljetnice osnutka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović s izaslanstvom i članovima udruge, nazočio je ovoj obljetnici te se nazočnima obratio na svečanoj akademiji.

-Mi smo se kroz ovo vrijeme, kroz ovih 25. godina kako obilježavamo obljetnice naših Udruga, ali i ovo vrijeme od 90. 91., pa do 95. pomalo zaboravili, pomalo razjedili i pomalo uvjerili sebe kako je to vrijeme iza nas i kako ne treba obilježavati obljetnice. Siguran da je Hrvatska Republika i Hrvatska zajednica Herceg Bosna učinila ono što nitko drugi u Bosni i Hercegovini nije. Dala je jedan doprinos da mi imamo mogućnost da i Republika Hrvatske osigura svoju neovisnost, svoju slobodu, unutar povijesnih granica, a s druge strane očuvali smo ono što se moglo očuvati kada je u pitanju hrvatski narod i samu Bosnu i Hercegovinu kao takvu, kazao je predsjednik Čović.

-Hrvatska Republika Herceg Bosna se do kraja ugradila u sadašnje tkivo Bosne i Hercegovine. S te strane i ova obljetnica i svaka druga, neka bude poticaj, ne, da se mi bavimo prošlošću, nego, da mladim ljudima skrećemo pozornost na iskušenja i žrtve na koje smo na jedan način ponosni kada se klanjamo svima onima koji su dali svoje živote, za njih palimo svjeće, izgovaramo molitve, danas u Posušju a tako i u još 24, 25 općina, gradova, u našoj BiH gdje imamo svoje načelnike i gradonačelnike, naglasio je dr. Čović.

-Nema u Herceg Bosni nikakve takozvanosti, međutim, nemojmo se previše opterećivati kada oni tako nešto govore. Oni imaju svoje strategije bez obzira u kojem ih vremenskom razdoblju iznose, bez obzira je li to vrijeme kada smo morali posegnuti za Hrvatskom samoupravom ili neko drugo u 24. godine od rata na ovamo. Tih iskušenja će biti, jer mi nismo formalno završili ono što smo trebali. Trebamo štitit vrijednosti Domovinskog rata i dostojanstvo naših branitelja na poseban način. Dobar dio vlasti i danas nije završio kada je u pitanju pravni mir BiH, pravno uređenje BiH.

U Orašju kada smo obilježavali obljetnicu Udruge nositelja ratnih odličja Hrvatskog vijeća obrane Herceg – Bosne, razgovarali smo s gosp. Plenkovićem i njegovim suradnicima da vidimo što se još da uraditi sa zakonima u RH kako bi naši branitelji imali svoje mjesto. To sve skupa nije završeno, ali znamo da smo u to ugradili sve što smo znali i bili smo za stolom i razgovarali oko toga. Ako i ima kakvih nazadovoljstava ne možemo ih popraviti nego radeći zajedno, naglasio je predsjednik Čović.

-Ostanimo zajedno i budimo svjesni iskušenja koje smo svi zajedno prolazili i u ratno vrijeme, a i ovo vrijeme iza rata. Neka svaki put kada smo pali ili pogriješili, međusobno se razdijelili bude nauk, da više takvog luksuza ispred sebe nemamo, zaključio je predsjednik Čović uz izrečene čestitke prilikom obilježavanja 25. obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne u Posušju.

Nikica Tomić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne naglasio je kako vrijednosti Domovinskog rata trebamo uvijek pamtiti, posebno žrtvu svih onih koji su svoje živote ostavili za bolje sutra i hrvatskog naroda i Bosne i Hercegovine.

Sve nazočne pozdravio je i general Ilija Nakić, a kao domaćin, nazočnima se obratio Branko Bago, načelnik općine Posušje pozivajući da se sjećamo i ponosimo na one koji su položili svoje živote, ali i onih koji i danas nose ratne ožiljke.

Svečanoj akademiji prethodilo je polaganje vijenaca kod spomenik Ludvigu Pavloviću, Sv. misa te mimohod do spomen obilježja na Trgu branitelja i polaganje vijenaca u Posušju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari