Pratite nas

Vijesti

Što to već godinama bošnjačka politika brani Hrvatima u BiH?

Objavljeno

na

Našim prijedlogom Hrvatima se znatno povećavaju izgledi da izaberu hrvatskoga člana Predsjedništva BiH – rekao je zastupnik SDA Šefik Džaferović, gostujući na jednoj sarajevskoj televiziji. U toj Džaferovićevoj rečenici očitava se gotovo sva politika bošnjačke političke elite. Što to Džaferović, SDA i političko Sarajevo žele poručiti? Da će bošnjačka politička elita biti mjerilo koje će Hrvatima kao jednom od konstituenata Bosne i Hercegovine nešto dopuštati ili oduzimati.

 Spin oko Predsjedništva

No, krenimo redom. Pokušajmo na jednom mjestu navesti što to već godinama bošnjačka politika brani Hrvatima u BiH, a što je kulminiralo posljednjih mjeseci. Najaktualnija tema, koja se posve pogrešno pokušava prikazati kao najvažnija točka u hrvatskom pitanju, je izbor člana Predsjedništva BiH. Političko Sarajevo se protivi iznalaženju bilo kakvog modela koji će omogućiti Hrvatima da izaberu vlastitoga člana Predsjedništva BiH, čime institucija tročlanoga Predsjedništva gubi smisao postojanja. I izbor izaslanika u Dom naroda je sporan. Bošnjačka politika želi i dalje birati u još većem postotku i hrvatske izaslanike u Domu naroda čime i ta institucija u potpunosti gubi svoj smisao. I ne samo to, smanjivanjem ovlasti Doma naroda, Hrvati kao politička nacija gube posljednju branu koja im omogućava da su barem na papiru politički faktor. Slabljenje ovlasti županija u Federaciji nastavak je hegemonije. Njihovo razvlašćivanje i ujedno financijsko iscrpljivanje treba pokazati kako su kao razina vlasti nepotrebne, a sve u cilju daljnje unitarizacije Federacije BiH kao bošnjačkoga građanskog entiteta. Pri tome se kao alternativa u startu odbacuje i osuđuje federalizacija zemlje i osnivanje hrvatske federalne jedinice u sklopu međunarodno priznatih granica BiH.

Prelijevanje novca

Cijelo to vrijeme odvija se prelijevanje novca iz većinskih hrvatskih u većinska bošnjačka područja. Dok se proračun u velikoj mjeri puni i s hrvatskih područja, dotle se na ta ista područja vraća znatno manje novca. U tvrtke na većinskim bošnjačkim područjima se ulaže novac iz federalnog proračuna, dok se gospodarski subjekti na većinskim hrvatskim područjima iscrpljuju na sve moguće načine. Tu su i revizije koje idu na štetu hrvatske braniteljske populacije. Koliko je bošnjačka politika spremna daleko ići, pokazuje i potpuno ignoriranje izborne volje hrvatskoga biračkoga tijela prilikom osnivanje ‘platforme’ u Federaciji. To je bio vrhunac koji je upalio alarm i u visokopozicioniranim krugovima u Europskoj uniji, ali i u službenom Zagrebu, pokazavši o čemu je riječ u Bosni i Hercegovini. Pitanje uspostave javne radiotelevizije na hrvatskome jeziku u sklopu Javnoga RTV servisa je posebna priča. Tom zaprekom građanima hrvatske nacionalnosti su oduzeta najosnovnija ljudska prava čime se krše sve postojeće međunarodne konvencije, ali i preporuke stručnjaka za javne servise u pluralnim državama. Slijedi pitanje ustroja Mostara. Sve ono što bošnjačka politika priječi Hrvatima na državnoj i entitetskoj razini, traži se za Bošnjake u Mostaru. Tako lokalni bošnjački političaru na gradskoj razini imaju nacionalne kvote u izboru za gradsko vijeće, mogućnost veta, izborne jedinice…, dakle sve ono što nije primjereno za jedinice lokalne samouprave. Pri tome se ignorira odluka Ustavnoga suda. Na spomen Travnika, ili drugih gradova i općina koji bi trebali imati sličan status, bošnjačka politika ne ni želi čuti.

Retrogradna politika

Stavovi Bakira Izetbegovića, Sulejmana Tihića i Zlatka Lagumdžije identični su po svim ovim pitanjima. Tek se SBB Fahrudina Radončića po nekim pitanjima ograđuje od takve politike. No, bošnjačka politička elita, glumeći prijeratnu srpsku političku elitu u SFRJ, ipak se malo preračunala. Iako Hrvati i jesu bili desetkovani u političkom smislu, što krivnjom Mostara, Zagreba, Sarajeva, Banje Luke, Beograda i međunarodne zajednice, nakon 1. srpnja 2013. i ulaska Hrvatske u EU stvari stoje drugačije. Svaki pokušaj političkog Sarajeva da Hrvatima kao narodu nametne svoju volju je udar na građane Europske unije i dosege europskih pluralnih država. Riječ je o potpuno novom omjeru snaga koji ne ide u prilog politici koja želi unitarizaciju. Konsocijacijski model, za koji se zalaže Mostar, svoju je primjenu našao upravo u zemlji i gradu u kojemu je sjedište EU-a, u Belgiji i Bruxellesu. Tako se na svaki pokušaj bošnjačke politike već gleda kao na hegemoniju i udar na najmalobrojniji segment u BiH. Sama ideja europskog udruživanja nastala je iz potrebe da se izbjegnu takve retrogradne politike koje ne pripadaju 21. stoljeću, nego propalim ideologijama 20. stoljeća. Tko to prvi shvati na bošnjačkoj političkoj sceni, učinit će najveći plus ne samo za BiH, nego prije svega za vlastitu naciju koju predstavlja. U tom slučaju, odnosi Hrvata i Bošnjaka bi se relaksirali, a umjesto neriješenih nacionalnih pitanja, bh. političari bi napokon morali odgovoriti na životna pitanja kao što su pokretanje proizvodnje, stvaranje nove vrijednosti, razina BDP-a, socijalna zaštita…

vecernjilist

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Peruško otkrio novu vlasničku strukturu Agrokora

Objavljeno

na

Objavio

Na sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća za Agrokor članovi su jednoglasno potvrdili nagodbu. Tekst nagodbe bit će sutra predan Trgovačkom sudu u Zagrebu, kazala je zamjenica izvarednog povjerenika Irena Weber. Očekujemo da će se dokument objaviti na oglasnoj ploči Suda tijekom ovoga tjedna, dodala je.

Weber je dodala i da je tekst nagodbe iznimno kompleksan i da se nalazi na oko 7.300 stranica.Dokument ima 32 poglavlja, 36 priloga, a na njemu se radilo zadnjih šest mjeseci, izjavila je Weber.

Marica Vidaković, predstavnica velikih dobavljača u privremenom vjerovničkom vijeću, kazala je da su se nakon 15 mjeseci dogovorili svi kvalificirani vjerovnici oko budućeg ustroja, duga i financiranja kompanije i povrata potraživanja. Najsretniji smo što je održan lanac opskrbe. Mogu reći s ponosom da Konzum za prvih pet mjeseci daje vrlo dobre rezultate, dodala je među ostalim Vidaković.

Fabris Peruško, govoreći o rezultatima nagodbe, rekao je da je to nova vlasnička struktura koja će nakon implementacije biti postavljena.

Najveći suvlasnik u budućem Agrokoru bit će Sberbanka s 39,2%, svi imatelji obveznice s 25%, VTB banka sa 7,5% te Zagrebačka banka s 2,3%. Ova najveća četiri suvlasnika predstavljat će 7f4,6%.

Među nebankarskim suvlasnicima postoje četiri domaće kompanije: Adris koji će biti deveti najveći pojedinačni dioničar s 1,4%, Franck s 1,3%, Saponia s 0,6%, Sokol Marić s 0,6%.

Osim samog modela nagodbe postoji sporazum postignut s dobavljačima koji su bitan element funkcioniranja kompanije. Imamo dogovor sa Sberbankom, gdje je na sličan način kao i s dobavljačima dogovoren model naplate koji je ovisan o budućoj performansi same grupacije u iznosu od 60 milijuna eura. On će biti isplaćen s obzirom na ukupnu profitabilnost samog Agrokora.

Od ostalih detalja sa Sberbankom dogovorena je ta mogućnost zamjena dionica u Merkatoru – da oni svoj dio u Merkatoru zamijene za budući suvlasnički dio u budućem Agrokoru.

Kako smo vrlo uspješno zadnjih tjedana približili različite vjerovnike i njihove međusobne interese, došli smo do toga da su neki veliki sukobi među određenim vjerovnicima zatvoreni. Alca je jučer izdala priopćenje da će maknuti svoja osporavanja, javno je to potvrdio i Agram. Vjerujemo da će se i ostali sporovi u narednim mjesecima riješiti.

Jako smo zadovoljni da smo u zadnjih nekoliko mjeseci uspjeli dovesti pisanje same nagodbe do kraja, da su se vjerovnici među sobom usuglasili i ako uspješno izglasamo nagodbu, što duboko vjerujemo, možemo u najskorije vrijeme početi s implementacijom.

U samom privremenom vjerovničkom vijeću su predstavnici svih skupina vjerovnika. Predstavnici u Vijeću imaju gotovo 2/3 većinu. Te grupe su sudjelovale u samom pisanju i dogovoru o nagodbi.

Na pitanje novinara koji postotak tražbina stoji iza odluke predstavnika privremenog vjerovničkog vijeća, Peruško je rekao da se radi o više od 85%.

Kazao je i da su se u nagodbu “ukrcali svi vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine”. Oni su po istoj metodologiji dobili svoje povrate. U ovome procesu povrat je ovisio o tome kakva su sredstva osiguranja određene tražbine imale. Onaj koji je imao bolja osiguranja taj je ostvario bolje uvjete, neki koji su imali odlično osigurane tražbine dobili su 100%. Na određenim tražbinama netko je dobio 0%. Sve je ovisilo o tome kakva je bila relativna pozicija jedne tražbine prema drugoj, izjavio je.

Nitko od vjerovnika nije imao želju biti vlasnik Agrokora. Svi vjerovnici su se ovdje našli protiv svoje volje, izjavio je Peruško.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Božo Petrov: Proglasimo Isključivi gospodarski pojas i zaštitimo naše more (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Havariju turskog broda Haksa kod otoka Jabuke Mostov zastupnik Božo Petrov iskoristio je u utorak kako bi podsjetio koliko je krhka sigurnost plovidbe Jadranom i opetovao prijedlog za proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa u Jadranskom moru.

“Još jednom molim da zajedno raspravimo i donesemo odluku o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa, da pružimo primjerenu zaštitu Jadranskom moru koje nas je hranilo i hrani nas i danas”, pozvao je Petrov kolege u Hrvatskom saboru.

Istaknuo je da su hrvatske službe brzo reagirale na havariju, te čestitao svima koji su sudjelovali u akciji spašavanja i spriječili veću ekološku katastrofu.

Jadransko more površinom je malo, zatvoreno, ne treba mnogo da se manji incident pretvori u veliku ekološku katastrofu koja će se odraziti na naš gospodarski sustav oslonjen na turizam, upozorio je Petrov.

Apelira da se zadnji incident shvati kao upozorenje, da se Hrvatska počne ponašati kao ozbiljna pomorska zemlja.

Hrvatska još uvijek nije iskoristila pravo proglasiti isključivi gospodarski pojas u Jadranu, pravo koje nam pripada po Konvenciji UN-a. Odlaganjem te odluke Hrvatska se uvelike odrekla prava koje nam pripada na morskom prostoru od oko 24 tisuće četvornih kilometara, kaže Petrov.

U Mostu smo svjesni da proglašenje isključivog gospodarskog pojasa nije jednostavno pitanje, ali smatramo da Hrvatska u diplomatskim razgovorima s drugim zemljama ima mogućnost na njemu uporno raditi i da se on može dogoditi, zaključio je Petrov.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori