Pratite nas

Politika

Što povezuje Ivu Josipovića, Vesnu Pusić i Veljka Kadijevića i zašto o tome nećete ništa doznati na HRT-u?

Objavljeno

na

Posljednjih se mjeseci u javnosti iznose informacije o tome da je otac predsjednika Ive Josipovića pozvan kako bi svjedočio, kao nekadašnji član Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske, vezano za dva ubojstva hrvatskih emigranata u Italiji. Jedno je ubojstvo Stjepana Đurekovića zbog kojeg se sudi dvojici članova jugoslavenske UDBA-e – Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, a drugo je ubojstvo obitelji Stjepana Ševe u Italiji u kojem je ubijena i djevojčica od 9 godina. Redakcija Narod.hr-a uputila je u više navrata pitanja Uredu predsjednika Josipovića o tome je li njegov otac pozvan svjedočiti vezano za ova dva ubojstva hrvatskih emigranata koja je provela UDBA, no ured predsjednka, iako ima zakonsku obavezu odgovarati na pitanja koja postavljaju mediji – nije odgovorio.

Otac predsjednika Josipovića, Ante Josipović bio je član 11. dalmatinske brigade poznate po ubojstvima franjevaca u Širokom brijegu te ratnim zarobljenicima na Kočevskom rogu. Knjiga „11. Dalmatinska brigada“ Milana Rake i Slavka Družijanića, izdana u Splitu 1987. godine donosi niz nepoznatih i zanimljivih pojedinosti o toj partizanskoj postrojbi.
Dva detalja su posebno interesantna u svezi te postrojbe:

1. selekcija političkih kadrova u vlasti iz redova 11. dalmatinske brigade i utjecaj koji se proteže do današnjih dana
2. brojni ratni zločini i pokolji nad ženama, djecom, svećenicima i općenito civilima, kao i razoružanim i zarobljenim vojnicima

Između ostalog, jedan od zanimljivijih dijelova knjige je popis pripadnika te partizanske postrojbe i njihov utjecaj na kasniji politički život Jugoslavije, a i današnje Hrvatske, koji je bio više nego velik.
Kontroverze koje se vežu uz tu partizansku postrojbu osobito su brojni zločini koji su počinjeni na mjestima gdje je bila prisutna ta postrojba. Masovni pokolj tisuća civila i vojnika nakon završetka Drugog svjetskog rata u Kočevskom Rogu u Sloveniji, kao i masovno ubijanje svećenika i redovnika u samostanu Široki brijeg samo su najpoznatiji slučajevi koji se stavljaju na teret te brigade i njenih vojnika.
O zločinima su posebno značajno svjedočanstvo u novije vrijeme dali Ivan Gugić i Ivan Marinović, korčulanski partizani i pripadnici 3. satnije 3. Bojne 11. Dalmatinske brigade. Time su iskazali veliku građansku i ljudsku hrabrost, te poštenje jer je ova tema tabuizirana zaastrašivanjem čak do današnjih dana.

Pokajničko priznanje prije smrti o zločinima 11. Dalamtinske brigade dao je njen pripadnik, partizanski major Simo Dubajić. Hrvatska javnost ga više pamti kao jednog od vođa i organizatora četničke pobune u Dalmaciji prije i za vrijeme Domovinskog rata.

Tko su bili pripadnici 11. dalmatinske brigade ?

11 dalmatinska širokiOtac predsjednika RH Ive Josipovića, Ante Josipović bio je jedan od prvih pripadnika malog partizanskog odreda u makarskom zaleđu. Po njegovoj tvrdnji, još 1942 g. iz rodne Baške Vode otišao je u tada ilegalni partizanski odred na Biokovo, iz kojega je 1943 godine osnovana poznata Biokovska brigada. Biokovska brigada prerasla je kasnije u poznatu (i zloglasnu) 11. dalmatinsku brigadu u sastavu 26. partizanske divizije.
U prvim danima rata Ante Josipović je bio jedan od čelnih ljudi SKOJ-a na području Makarske, da bi kasnije bio predsjednik i član Narodnooslobodilačkog odbora za općinu Makarska, sekretar općinskog komiteta SKOJ-a i član općinskog komiteta KPJ za Makarsku. To su dužnosti Ante Josipovića koje je obnašao do odlaska u izbjeglički logor u El Shattu, gdje je sve do kraja rata obnašao dužnost sekretara SKOJ-a i člana Komiteta KPJ za zbjeg.
Na vrhuncu poratne političke karijere Ante Josipović obavljao visoku dužnost člana Izvršnog komiteta Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske što je bila jedna od najviših pozicija u komunističkoj Hrvatskoj. Tamo je postavljen upravo u vrijeme obračuna rigidnog komunizma sa progresivnim i naprednim hrvatskim pokretom poznatijim kao ‘hrvatsko proljeće’.

I današnja ministrica vanjskih poslova, Vesna Pusić, imala je bliskog člana obitelji u 11. dalmatinskoj brigadi. Višnja Pusić, rođena Anđelinović, majka je Vesne Pusić i sestra Vuka Anđelinovića, uglednog člana 11. dalmatinske brigade, pripadnika Drugog bataljuna te zloglasne postrojbe.
Zanimljivo je da je obitelj Anđelinović s majčine strane dala još nekoliko politički značajnih i kontroverznih figura u hrvatskom političkom životu. Vesnin djed Danko Anđelinović, prema „Zborniku dokumentata NOB-a u Dalmaciji“(Split 1982 g.), bio je jedan od bliskih suradnika Ilije Trifunovića Birčanina, četničkog vojvode i zapovjednika svih četničkih snaga na području talijanske zone NDH. Na taj položaj ga je osobno postavio zloglasni Draža Mihajlović. Djedov brat, Grgo Anđelinović, bio je šef policije u Zagrebu 1918 g. kada je osobno naredio da se puca sa krovova zgrada na Jelačićevom Trgu na demonstrante koji su protestirali protiv srpskog kralja Petra i ulaska Hrvatske u kraljevsku Jugoslaviju. U tom masakru na središnjem trgu glavnog hrvatskog grada ubijeno je 13 zagrebačkih domoljuba, o čemu svjedoči i spomen ploča na ulazu u Jurišićevu ulicu.
Pripadnik 11. dalmatinske brigade bio je i pokojni akademik Adolf Dragičević, ugledni član HNS-a, bliski prijatelj Stipe Mesića i Vesne Pusić, a koji je u borbama za Mostar ostao bez potkoljenice. Svojevremeno se kandidirao za predsjednika HAZU-a i imao jake političke veze u vrhu hrvatske politike.

Branko Kadijević, rođeni brat ratnog zločinca i zapovjednika komunističke JNA u vrijeme agresije na Hrvatsku Veljka Kadijevića, obnašao je značajne funkcije u toj brigadi. Njegov brat, general zločinačke JNA Veljko Kadijević, bio je pripadnik obavještajne službe 26. divizije pod koju je spadala 11. dalmatinska brigada.

Za gušenje Hrvatskog proljeća vezana je i Milka Planinc, rođene Malada, tvrdokorne jugoslavenske komunistkinje i praktički predsjednice Jugoslavije četiri godine poslije Titove smrti. Na čelnu poziciju predsjednice CK Saveza Komunista Hrvatske dolazi 1972 g. s namjerom da se obračuna sa ‘proljećarima’ i hrvatskim slobodarskim pokretom. Tako je postala osoba od najveće važnosti i utjecaja u Hrvatskoj. U isto vrijeme Ante Josipović, koji Milku Planinic poznaje iz vremena kad su zajedno bili u 11. Dalmatinskoj brigadi, otac sadašnjeg predsjednika, postaje visokopozicionirani član te iste komunističke partije. Bilo je to vrijeme velikih progona svih naprednih i slobodnomislećih ljudi. Zajedno sa Antom Josipovićem članom Izvršnog komiteta CK SKH postaje i pokojni premijer Ivica Račan. Da je Izvršni komitet CK SKH bio najviše tijelo koje je odlučivalo o svemu, svjedoči podatak da je sjednici komiteta u to vrijeme znao osobno prisustvovati jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito.
Simo Dubajić, partizanski major, bio je također član 11. dalmatinske brigade. U svojoj knjizi „Život, gijeh i kajanje – od Kistanja do Kočevskog roga“, objavljenoj 2006 g. prije njegove smrti, priznao je sudjelovanje u masovnim pokoljima nakon rata. U svezi zločina, pokajnik Dubajić je spominjao niz uglednih imena iz razdoblja komunizma kao Đoko Jovanić, Rade Bulat i mnogi drugi.

Pohvale 11., zločinačkoj dalmatinskoj brigadi

Usprkos svjedočanstvima sudionika pokolja, pripadnika 11. dalmatinske brigade, priča o toj zloglasnoj jedinici još nije dobila završetak. Tu zloglasnu postrojbu je od samog početka pratio je glas kao ‘zločinačka’, što naročito pamte stanovnici Vrgorca i 33 nevina ubijena mještana 1942. g kada je taj odred ušao u Vrgorac. To je bio prvi masovni pokolj civila u Dalmaciji, izvršen upravo od strane Biokovskog odreda, iz kojeg je kasnije nastala 11. dalmatinska brigada.

11. dalmatinska brigada dala je mnoge značajne političke djelatnike nakon Drugog svjetskog rata, koji su, nagrađeni za svoju „poslušnost i vjernost“ komunističkoj partiji, na položajima ostali sve do Domovinskog rata. Oni su bitno utjecali na politički život Hrvatske. Neki od njih kao Srećko Freundlich, otac bivše saborske zastupnice i potpredsjednice HDZ-a Maje Freundlich, distancirao se od ‘krvave komunističke politike’ i kao takav bio maknut iz javnog života. Iako je bio urednik najznačajnije hrvatske novine „Vjesnik u srijedu“, zbog pisanja u korist ‘proljećara’ smijenjen je i maknut iz javnog života sa zabranom djelovanja.

Nasuprot takvom primjeru, u hrvatskom javnom životu se još uvijek mogu čuti pohvale djelovanjima pripadnika zloglasne 11. dalmatinske brigade, najčešće pod maskom antifašizma. Time se pokušava opravdati zločinačko djelovanje njezinih vojnika, osobito u periodu nakon završetka rata.
Uz to, javnost se opravdano pita da li te (do)nedavne političke dobro umrežene veze i značajni položaji u društvu pripadnika 11 dalmatinske brigade, i ne samo te, u znatnoj mjeri preko njihove djece, nećaka, rođaka i obiteljskog okružja značajno utječu na kreiranje političke svakodnevnice u Hrvatskoj.
Hrvatski su saborski zastupnici 2006. godine usvojili Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. do 1990. godine. Vijeće Europe je Rezolucijom 1481. osudilo zločine totalitarnih, komunističkih režima. Hrvatska javnost ima pravo saznati cijelu istinu o zločinima počinjenim tijekom komunizma, ma tko da je u te zločine bio uključen. Obitelji mnogih ubijenih i danas, 2014. godine, još nisu dočekale pravdu.

Izvor: Narod.hr/Agencije

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Pupovac HDZ-ovcima u Saboru: “Moju ruku više nećete imati!”

Objavljeno

na

Objavio

Rasprava o prijedlogu Odbora za informiranje da se za članove Nadzornog odbora HRT-a imenuju Mladen Čutura, Morana Paliković Gruden, Maja Martinović i Edvard Kuštek izazvao je u četvrtak buru u sabornici.

SDP-ov zastupnik Nenad Stazić poručio je da će njihov izbor “biti dokaz kako je HDZ-u stalo samo do lopovluka i kriminala”, a SDSS-ov Milorad Pupovac je najavio da ‘njegovu ruku neće dobiti’.

Stazić: Nema kandidata oporbe

Stazić je zamjerio što među kandidatima nema niti jednog kandidata oporbe, a za bivši NO, smijenjen u srpnju, kazao je da su smijenjeni jer su konstatirali da se na HRT-u “poslovalo kriminalno, lopovski i netransparentno te o tome izvijestili Sabor”.

“HRT nema NO od 14. srpnja 2017. Znači HRT posluje bez nadzora, a neće ni dalje imati jer su svi kandidati predloženi od strane parlamentarne većine. Dosad je bila praksa da se jedan član bira na prijedlog parlanmtarne manjine no ta se praksa sada iz nepoznatih razloga prekida”, istaknuo je Stazić. To se, uvjeren je, radi zato da na HRT-u mogu raditi što hoće i imaju “pokriće za nered, javašluk, a možda i kriminal”.

“HDZ želi ova četiri kadidata da se nabavljaju emisije ‘kako se kuha kokoš’ i to se plaća HDZ-ovim podobnicima'”, poručio je Stazić.

“SDP zbog svojih unutarnjih problema i slinica se nije bio u stanju dogovoriti oko tog člana NO, a ovako prozivati je krajnje nekorektno”, uzvratio je HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker.

Predsjednik Odbora Andrija Mikulić (HDZ) istaknuo je kako je Odbor 32 dana čekao da predstavnici opozicije daju svog kandidata pa su zbog toga odgađali sjednicu.

Mikulić: Odbor je 32 čekao oporbu da dade kandidata

“Kandidate su poslali dva dana nakon sjednice Odbora”, zamjerio je Mikulić. Stazićev nastup nazvao je teatralnim i poručio mu da se prisjeti kako je HRT poslovao u vrijeme Gorana Radmana, kojeg je postavio SDP, prozivajući ga za kriminal i nepotizam.

“Kriminala i nepotizma je bilo i u doba HDZ-a i SDP-a. I jedan i drugi ste u pravu. Želim izraziti radost što ste Hrvatskoj javnosti otvorili oči”, poručio im je Ivan Pernar (Živi zid).

Nikola Grmoja (Most) pozvao je i jedne i druge da priznaju da su odgovorni za situaciju u kojoj je HRT te da se nađe rješenje kako popraviti nastalu štetu.

“HDZ-ovci optužuju Radmana, a SDP optužuje HRT jer je javni servis pretvoren u partijsku televiziju. I jedni i drugi ste u pravu! Kad je HDZ na vlasti imamo partijsku televiziju HDZ-a, a kad je SDP, imamo SDP-ovu partijsku televiziju”, rekao je i Grmoja.

“Vi iz Mosta ste svojevremeno inzistirali da imate zamjenika ravnatelja i lobirali da određena osoba mora biti zamjenik ravnatelja, a kažete da su HDZ i SDP nešto radili. I vi ste u tome bili!”, odgovorio je Mikulić.

Hrvoje Zekanović (Hrast) pitao je zašto HDZ ne bi postavio ljude koji su prikladni za Nadzorni odbor. Lijepo vam je bilo rečeno zašto se osoba za koju se zauzimate ne može prihvati, ali vama je inat bio draži od činjenice da imate svog čovjeka u NO HRT-a, poručio je oporbenim kolegama.

Pupovac: Moju ruku više neće imati

SDSS-ov zastupnik Milorad Pupovac izrazio je zabrinutost zbog stanja na HRT-u te naglasio da oni “kao dio vladajuće koalicije nisu u tome sudjelovali ni konzultativno ni nekonzultativno”.

“A doprinjeti tome da se dođe do stanja da se drži nekrolog HRT-u nećemo, jer nam naš moralni osjećaj to ne dopušta”, poručio je Pupovac dodajući: “Moju ruku više neće imati”.

“Ispričavam se kolegama koalicijskim partnerima, ali prema svemu što znamo je da je stanje na HRT-u takvo da ne znamo ni tko je tko, a da se dobiva izvješće o HRT-u s tri godina zakašnjenja je nedopustivo”, rekao je Pupovac.

“Jedan od predloženih Eduard Kunštek je i član DSV-a u koji nije ušao kao državni dužnosnik no DSV je tijelo državne vlasti i nije prilično da ulazi u NO HRT”, zamjerio je Stazić najavljujući kako će tražiti mišljenje Povjerenstva za spriječavanje sukoba interesa.

Pernar Dodigu: Najobičniji ste lutak!

Višesatna rasprava o novom NO HRT-a bila je vrlo dinamična, pa je na trenutke znalo ‘zaiskriti’ među zastupnicima. Ocjena Gorana Dodiga (HDS) da bi bilo bolje da se neke saborske sjednice ne prenose jer su “mamac” za nastupe koji nemaju veze sa Saborom, zasmetala je Pernaru (ŽZ), koji mu je uzvratio da je “najobičniji lutak, koji nema mišljenje o ničemu, te samo petkom diže ruku kako mu kažu iz HDZ-a”.

Pernaru je predsjedavajući Milijan Brkić izrekao opomenu, primijetivši pritom kako i u njegovu Klubu glasuju unisono, pa bi se moglo govoriti da su lutci.

NO HRT-a ima pet članova, četiri bira Sabor, petog HRT-ovi zaposlenici. Članovi NO biraju se većinom glasova svih zastupnika.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Željko Glasnović: Dajte meni ovlasti napraviti ću vam državu u tri mjeseca (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski će sabor, pretposljednjeg radnog dana prije zimske stanke, raspraviti osam točaka, od kojih se čak pet tiču Hrvatske radiotelevizije.

Glasovanje je najavljeno za sutra, čime će Sabor zaključiti sjednicu i jesensku parlamentarnu sezonu.

I današnja sjednica počela je zahtjevima za stankom koju je zatražilo pet klubova zastupnika.

Zastupnica SDP-a Romana Jerković zatražila je stanku jer bi htjela govoriti o problemu siromaštva djece u Hrvatskoj, Ivan Vilibor Sinčić želi govoriti o borbi protiv korupcije, Željko Glasnović o državnom proračunu, a Ines Strenja Linić o djeci oboljeloj od spinalne mišićne atrofije. HDZ-ov zastupnik Branko Bačić govorit će o aktualnoj političkoj situaciji.

Željko Glasnović (Klub zastupnika Neovisni za Hrvatsku) ustvrdio je kako postoji možda 37 posto radno sposobnih ljudi u Hrvatskoj. “Ovo je točan preslik bivše države, osim što nema hiperinflacije. To je primjer aniokranijalne diverzije, bilo bi bolje svima da izvade glavu iz guzica.”

 

Željko Glasnović ‘začepio usta’ prevladavajućim medijima! (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari