Pratite nas

BiH

Što smo naučili nakon trilaterale u Mostaru? Tko čuva status quo?

Objavljeno

na

Otkriveno komu Europa nije cilj i tko zapravo ruši BiH

Bosna i Hercegovina je već dugi niz godina žrtva agresivne politike koja se vodi iz Sarajeva, politike koja na svako rješenje nudi problem i koja ne može smoći snage da izađe iz svoje hegemonističke pozicije. Politika kojoj je cilj podčinjavanje Hrvata dovela je BiH na samo začelje svih europskih procesa. Sastanci poput trilaterale u Mostaru to zorno i pokazuju.

Nakon susreta članova Predsjedništva BiH s predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem postalo je još jasnije kako bošnjačka politika pokušava svim silama zadržati „status quo“ u BiH te tako onemogućava razvoj dobrosusjedskih odnosa u regiji, ali i onemogućiti bilo kakav razvoj države.

U Mostaru su se u utorak susreli državni vrhovi Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske na trilateralnom sastanku, nakon kojega su poslane poruke o europskoj budućnost regije te potrebi rješavanja otvorenih međudržavnih pitanja, poput graničnih sporova.

Ipak, dok su Vučić, Grabar-Kitarović, Ivanić i Čović govorili o rješavanju problema, bošnjački član bh. Predsjedništva Bakir Izetbegović govorio o tomu kako neke probleme neće biti moguće rješavati (granica sa Srbijom) a o nekima (Izborni zakon BiH) nije htio ni da se razgovara.

„Pitanje izmjena Izbornoga zakona je unutrašnje pitanje BiH“, insistirao je Izetbegović, koji je tako pokušao spriječiti da se na trilaterali uopće razgovara o toj temi. Bezuspješno, međutim.

I Grabar-Kitarović i Vučić su prepoznali važnost reformiranja Izbornoga zakona BiH, na način da se osigura legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda, za stabilnost Bosne i Hercegovine. Čovićev stav je dobro poznat od ranije, te on smatra kako je provedba presuda Ustavnoga suda koje opterećuju Izborni zakon od ključne važnosti za budućnost BiH. Zanimljivu je, pak, opservaciju dao i Ivanić kazavši kako će se do promjena Izbornoga zakona doći puno teže nego što se očekuje.

Pronađite uljeza

Zoran Krešić, novinar bh. izdanja Večernjeg lista za Dnevnik.ba je izjavio kako je Izetbegović nakon sastanka zapravo davao alibije zašto ovo ili ono neće biti urađeno.

„Najprije, odlična je vijest da su ti ljudi zajedno sjedili. Svi prepoznaju iste probleme i većini su zajednički nazivnik europske integracije i europske vrijednosti. Osobno mi je na ovome sastanku jedan političar djelovao kao stranac, ili bolje rečeno uljez. Dok su svi govorili o tome da treba rješavati probleme, pokazivali dobru volju za iskorake, pomalo pogubljeni Bakir Izetbegović je na sva pitanja imao alibi odgovore zašto se stvari ne mogu rješavati. Ili da se mogu rješavati ako se s tim složi jedna od tri strane u BiH“, rekao je Krešić.

Najeklatantniji je primjer, veli, Izborni zakon. Dok Grabar Kitarović, Vučić, Čović i Ivanić pozivaju na poštivanje jednakopravnosti i daytonski okvir, Izetbegović odbija bilo kakav razgovor.

„Nakon toga su njegovi medijski plaćenici navalili tvrditi kako je najvažnije da nije bilo uplitanja Zagreba i Beograda. A istodobno ti isti pozivaju međunarodnu zajednicu da intervenira. Pomalo čudno“, ocjenjuje Krešić.

Dodao je kako je trokut Hrvatska-Srbija-BiH presudan je za mir na Balkanu.

„Trenutačno najveća zapreka za otvaranje nove stranice i okretanje budućnosti predstavlja političko Sarajevo koje i dalje svoju poziciju gradi na poziciji hegemona teško zlorabeći ‘ulogu žrtve’. Sve dok ne prestanu pokušaji da se s BiH vlada kao dioničkim društvom u kojemu jedna strana ima 50 plus jednu dionicu te konačno krene proces  deviktimizacije, BiH će biti najveći problem regije“, smatra Krešić.

Dayton je prekršen

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Božo Ljubić za Dnevnik.ba je rekao kako smatra da je najvažnija poruka trilaterale da je afirmiran jedini format koji može dovesti do stabilizacije odnosa na jugoistoku Europe.

„Posebice do stabilizacije Bosne i Hercegovine može dovesti format trilaterale Hrvatska-Srbija-BiH, uzimajući u obzir da su to tri države potpisnice Daytonskog mirovnog sporazuma. To je jako važna činjenica, bez obzira što su se lideri Srbije i Hrvatske susprezali da govore o najvažnijem pitanju za BiH a to je Izborni zakon i legitimitet političkog predstavljanja konstitutivnih naroda“, rekao je Ljubić te dodao kako Hrvatska i Srbija nemaju razloga za susprezanjem, naprotiv.

„Ukoliko je Daytonski sporazum prekršen, a jest, i izmjene Izbornoga zakona bi bar dijelom trebale vratiti stanje u BiH na izvorne daytonske principe, onda naravno u tom smislu i Srbija i Hrvatska su obvezne djelovati u suradnji s legitimnim političkim predstavnicima u BiH i međunarodnim institucijama. Hrvatska predsjednica je to na principijelan način i istaknula kad je govorila o legitimitetu političkog predstavljanja konstitutivnih naroda“, rekao je Ljubić.

Razotkriveni kočničari

Politički analitičar Vuk Bačanović za Dnevnik.ba je izjavio kako smo nakon silnih huškanja i prijetnji u medijima o tobožnjim ratovima i sukobima konačno dobili jasnu sliku o tomu što se događa u regiji.

„Izvjesno je da se, unatoč svim mogućim preprekama, ide ka integraciji kompletnog regiona u EU. Jasno je da nam sljeduju godine žučnih političkih borbi, ali je vrijeme koje nam predstoji vrijeme mira. I s takvom sviješću konačno treba da sazremo kao društvo“, rekao je Bačanović.

Predsjednik HRS-a i član Predsjedništva HNS-a BiH Slaven Raguž ima drugačije mišljenje. Poruke sa trilateralnog sastanka, kazao je za Dnevnik.ba, bile su onakve kakve se moglo i očekivati: protokolarne, sterilne, lišene bilo kakvog konkretnog sadržaja. Poruke radi samih poruka.

„Zadnji dani predsjedavanja Predsjedništvom vješto se koriste promotivno u predizborne svrhe. Jedina pozitivna stvar je bilo ono ‘porječkavanje’ Izetbegovića i Vučića, jer je cjelokupnoj javnosti, ne samo u BiH, nego i šire, još jednom praktično pokazano kako je bošnjačka politička elita sa svojim nadmenim umjetno superiornim stavom u biti kočničar svih pozitivnih procesa“, rekao je Raguž.

Oni sebe, dodao je, smatraju isključivim vlasnicima BiH i svih okolnosti u njoj, tako da se bilo kakvo stavljanje znaka upitnika na to njihovo vlasništvo smatra zločinom.

„Što se tiče stabilizacije odnosa u BiH od strane Srbije i Hrvatske, te dvije države ne mogu bilo kakvim pristupom doprinijeti ničemu. Stabilizacija odnosa u BiH ovisi isključivo od nas u BiH. Kada mi sebe budemo naučili poštovati i prihvaćati, odnosi će se stabilizirati“, istaknuo je Raguž.

EU nije interes Bošnjaka

Do sada se oko rješavanja problema u Bosni i Hercegovini uvijek tražio neki posrednik. Sada pak vidimo da je tim posrednicima izgleda puna kapa balkanskog kokošarenja i izvrdavanja problema, pa su rekli: riješite te probleme sami, inače nema ništa od članstva u Europskoj uniji, smatra kolumnist zagrebačkog Večernjeg lista Borislav Ristić.

„Hrvati i Srbi žele u Uniju, ali je pitanje koliko je to u interesu Bošnjaka, jer se ulaskom u europske integracije dio suvereniteta prenosi na Uniju, a to je u sukobu s politikom koja sebe prikazuje kao zastupnika većinskog naroda u BiH i gaji ambiciju ostvariti što veću dominaciju unutar BiH“, istaknuo je Ristić.

Stoga, prije svega, dodao je, treba reći da sama okolnost da je tzv. Međunarodna zajednica prepustila rješavanje ovog pitanja nacionalnim liderima u BiH u asistenciju Hrvatske i Srbije ukazuje na je EU postala svjesna da im se multikulturna utopija o građanskoj Bosni raspada, pa je ovo neki vid iskupljenja međunarodnih aktera za greške koje su svojim pristupom napravili u prošlosti. Tako se međunarodna zajenica našla u klopci vlastitih oprečnosti, što se jasno može iščitati iz ovoga sastanka.

„Dakle, trilateralni sastanak u Mostaru je dobra vijest za Bosnu i Hercegovinu, tako da je samo njegovo održavanje uspjeh i prva važna poruka. U odnosu na to možemo procijeniti i poruke koje su dali pojedini nacionalni lideri. Najuočljivije je bilo da ovakav razvoj ne odgovara lideru Bošnjaka, Bakiru Izetbegoviću, koji je dugo politički vegetirao i izvlačio korist od pokušaja međunarodne zajednice da u Bosni izgradi građansku utopiju, kao neku vrst zamjene za propalu Jugoslaviju“, pojasnio je.

Izetbegovićev „ćorak“

Izetbegović je stoga zauzeo stav žrtve, nastavlja Ristić, i pokušao nametnuti kao “urgentna pitanja” temu Pelješkog mosta (prema Hrvatskoj) i pitanja granice (prema Srbiji), kako bi postavio privid svog proaktivnog stava i želje za rješavanjem problema.

„Radi se, naravno, o zamjeni teza i pokušaju subverzije rješavanja stvarnih problema u BiH njihovim proširivanjem na odnose s Hrvatskom i Srbijom. Poruka je, dakle, ako vi napravite ustupak oko tih tema, ja ću napraviti ustupak oko ovoga što se traži od mene. Radi se, ipak, o takozvanom ‘ćorku’, čije bi ispaljivanje trebalo zaplašiti ostale učesnike konferencije“, ističe Ristić.

Stoga je dobro da je tu provokaciju, nastavlja, prozrela predsjednica Grabar-Kitarović, jasno stavljajući do znanja da Hrvatska ne osporava nikakva prava Bosni i Hercegovini oko pristupa otvorenom moru.

„Pojačavanju tog dojma o Izetbegovićevom ispaljivanju ćorka pridonio je i predsjednik Srbije Vučić, koji je odgovorio da se teme koje spominje bošnjački lider uopće ne nalaze u dokumentima koji su predstavljeni, te da to uopće nije bilo u fokusu ovih razgovora. Čak je Vučić u svom bleferskom stilu ponudio Izetbegoviću i ‘plodniju zemlju’, kako bi ispalo da on nešto nudi, a Izetbegović ga odbija“, kazao je.

Dakle, druga poruka, prema Ristićevu mišljenju, bi bila ta da je odmah na početku propao pokušaj tipičnog balkanskog kokošarenja i izvrdavanja rješenja problema njihovim prenošenjem na teren međudržavnih sporova.

„Treba reći da je dobro ispalo što smo među grlate balkanske kavgadžije poslali dvije dame, pa su se oni morali dodatno upristojiti i maskirati u prave šarmere kako ne bi poslali lošu sliku o sebi, pa je to u velikoj mjeri utjecalo na pristojan ton i smjer ovoga sastanka“, izjavio je.

Ključ rješenja u Izbornom zakonu

I Ristić je mišljenja kako je ključni problem koji u BiH treba riješiti hitno donošenje novog Izbornog zakona u skladu s odlukama Ustavnoga suda BiH, kako ne bi došlo do ozbiljne ustavne krize u BiH.

„To je i uvjet međunarodne zajednice, pa je sada pritisak na bošnjačkim liderima, jer u ovom svjetlu oni ispadaju glavni problem, kao oni koji ne poštuju ustav vlastite zemlje, čijim su se privilegiranim čuvarima dosad prikazivali. Sada se jasno vidi i da svojim pristupom Bošnjaci ispadaju oni koji opstruiraju ne samo prava Hrvata u BiH, već i samu Europsku uniju i europski put Bosne i Hercegovine. Postaje očito da su oni strana kojima EU nije interes, već im je interes samo veća kontrola nad Bosnom i Hercegovinom“, istaknuo je te dodao kako je to je ta slika koja nam je jučer poslana iz Mostara, i to je slika koja obećava da će se konačno otvoriti europski put za BiH, jer su odmah na početku, čim je maknuta zavjesa pokroviteljstva EU i njihovih rješenja, pale providne maske prenemaganja i opstrukcije.

Jurica Gudelj/Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Pet hrvatskih županija u Federaciji BiH proglasile da Komšić nije dobrodošao

Objavljeno

na

Objavio

Premijeri i predsjednici skupština pet županija s hrvatskom većinom u Federaciji BiH zajednički su u četvrtak odbili gostoprimstvo novoizabranom članu BiH Predsjedništva Željku Komšiću ističući da on tamo ne predstavlja Hrvate nego Bošnjake.

“Željko Komšić nije predstavnik hrvatskog haroda, stoga u toj funkciji nije dobrodošao na prostor naših županija”, navodi se u otvorenome pismu županijskih čelnika čime se širi otpor među hrvatskim institucijama u BiH prema Komšiću za kojega se tvrdi da je izabran glasovima Bošnjaka.

Otvoreno pismo kojim se Komšić proglašava nepoželjnom osobom potpisali su predsjednik vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg i zamjenik predsjedatelja skupštine te županije Tomislav Martinović, premijer Županije zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić i predsjedatelj županijske skupštine Anto Miletić, predsjedatelj Skupštine vlade Hercegbosanske županije Robert Bagarić i tamošnji premijer Ivan Jozić, zatim predsjedatelj Skupštine Srednjobosanske županije Josip Kvasina te predsjednik vlade Posavske županije Marijan Klaić i predsjedatelj tamošnje županijske skupštine Joso Marković.

“Na ovim općim izborima hrvatski narod je uvjerljivom većinom izabrao Dragana Čovića za svoga legalnog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Stoga ovim putem, svima u našoj domovini BiH, kao i predstavnicima međunarodne zajednice poručujemo da je BiH država triju konstitutivnih naroda i svih njenih građana te da, u duhu Ustava BiH, konstitutivne narode u Predsjedništvu mogu predstavljati samo legitimno izabrani politički predstavnici”, stoji u zajedničkom otvorenom pismu čelnika županija s hrvatskom većinom.

Ranije je Komšića personom non grata proglasilo dvadesetak općina s hrvatskom većinom u BiH. Komšić je pobijedio u izbornoj utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH protukandidata Dragana Čovića. Hrvatske stranke i više udruga i pojedinaca upozorili su da je Komšić treći put zaredom nametnut mimo volje Hrvata glasovima Bošnjaka koji su četiri puta brojniji u Federaciji BiH.

Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva, u četiri gotovo isključivo hrvatske općine na području Županije zapadnohercegovačke Komšić je dobio oko 280 glasova ili 0,66 posto, a za Čovića je tamo glasalo oko 30.000 Hrvata. Istodobno Komšić je pobjeđivao i u općinama u kojima doslovno Hrvati uopće ne žive.

(Hina)

 

Karamatić: Za Komšića su glasovali ekstremisti koji žele uspostavljanje islamske države u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Lajčak: Izborom Komšića Hrvati će se osjećati još više marginaliziranima

Objavljeno

na

Objavio

Za razliku od svog starijeg kolege Wolfganga Petritscha koji je izrazio zadovoljstvo što je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH, njegov mlađi kolega i bivši visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak zbog ishoda izbora u BiH izrazio je zabrinutost. Bivši visoki predstavnik u BiH, donedavni predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda, i ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak listu Emerging Europe izjavio je kako “Hrvati u BiH smatraju da nisu zastupljeni”, piše Večernji list BiH.

Dalekosežne posljedice

“Hrvatskog člana Predsjedništva Željka Komšića izabrali su Bošnjaci, a Hrvati koji su se uvijek osjećali marginaliziranima sada će se još više osjećati tako. Za njih su u Predsjedništvu dva člana bošnjačka i jedan Srbin, ali nijedan Hrvat”, kazao je Lajčak. On traži od Europe i njezine diplomacije da se više fokusira na zapadni Balkan i da za to područje ne izgubi zanimanje, pogotovo nakon izbora u BiH i referenduma oko novog imena Makedonije. “Jako me zabrinjava posljedica ovih izbora.

Milorad Dodik, za kojeg nije tajna da ne vjeruje u budućnost BiH, sada je član Predsjedništva i sumnjam da će upotrijebiti svoju ulogu u jačanju BiH“, kazao je Lajčak. I on je izrazio bojazan kako će se posljedice izbora u BiH loše odraziti na cijelu regiju i traži, kako ističe, od EU-a jasno definiranu politiku za prostor Balkana. Svi analitičari i strani mediji ističu kako je pred BiH duga ustavna kriza oko formiranja vlasti na svim razinama te blokada započetih reformskih procesa i pogoršanje ionako loše ekonomske situacije.

“Ono što će posebno obilježiti ove izbore jest prijeteća institucionalno-ustavna kriza zbog neriješenog pitanja Izbornog zakona BiH. Čini se kako je neizbježno da idemo u dugu krizu formiranja vlada, to jest kriza formiranja vlasti FBiH, kao i u državi, nema brzog rješenja na vidiku”, tvrdi Bodo Weber, suradnik u organizaciji Associate of the Democratization Policy Council, dodajući kako će sve to definitivno zaustaviti euroatlantske integracije BiH na neko dulje vrijeme.

Zabrinutost i analize

Analitičari britanskog dnevnika The Guardian još dan prije izbora istaknuli su kako je situacija u FBiH, gdje politički sudjeluju Bošnjaci i Hrvati, najkompliciranija. “Mnogi Hrvati u BiH osjećaju da ih politički sustav diskriminira. Dok etnički Srbi imaju svoj vlastiti entitet, Republika Srpska, Hrvati i Bošnjaci moraju dijeliti drugi entitet Federaciju BiH, gdje se taktičkim glasovanjem može dopustiti da hrvatski član Predsjedništva BiH bude izabran bošnjačkim glasovima”, objavio je The Guardian. A time kakve će posljedice na bh. ekonomiju i društvo zbog lošeg Izbornog zakona imati predstojeća ustavna kriza, još su se ranije bavili ekonomski analitičari međunarodne agencije za ocjenu državnog (suverenog) kreditnog rejtinga Moody’s Investors Service.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari