Pratite nas

Analiza

Što s 500.000 birača duhova?

Objavljeno

na

Udruga “U ime obitelji” je u petak 19. prosinca organizirala okrugli stol “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom – što s 500 000 birača duhova.”

Na okruglom stolu sudjelovali su  Marijana Petir, (HSS), zastupnica u Europskom parlamentu, Nenad Pokos, demograf – Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Željka Markić, članica Organizacijskog odbora „U ime obitelji“ i odvjetnik Krešimir Planinić, voditelj pravnoga tima „U ime obitelji“. Moderatorica okruglog stola bila je Jelena Gazivoda.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAUoči početka okruglog stola ministarstvo Uprave je objavilo broj popisa birača za predstojeće izbore koji iznosi 3 779 281 uključujući i one koji su se prijavili iz inozemstva da žele glasovati na predstojećim izborima.

Prof. Pokos je ovu vijest komenitrao kako je u popisu stanovništa 2011 godine bilo 3 487 000 punoljetnih građana, a s obzirom na trenutne podatke Hrvatskog zavoda za statistiku u Hrvatskoj sad ima 12 500 stanovnika manje nego 2011, što znači da broj birača može biti samo manji a nikako viši od broja stanovnika. Voditelj pravnoga tima “U ime obitelji”, odvjetnik Krešimir Planinić složio se kako niti jedna država na svijetu nema dva popisa, niti dva broja birača. Ukoliko se zna da je broj punoljenih osoba u RH prema popisu stanovništva manji od 3 500 000 osoba, broj birača može biti samo manji jer u broj punoljetnih osoba prema podacima MUPa ulazi i oko 37 500 stranaca.

“Danas je svima jasno kako ministarstvo uprave i ministar Bauk koji raspolažu podacima o broju birača, tim podacima manipuliraju u korist stranke. Ministar Bauk je inzistirao da se tijekom prve referendumske inicijative “U ime obitelji” prikupi 450 000 potpisa, što je 10% od broja birača u RH i izvan RH. Tijekom pet referendumskih inicijativa se pokazalo kako se brojem birača manipulira. Od referendumskih inicijativa do izbora – broj birača pao je s 4,5 milijuna na 3.779.281 birača. Taj podatak zapravo znači kako je građanska inicijativa “U ime obitelji” skupila dovoljan broj potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava, ali to kao da sad nije važno. (…) Drugo je pitanje, na temelju kojeg broja se temelji izlaznost birača u RH. Ovo ne bi moglo proći niti u jednoj europskoj zemlji bez da padne ministar ali i cijela vlada – komenitrala je Željka Markić, članica Organizacijskog odbora „U ime obitelji“.

Popis stanovništva se može raditi na nekoliko načina, od kojih je jedan terenski. Terenski oblik prikupljanja podataka korišten je 2011. priilikom popisa stanovništva. U popisivanju je sudjelovalo oko 17 tisuća popisivača i na njega je utrošeno 175 000 000 kuna. Popis stanovništva se mogao pripremiti i drugim putem – onim koji koriste zapadne zemlje kao što su Norveška, Danska, Švedska, Belgija ili Slovenija. Oni su u infomatičku opremu za popis stanovništva već 60-ih godina uložili oko milijun eura, te su objedinili podatake iz različitih matičnih knjiga, registra stalnog stanovništva, registar evidentiranih stranaca, broj podataka o zapošljavanju stranaca, registar registriranih stranaca, registar azilanata, registar državljanstva i registar poreznih obveznika i napravili centralni registar stanovništva, koji sadrži potpune i točne podatke, objasnio je porfesor Pokos.

Marijana Petir je komentirala kako za vrijeme svog borakva u Europskom parlamentu nije čula za sličnu situaciju niti u jednoj zemlji kao što je to slučaj u Hrvatskoj. Na zahtjev za pristup informacijama o točnom broju birača koji je uputila ministarstvu Uprave kaže: “Ministar mi je pojasnio tako da nikome nije jasno koliki broj birača imamo. Devet dana prije izbora mi saznajemo broj birača i on se razlikuje od svih do sad iznesenih podataka, što ukazuje na manipulaciju.”

Krešimir Planinić je komentirao i odluku Ustavnog suda RH o referendumskoj inicijativi „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom.“ Ustavni sud je ispravno protumačio da je za referendumsku inicijativu potreban broj od 10% od ukupnog broja birača u RH. Pitanje je od kojeg je to broja. Ustavni sud je uzeo broj iz očitovanja ministarstva uprave i sam svjestan je da ta brojka nije točna. Ono što je bilo moguće napraviti je naložiti ministarstvu Uprave da u razumnom roku od 3 mjeseca na temelju određenih načela uredi popis/registar birača, donese rješenje i izračuna 10% od broja birača.

Budući da u zakonodvastvu RH nema pravnog lijeka na odluku Ustavnog suda, postoji mogućnost napadanja ove odluke pred europskim sudovima u Strasbourgu i Luxembourgu ali njihova odluka neće stići na vrijeme za sljedeće parlamentarne izbore. Jedini način bi bio ponoviti izjašnjavanje birača.

Na upit hoće li građanska inicijativa “U ime obitelji” ponoviti izjašnjavanje, gospođa Markić je odgovorila kako na to pitanje još nema odgovor, te kako će Organizacijski odbor Inicijative o tome razgovarati s volonterima i koordinatorima Inicijative.

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Analiza: Plenković sad zapravo tvrdi da je lani u samo par dana zaboravio lica i imena Grupe Borg s kojom se sastajao

Objavljeno

na

Objavio

Borg grupa, u kojoj su uz Martinu Dalić bili Ante Ramljak i Tomislav Matić iz tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić iz InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Savjetovanje i Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri, radila je na pripremi Lex Agrokora da bi taj posao bogato naplatili savjetničkim ugovorima u Agrokoru, otkrio je Index pišući o Aferi Hotmail.

Upravo je premijer Plenković “molio” buduće pisce Lex Agrokora da se s njim sastanu “vezano za temu na kojoj rade”. Evo kako o tom pozivu piše Martina Dalić 5. ožujka, piše Index.

“Premijer moli da sutra dodete u Vladu u 15:30 vezano uz temu na kojoj radimo. Nadam se da cete uspjeti”, napisala je Dalić. Poziv se nije odnosio samo na članove Borg grupe nego i na Zdravka Marića, ministra financija.

Nakon poziva Dalić, Korunić će poslati u prilogu “uradak”, a riječ o hodogramu aktivnosti iz kojeg je razvidno da ta grupa radi tajno za vladu. “Draga Martina, U prilogu naš uradak. Skrećemo pažnju na listu pitanja koju bismo htjeli uputiti firmi”, napisao je Korunić.

Na tom sastanku raspravljalo se o aktualnoj situaciji u Agrokoru, ali i o izlasku iz te situacije, odnosno budućem zakonu. Bio je to vrlo bitan sastanak, a upravo je zbog tog sastanka odvjetnik Boris Šavorić odgodio direktan let za London. U Veliku Britaniju ipak je otišao tog dana, ali preko Beča u 18:40 sati i to nakon sastanka s Plenkovićem.

“Da li mogu povesti svog kolegu od povjerenja partnera Tonija, kojeg svi znaju. Pa ako se rasprava odulji, da imate pravnu podršku”, napisao je Šavorić u mailu.

Toni iz Šavorićeva maila je odvjetnik Toni Smrček, tako da ne stoji još jedna Plenkovićeva tvrdnja da nije znao o detaljima angažiranja tog odvjetničkog ureda jer su na sastanku bila dva odvjetnika iz Šavorićeva ureda.

Drugi sastanak tjedan dana prije nego je vlada prihvatila Lex

Drugi sastanak Borg grupe s premijerom održan je 23. ožujka, tjedan dana prije nego što će Lex Agrokor biti usvojen na vladi. Pisanje Lex Agrokora u to se vrijeme već dobro “zahuktalo”, pisao jeIndex.

Plenković ne može reći da nije znao za angažman Grupe Borg

Naime, 12. travnja 2017. Ante Ramljak je javno predstavio svoje suradnike i njihov angažman nakon donošenja Lex Agrokora. Teško je povjerovati da ih premijer nije prepoznao nakon tri sastanka s njima. Mediji su prenijeli sastav:

Povjerenik za Agrokor Ante Ramljak odabrao je osam najbližih suradnika koji bi mu trebali pomoći stabilizaciji poslovanja Agrokora i izvlačenju koncerna iz krize.

U savjetničkom timu su Marko Delić i Branimir Bricelj iz tvrtke Alter Capital, Tomislav Matić iz Texo Managementa, za pravna pitanja angažiran je odvjetnički ured Šavorić i partneri, za komunikaciju Kristina Laco iz Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri, a iz samog Agrokora tu su Vladimir Bošnjak, Luka Cvitan i Anja Linić Sikavica.

BRANIMIR BRICELJ Spominjao se u kombinacijama i kao kandidat za vladina povjerenika u Agrokoru. Partner je u financijskoj tvrtki “Altera savjetovanje” i ima bogato iskustvo na području preuzimanja i spajanja, korporativnog upravljanja i restrukturiranja u različitim gospodarskim djelatnostima. Između ostalog, bio je voditelj razvoja u Plivi, a radio je u CA-IB-u gdje i Ante Ramljak.

MARKO DELIĆ Osnivač i partner u tvrtki “Altera savjetovanje” u području investicijskog bankarstva sa sjedištem u Zagrebu, usmjerene na pružanje usluga klijentima s područja Jugoistočne Europe. Prije osnivanja Altere, radio je kao direktor Deutsche bank za Centralnu Europu te u J.P. Morganu gdje je proveo 10 godina.

TOMISLAV MATIĆ Ramljakov partner iz tvrtke Texo Management koja se bavi pružanjem usluga financijskog savjetovanja prilikom prodaja, spajanja ili preuzimanja kompanija, te usluga financijskog i investicijskog konzaltinga. Radio je u Ministarstvu financija te u Quaestus fondu gdje je također radio i Ramljak.

VLADIMIR BOŠNJAK Radi u Agrokoru na poziciji izvršnog direktora za strategiju i tržišta kapitala, na kojoj je prije njega radio sadašnji ministar financija Zdravko Marić. Bošnjak je bio direktor za ulaganja u bivšoj Hypo banci, a također je radio u CA-IB-u, investicijskoj banci, članici Bank Austria Groupa.

LUKA CVITAN Od 2011. radi u Agrokoru na poziciji menadžera za strategiju i tržišta kapitala. Prije toga radio je i školovao se u Velikoj Britaniji.

ANJA LINIĆ SIKAVICA Direktorica Ureda za odnose s javnošću Agrokora. U koncernu radi od 2002. godine.

BORIS ŠAVORIĆ Za pravna pitanja povjerenik Agrokora angažirao je odvjetnički ured Šavorić i partneri. Ured pruža odvjetničke usluge u Hrvatskoj iz područja trgovačkog prava, tržišta kapitala, međunarodnih akvizicija i projekata razvoja nekretnina. Boris Šavorić bio je vođa odvjetničkih timova nekoliko važnih projekata i preuzimanja kompanija u Hrvatskoj, a nositelj je priznanja Svjetske Banke za rad i doprinos u Investing Across Borders.

KRISTINA LACO U timu Ante Ramljaka za komunikacijsku strategiju zadužena je Kristina Laco, direktorica i partnerica u Komunikacijskom uredu Colić, Laco i partneri. Laco je poznata komunikacijska stručnjakinja s bogatim iskustvom u savjetovanju menadžera domaćih i međunarodnih tvrtki koje posluju na hrvatskom tržištu, pisao je dnevnik.hr 12. travnja 2017. godine.

O tome je pisao i tportal i drugi mediji.

“Jedino problematično pitanje po meni je pitanje odabira podizvođača. Pozivam sve ljude o kojima se radi, a to su ljudi sa svojim poslovnim i ljudskim integritetom, neka naprave jednu gestu. Neka osim troškova i naknade koju je dobio Ante Ramljak vrate novac kompaniji.

Sve ono što smatraju da je suvišno i da odagnamo jednom za uvijek bilo kakvu logiku nekakvog ili nečijeg profiterstva koje samnom nema veze, niti me je itko pitao, niti sam znao tko će biti podizvođač, a još manje kolike će im biti naknade. I ne dolazi u obzir da ja politički, a još manje Vlada i HDZ trpi štetu ili odgovara zbog te situacije. Ja se svaki dan budim miran i idem spavat miran i nemam nikakav problem i rado bi da se sve rasvjetli”, rekao je jučer Plenković, nakon više od godinu dana, a nakon što su svi saznali da se ekipa koja je pisala Lex Agrokor odmah nakon toga počela masno naplaćivati.

hrvatska-danas.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Europa je ugrožena iznutra

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati