Pratite nas

Analiza

Što se do sada našlo u ponudi predsjedničkih kandidata?

Objavljeno

na

Iako će predsjednički izbori biti službeno raspisani tek na jesen, a održat će se tek u prosincu ove godine, nekoliko je kandidata već istaknulo svoju kandidaturu, pa da vidimo što se do sada našlo u predsjedničkoj ponudi.

Goran Jurišić, profesor povijesti i neovisni kandidat desnice, čiju su kandidaturu mediji prešutjeli, istaknuo je svoju kandidaturu još u siječnju, a kroz četri točke svog programa poziva na duhovnu, gospodarsku, demografsku i obnovu hrvatskog suvereniteta.

Svojoj publici obraća se video porukama preko YouTube kanala “Jurišića za predsjednika”. Duhovnu obnovu smatra najvažnijom točkom svog programa, pa tako planira zabraniti gay parade i kriminalizirati psovanje Boga čime bi se Hrvatska oslobodila Sodome i Gomore. Ističe kako se demografska obnova može provesti isključivo zakonskom zaštitom života od začeća do smrti, te kako se “pobačaj ne može promatrati kao pravo žene, već kao pravo nerođenih da budu rođeni”.

Za obnovu hrvatskog gospodarstva predlaže Hrvatsku narodnu banku koja nije u službi Europske centralne banke, a zalaže se i za Croexit kako bi se Hrvatska spasila od “udbo-mafije, komunista i srpskih pobunjenika koji njome trenutno vladaju u službi globalnih elita”.

Hrvatskim braniteljima vratio bi dignitet koji su im kako tvrdi oduzele političke elite proglašavajući ih ratnim zločincima, a branitelje predlaže i kao brojače izbornih glasova, obzirom da sumnja u istinitost izbornih rezultata koje objavljuje Državno izborno povjerenstvo. Smatra kako hrvatski Srbi, kao braća Hrvata po Kristu zaslužuju Hrvatsku pravoslavnu crkvu, pa bi Srpsku pravoslavnu crkvu izbacio iz Hrvatske.

Snažno se protivi migracijama za koje ističe da ih provode globalisti s ciljem destabilizacije kršćanske Europe, pa planira raspisati i referendum o poništenju marakeškog sporazuma i globlanog pakta UN-a o migracijama. Papu također smatra dijelom globalne urotničke klike, a britanskom parlamentu planira poslati zahtjev za plaćanje ratne odštete za žrtve Bleiburga i križnog puta.

Nacionalizam shvaća kao božansku ideologiju, a globalizm kao novu vrstu totalitarizma koji ljudima nudi razne slobode čime ih suptilno uvodi u mentalno ropstvo i grijeh. Sebe vidi kao predsjednika domoljuba, a politička korektnost ga kako kaže ne zanima.

Namjeru da se kandidira najavio je još prošle godine i Antun Babić, kandidat platforme Spasimo Hrvatsku, a kandidaturu je istaknuo u veljači pred TV kamerama ispred Banskih dvora. Babić je iskusan diplomat i bliski suradnik predsjednika Tuđmana 90-tih kada se vratio u Hrvatsku iz Australije.

Na kandidaturu ga je potaklo „razočaravajuće i opasno stanje koje je zavladalo Hrvatskom nakon Tuđmana, obilježeno nedomoljubljem, nesposobnosti i služenju stranim interesima“. Njegovu su kandidaturu mediji također uglavnom prešutjeli, iako je za razliku od Jurišića dobio nešto veću, ali zanemarivu medijsku vidljivost u usporedbi s drugim kandidatima.

Tvrdi kako je došlo vrijeme za predsjednika koji bi bio „potomak domobrana ili ustaša, dakle istinski domoljub i vjernik“, obzirom da tvrdi kako su svi dosadašnji predsjednici i predsjednica nakon Tuđmana “sinovi i kćeri partizana, komunista i udbaša koji su djelovali ili djeluju u službi stranih, masonskih i protuhrvatskih interesa“. Iako će svoj program tek objaviti, njegova vizija budućnosti Hrvatske temelji se na odmaku od globalizma, borbi protiv migracija, demografskoj obnovi, lustraciji i novom odnosu Hrvatske prema iseljeništvu.

Babić smatra kako bi umjesto migranata, Hrvatsku trebalo napućiti hrvatskim iseljenicima što bi ujedno dovelo i do najveće demografske, ekonomske, političke i duhovne reforme u hrvatskoj povijesti.

Uspješne hrvatske iseljenike vidi kao  „veleposlanike dobre volje“, te s njima kao predsjednik planira ostvariti snažnu suradnju na svim poljima s ciljem oporavka Hrvatske. To je naime potrebno kako bi se konačno spriječila „demontaža hrvatske države od strane komunista, liberala i ‘lijevih seljaka’“ koji su na vlast u Hrvatskoj došli 2000. godine.

Andreja Plenkovića poznaje još iz vremena kada je djelovao u vanjskoj politici, te opaža kako se razvio u odličnog diplomata, međutim ga vidi i kao dosad „najopasnijeg premijera za nacionalne interese hrvatskog naroda i opstanak samostalne hrvatske države“.

Naglašava i kako bi Plenković, da nije „opsjednut Europskom unijom“, odnosno da je domoljub i suverenist bio najbolji hrvatski premijer. Usporedio ga je sa Stipom Šuvarom, kao zagovaratelja “bratstva i jedinstva do kraja“, doduše ne na jugoslavenskom nego na europskom nivou, a predviđa mu i političku sudbinu sličnu Šuvarovoj.

Plenkovićev HDZ vidi kao „stranku opasnih namjera koja bi mogla dovesti do uništenja hrvatske države“, a Miroslava Škoru kao lažnog domoljuba, obzirom da je 90-tih pobjegao u Ameriku, za razliku od njega koji se tada vratio.

Za Škorine pjesme tvrdi kako nisu domoljubne, već prilika za dobru zaradu, dok za aktualnu predsjednicu tvrdi da je „fake, masonka, te također lažna domoljupka“.

Predsjedničku kandidaturu istaknula je i Katarina Peović, kandidatkinja Radničke fronte, inače sveučilišna profesorica na riječkom Filozofskom fakultetu, te zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.

Za razliku od Jurišića, Peović smatra kako je upravo komunizam koji doduše nudi pod modernijim nazivom “demokratski socijalizam” sustav koji će “izbaviti obespravljen narod iz ropstva u koje su ga uveli globalisti”, pa tako poziva sve antifašiste i antifašistkinje na radničku revoluciju s ciljem stvaranja besklasnog društva u kojem bi se prakticirale ekološki prihvatljive tehnologije, poništila razlika između rada i kapitala, te uklonila bilo kakva diskriminacija i društvena podređenost.

Zagovara izravnu participaciju građana, što bi političke stranake i elite učinilo suvišnim. Na ekonomskom planu zagovara zajedničko vlasništvo zaposlenih, koje bi poništilo kapitalizm, kojeg smatra novim oblikom fašizma, i suradnju odnosno demokratsko planiranje koje bi poništilo slijepo tržišno natjecanje i konukurenciju.

Kao što Jurišić za HDZ, ali i Suvereniste tvrdi da su lažna desnica, Peović SDP vidi kao lažnu ljevicu koja desetljećima podržava kapitalističke zakone koji gaze radnička prava. Ipak, radničku revoluciju s Pantovčaka planira provoditi samo protokolarno, odnosno simbolički kritiziranjem raznih društvenih anomalija, pa tako ispada kako s Peović građani ne bi dobili “antifašističku revolucionarku u borbi obespravljenog naroda protiv globalističkih elita”, već ipak samo “predsjednicu kritičarku”.

Za svog protukandidata Miroslava Škoru smatra da je dosadan, te tvrdi kako je kandidat elita, unatoč tomu što se predstavlja kao kandidat naroda, obzirom da je svoj poduzetnički i glazbeni uspjeh postigao sa stranačkom iskaznicom HDZ-a.

Za Kolindu Grabar-Kitarović smatra da je u službi kapitalističkih elita, interesa Zapada i svojih prijatelja tajkuna, a predbacuje joj što je “pomilovala kapitaliste odgovorne za gospodarski kriminal”. Za Zorana Milanovića tvrdi kako je idealan predsjednički kandidat, ali centra, te mu zamjera kako je Hrvatska u njegovom mandatu postala vodeća zemlja po broju ugovora na određeno, ali je pohvalila njegovu ulogu u slučaju švicarskog franka i politici prema migrantima.

Kao kandidat SDP-a predsjedničku kandidaturu istaknuo je i bivši premijer Zoran Milanović, koji želi biti predsjednik “moderne, progresivne i znatiželjne Hrvatske”. Tvrdi kako je karakter sudbinska stvar čovjeka koji izvire iz misli, a formira se preko riječi, djela i navika, pa je tako ponudio sebe kao “predsjednika s karakterom”.

Svjestan je trenutnih prilično limitiranih političkih ovlasti predsjednika, ali obzirom da netko mora obavljati i tu funkciju, prijavio se eto i on koji za sebe tvrdi kako nije “ni pošten čovjek, ni pošten političar”. Milanović, koji je po nekim ekonomskim istraživanjima bio najneuspješniji hrvatski premijer, zagovara “EU kao način življenja, a Hrvatsku kao zemlju bez bodljikave žice”.

Kada je premijer Plenković krajem lipnja boravio na maratonskim sjednicama u Briselu kao glavni pregovarač za funkcije europskih institucija, Milanović je naglasio kako je i on 2014. godine mogao otići na neku europsku funkciju, ali je odlučio ostati jer je “nepokolebljivo neovisan i uvijek ide težim putem”.

Kandidaturu je kao neovisni kandidat istaknuo i Miroslav Škoro, doktor ekonomskih znanosti, poduzetnik i pjevač narodne glazbe. Poput Jahve koji je preko Abrahama sklopio savez sa svojim izabranim narodom, Miroslav Škoro ponudio je savez hrvatskom narodu s kojim želi vladati preko referenduma.

Smatra kako vlast treba vratiti narodu, obzirom da u Ustavu tako piše, pa će stoga “račune polagati samo narodu” i borit će se protiv političkih elita koje se na “vlasti izmjenjuju sa svojim trgovačkim partnerima, a u Sabor ulaze zastupnici po volji stranačkih šefova”.

Za razliku od Milanovića koji bi na Pantovčaku vrlo rado samo fikusirao, Škoro poziva na osnaženje ustavnog poretka koji bi mu dozvolio raspisivanje zakonodavnog referenduma mimo volje premijera o temama poput uvođenja eura, gospodarskog pojasa, ovlasti predsjednika, izbornog sustava i porijeklu imovine.

Predlaže i novi model izbora ustavnih sudaca koje bi predlagao predsjednik iz redova ustavnih stručnjaka, a Sabor bi onda vršio odabir između predloženih kandidata. Po toj bi logici i ustavni stručnjaci poput Sanje Barić ili Branka Smerdela, koji su inače kritizirali njegove prijedloge trebali postati ustavni suci.

Od Srbije bi tražio odštetu za žrtve domovinskog rata, obzirom da se dobrosusjedski odnosi mogu graditi isključivo na politici “čistih računa”. O političarima i protukandidatima govori pristojno i s odmakom. Kada ih komentira zapravo govori o sebi, pa tako ističe kako “za razliku od njih ne ovisi o politici, te mu nitko ne može prigovoriti kako je s nekim slavio rođendan i da on umjesto da pije kavu, pušta plaću svojim zaposlenicima”.

Svoju kandidaturu istaknuo je i Tomislav Panenić kao neovisni kandidat koji je posljedično izbačen iz saborskog kluba Mosta, obzirom da nije dobio njihovu podršku. Iako svoj program za sada nije istaknuo, kratko je rekao kako mu je funkcija predsjednika s ovlastima fikusa sasvim primamljiva.

Mislav Kolakušić javio se iz Brisela gdje je prisustvovao konstituirajućoj sjednici Europskog parlamenta, odakle je poručio kako će kandidaturu objaviti početkom listopada, a ove uranjene objave okarakterizirao je smješnim i nepotrebnim.

Valja također spomenuti i kako kandidati koji ne prikupe minimalno 10,000 potpisa neće moći sudjelovati u službenom dijelu utakmice za Pantovčak, a čini se kako je pred nama jedna od najzanimljivijih predsjedničkih utrka u hrvatskoj modernoj povijesti.

Bojana Kocijan/Kamenjar.com

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Osam točaka za obranu od pandemije dr. Ivana Đikića

Objavljeno

na

Objavio

Prof. dr. sc. Ivan Đikić poslao je priopćenje javnost povodom pandemije koronavirusa:

Hrvatska ulazi u najkritičniju fazu borbe protiv koronavirusa, a sudjelovanje građana u toj borbi je ključno. Nakon razgovora s ministrom zdravstva, profesorom Vilijem Berošem upućujem priopćenje hrvatskoj javnosti ističući stručne činjenice koje su važne da što prije savladamo ovu pandemiju.

Koronavirus (SARS-CoV-2) iznimno se brzo i nepredvidivo širi i uzrokuje bolest (Covid-19) s većom smrtnosti kod starijih osoba i kroničnih bolesnika. Ali nijedna generacija nije potpuno zaštićena od te bolesti pa u određenom broju slučajeva umiru i mladi, posebno oni koji boluju od drugih bolesti.

Iako se ulažu golemi napori u pronalazak lijekova, efikasnog lijeka protiv koronavirusa za sad nema. Bit će potrebno oko godinu dana ulaganja i pažljivih testiranja prije nego ćemo imati sigurno i djelotvorno cjepivo za široku primjenu.

U Hrvatskoj smo do sada pravilnim javno zdravstvenim mjerama uspjeli spriječiti nekontrolirano širenje virusa. Međutim, situacija u zadnjih tjedan dana ukazuje na pojavu većeg lokalnog širenja virusa diljem Hrvatske i značajan, neželjeni, ”ulazak” virusa u bolnice. Posljedice snažnog potresa u Zagrebu koji je izazvao šok i ozljede građana, te goleme materijalne štete u brojnim bolnicama predstavljaju dodatni izazov za zdravstveni sustav ali i sve nas. Usprkos svemu, na temelju iskustava zemalja koje su već uspjele u borbi protiv koronavirusa (Kina, Južna Koreja, Singapur, Tajvan) možemo primijeniti njihove spoznaje i na sadašnju situaciji u Hrvatskoj, stoga apeliram da:

1. PRATIMO SAVJETE KRIZNOG STOŽERA – od najvećeg je značaja da svi: izbjegavajmo kontakte, ostanemo doma, širimo točne informacije i zaštitimo bolesne i starije.

2. DJELUJMO ZAJEDNO – članovi Kriznog stožera, zdravstveni radnici i svi građani – samo zajedno ćemo uspjeti

3. BUDIMO MOTIVIRANI – ako se svi budemo pridržavali uputa i dali podršku zdravstvenom sustavu velika je vjerojatnost suzbijanja širenja virusa unutar 4-6 tjedana i postepenog smanjivanja mjera izolacije (procjena na temelju podataka iz Kine). Zato je neophodna maksimalna motiviranost svih građana da uspijemo.

4. TESTIRAJMO VIŠE – Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje intenzivirati mjere testiranja te otkrivati na vrijeme nove slučajeve. Nabavka modernih instrumenata te otvaranja više akreditiranih laboratorija širem Hrvatske moraju biti prioritet trenutnih ulaganja.

5. ZAŠTITIMO GOSPODARSTVO I SOCIJALNO UGROŽENE GRAĐANE – solidarnošću prema onima koji su ugroženi, konkretnim financijskim ulaganjima, te boljom organizacijom gospodarstva u ovim kriznim trenucima. U tom su smislu ekonomski stručnjaci iznijeli niz prijedloga.

6. OBRAZOVANJE GRAĐANA je ključno za dugoročni uspjeh – tijekom mjera izolacije neophodno je informiranje i obrazovanje šire javnosti (putem kratkih TV poruka, internetskih mreža, medijskih programa, savjeta stručnjaka). Trebamo slati kratke, jasne i široj javnosti razumljive upute čime ćemo potaknuti promjene u ponašanju i komunikaciji u budućnosti.

7. BUDIMO INOVATIVNI – Obraćam se mladima jer oni mogu biti pokretači novih ideja, internetskih rješenja, praktične pomoći bolesnima i starijima, te biti promotori promjena u društvu. Primjerice, mladi mogu biti uključeni u rad mobilnih timova koji pomažu kod testiranja i opskrbe starijih i kroničnih bolesnika.

8. KORISTIMO NAŠU ZNANOST I TEHNOLOGIJU – treba razmotriti i uvođenje seroloških testova koji detektiraju imunost osobe na koronaviruse (mjerenjem protutijela IgM i IgG) posebno za zdravstvene djelatnike. Trebamo više koristiti lokalno znanje i tehnologiju instituta širom Hrvatske. Virus ćemo sigurno pobijediti, no pitanje je koliko brzo i s koliko ljudskih i gospodarskih gubitaka. Odgovor na ovo važno pitanje ovisi o svima nama. Kao što sam naglasio: jedino zajedničkim djelovanjem i ljudskim odlikama poput znanja, odgovornosti, suradnje i solidarnosti možemo uspjeti u ovoj borbi. Vjerujem da Hrvatska i njezini građani imaju potrebne kvalitete i da ćemo zajedno savladati pandemiju koronavirusa.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Dijanović: Hrvatsko gospodarstvo pred ozbiljnim izazovima

Objavljeno

na

Objavio

Shutterstock

Već sada nema nikakve dvojbe da će ekonomska kriza izazvana „crnim labudom“ koronavirusom imati iznimno negativne posljedice po svjetsko gospodarstvo. Većina ekonomskih i financijskih analitičara slažu se kako će ova kriza biti daleko snažnija od one iz 2008. Govori se o krizi koja će se moći usporediti jedino s velikom ekonomskom krizom (1929.-1933.). Iz njemačkog Ifo instituta poručuju kako će nadolazeća recesija biti majka svih recesija. U najboljem slučaju svjetski BDP past će za 1, 5 posto.

95 posto tvrtki već ima pad prometa

Krizom su, za razliku od krize iz 2008. koja je prvenstveno predstavljala krizu financijskog sektora, pogođeni svi sektori. U gotovo svim državama na svijetu stao je dio ekonomske djelatnosti, globalni lanac proizvodnje i suradnje je poremećen, a štete posebno trpe područja turizma, prometa i kulturnih događanja. Države donose pakete gospodarski mjera za spas gospodarstva, ubrizgavaju se stotine milijardi eura i dolara kako bi se održala likvidnost poduzeća.

Prema izvješću Hrvatske gospodarske komore (HGK) 95 posto tvrtki u Hrvatskoj ima pad prometa, a u opskrbi sirovinama i lancima opskrbe probleme ima 69 odnosno 61 posto tvrtki. Krizom su posebno pogođeni mikropoduzetnici i mali poduzetnici kod kojih je zaposleno 53 posto svih radnika u Republici Hrvatskoj. Mikro i mali poduzetnici najviše će biti pogođeni krizom. U prošloj krizi gotovo 200.000 ljudi dobilo je otkaz u privatnome sektoru.

Ugroženo je 700.000 radnih mjesta

Prema procjeni ekonomista dr. sc. Vuka Vukovića u prva tri mjeseca od izbijanja koronavirusa u Hrvatskoj je ugroženo oko 185.000 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru, a ako se kriza produlji na šest mjeseci ugroženo će biti 700.000 radnih mjesta. „U privatnom sektoru je ukupno oko 900.000 radnih mjesta, što znači da je, ako se kriza produlji i produbi, ugrožena većina. Trenutačno se to odnosi na ugostiteljstvo, turizam, obrtnike i dio trgovine, a kasnije će se proširiti i na prerađivačku industriju, prijevoz, građevinu i ostalu trgovinu. To ne znači, naravno, da će svi dobiti otkaze, ali je potreban sveobuhvatan paket mjera – kaže Vuković.

Vuković dodaje da bi mjere za spas radnih mjesta državu mogle stajati oko 30 milijardi kuna (oko sedam posto BDP-a) u što je uključena i 6-mjesečna potpora za minimalnu neto plaću te oprost u istom razdoblju poreza na dobit te poreza na dohodak i doprinosa, prireza, komunalne naknade, gradskog najma i ostalih lokalnih nameta te parafiskalnih nameta.

6 ili 3+3 mjera

Predložena mjera odgode plaćanja poreza i doprinosa na tri mjeseca potpuno je besmislena. U ta tri mjeseca poslovni subjekti ne će raditi ili će raditi s bitnom manjim prometom pa je, ako se ogoli do kraja, ova mjera samo odgoda propasti. Efektivna bi bila tek gore spomenuta mjera šestomjesečnog potpunog oslobađanja od nameta ili mjera oslobađanja od tri mjeseca na koju bi se nadovezala tromjesečna mjera odgode. U Njemačkoj su, primjerice, za male firme s deset do petnaest zaposlenih predviđene subvencije koje se ne će morati vraćati. One će iznositi do 15.000 eura tijekom tri mjeseca. Država preuzima i do dvije trećine plaća za ljude koji zbog posljedica krize rade skraćeno ili su prinudno na neplaćenom odmoru, piše Deutsche Welle.

Država će morati ubrizgati određenu razinu „keša“ u privatni sektor, ali će, posebno zbog smanjenih prihoda od poreza (posebno je pritom pogođen turizam) morati raditi određene rezove i u javnome sektoru iako zaposlenici tog sektora čine biračku bazu velikih stranaka. Prihoda jednostavno ne će biti i ovo je dobra prilika da dođe do racionalizacije javnoga sektora. Privatnici jednostavno ne će moći sami podnijeti sav teret krize, a njihovim ponovnim puštanjem niz vodu, njihovom propašću, i javni sektor odnosno država gube poreznu bazu. Sve je to zakon spojenih posuda.

Kada se opravdava protekcija javnoga sektora obično se patetično spominju liječnici, vatrogasci, vojska itd., no svi mi dobro znamo da problem nije ni u liječnicima, ni u vatrogascima ni u vojsci. Problem je pojavama parazitizma u javnoj upravi i državnim poduzećima. To je Augijeva štala od koje treba krenuti čišćenje ako u sljedećim mjesecima ne želimo doživjeti bankrot.

Davor Dijanović/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari