Pratite nas

Geopolitika

Što za Hrvate u BiH znači zbližavanje Turske i Rusije odnosno Turske i srpskog faktora?

Objavljeno

na

Davor Dijanović: U situaciji zbližavanja Turske i Rusije odnosno Turske i Srba potrebno je snažno hrvatsko lobiranje u Washingtonu

Kao što smo jučer izvijestili na Portalu (tekstove iz inozemnih medija donosimo, dakako, iz informativnih razloga, a ne zato što bismo se slagali s njihovim sadržajima), Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i član Predsjedništva Šefik Džaferović na poziv prеdsјеdnikа Rеpublikе Тurskе Recepa Erdoğana službeno su posjetili Tursku.

Dodik i Erdoğan u Ankari su potpisali dva dokumenta: revidirani Ugovor o trgovinskoj suradnji BiH i Turske i Memorandum o razumijevanju u vezi s izgradnjom auto-puta Beograd-Sarajevo.

Ugovor o trgovinskoj suradnji BiH omogućava slobodan pristup tržištu Turske, kao i Turskoj u BiH na podruju usluge i javne nabave. Ovakav ugovor s Turskom ima još jedino Singapur.

Turski predsjednik je na konferenciji za medije nakon potpisivanja dokumenta posebno naglasio da podupire ulazak BiH u NATO savez. Treći član Predsjedništva, Željko Komšić, iz „opravdanih razloga“ nije putovao u Ankaru, no njegova je nazočnost i ovako bila izlišna jer zaista nije potrebno da dva bošnjačka člana Predsjedništva zastupaju istu stranu.

U vezi s posjetom Dodika i Šeferovića Turskoj i potpisanih ugovora, vrijedi upozoriti na nekoliko elemenata toga događaja.

Bolji odnosi Turske i Rusije reflektiraju se na odnose Turske i Srbije odnosno BiH

Putin Erdogan

Nakon neuspjelog puča protiv Erdoğana 2016. godine, o kojemu su turskog čelnika očigledno obavijestile ruske obavještajne službe, nakon prethodnih trvenja u odnosima Rusije i Turske (rušenje ruskoga borbenog zrakoplova) dolazi do otopljavanja u međusobnim odnosima.

Što zbog situacije u Siriji (kurdsko pitanje) što zbog činjenice da SAD ne želi Turskoj izručiti Fetullaha Gülena istodobno je došlo do pogoršanja odnosa između Turske i SAD-a.

Odnose je uz uvedene trgovinske takse Turskoj dodatno zakomplicirala turska odlučnost da od Rusije kupi proturaketne sustave S-400, na što je Washington reagirao prijetnjom da Turskoj ne će isporučiti borbene zrakoplove F-35 u program čijeg je razvoja od strane Turske uložena milijarda dolara.

Bolji odnosi Rusije kao globalne sile i Turske kao regionalne sile reflektiraju se i na odnose država koje su u njihovoj interesnoj sferi.

Posljednjih godina tako se poboljšavaju odnosi Turske i Srbije, što rezultira pojačanim turskim investicijama u Srbiju, koje nadmašuju ulaganja u BiH. Bolji odnosi Turske i Rusije odnosno Turske i Srbije – logično – održavaju se i na odnose tzv. Republike Srpske i Turske.

Federacija Bosne i Hercegovine kao de facto bošnjački entitet, u kojemu Hrvati kao konstitutivan narod imaju prava manja od nacionalne manjine, od prije je u interesnoj sferi Turske kao izraz doktrine neo-osmanizma.

Lobirati u Trumpovoj administraciji

Bolji odnosi između država i naroda nešto su što, dakako, treba pozdraviti u međunarodnim odnosima.

Međutim, u konkretnome slučaju Hrvati u Bosni i Hercegovini i službeni Zagreb trebali bit pomno pratiti i analizirati što bi zbližavanje Rusije i Turske odnosno Turske i srpskog faktora moglo donijeti u BiH.

Točno je da bi Putin mogao utjecati na Dodika da ublaži svoju pro-secesionističku retoriku, no ono što treba paziti je mogućnost dogovora Bošnjaka i Srba na hrvatski račun. Neku vrsta toga dogovora su početkom devedesetih zastupali akademik Muhamed Filipović i Adil Zulfikarpašić.

U situaciji zbližavanja Turske i Rusije odnosno Turske i Srba hrvatska diplomacija trebala bi poduzeti što širi spektar aktivnosti na planu lobiranja u Washingtonu.

Zbližavanje Rusije i Turske, koje se održava i u odnosima Turske i Srbije/BiH, zasigurno nije osobito drago Sjedinjenim Državama. U takvim okolnostima hrvatski je interes nametnuti se kao jedini pouzdani saveznik zapadne politike u BiH.

Ne, dakako, putem lobiranja u američkom veleposlanstvu u Sarajevu (koje već godinama služi kao bošnjački servis), nego direktnim lobiranjem u Trumpovoj administraciji.

Trump je vrlo pragmatičan političar spreman na kompromise, dogovore i promjenu do sada ustaljenih obrazaca na međunarodnoj sceni. Kairosa je potrebno povući za čuperak sada. Pitanje je hoće li postojati druga prilika.

Davor Dijanović / HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Geopolitika

Jan Ivanjek: Srbija je počela provoditi otvorene provokacije

Objavljeno

na

Objavio

Facebook

Tenzije između Hrvatske i Srbije u proteklim tjednima u neprestanom su porastu, a Srbija je počela provoditi i otvorene provokacije, poput pokušaja ubacivanja skupine svojih časnika i kadeta u Hrvatsku s navodnim ciljem obilježavanja sjećanja na jasenovačke žrtve. Ta je provokacija uspješno spriječena, iako je Srbija u nju krenula s očitim zaključkom da ne može izgubiti.

Da su pripadnici VS prošli granicu, ostvarila bi propagandnu pobjedu srpskih vojnika kako nesmetano šetaju Hrvatskom, a budući da je upad spriječen sada se govori o nehumanoj zabrani prolaska srpske delegacije, što se opet pokušava propagandno iskoristiti.

Istovremeno se Vojska Srbije modernizira, s različitim stupnjevima uspjeha i kvalitete, od nabave odličnih helikoptera H145M i Mi-35M, preko remontiranih MiG-ova 29 i lakoprijenosnih raketnih sustava Mistral, do forsiranja nabave lošeg Lazara 3. Kampanja etničke mržnje koja se paralelno provodi u Vučićevim režimskim medijima tolikog je opsega i intenziteta da su joj čak i mediji u Hrvatskoj morali posvetiti pažnju. Cilj joj je homogenizacija Srba protiv zajedničkog neprijatelja, prvenstveno Hrvata i Albanaca, a u manjoj mjeri i Crnogoraca i Makedonaca.

Vučićevom režimu takva je proizvodnja vanjskih i unutarnjih neprijatelja potrebna kako bi se održao na vlasti, no istovremeno predstavlja dugoročnu psihološku pripremu stanovništva na rat neprekidnom kampanjom dehumanizacije i demonizacije drugih, uz istovremeno predstavljanje Srba kao vječitih i isključivih žrtava.

Hrvatska je vlast odnedavno počela odlučnije reagirati na provokacije iz Srbije, a modernizacija i razvoj HV-a se nastavlja, unatoč tome što se može činiti da su takvi napori u posljednje vrijeme usporeni. Značajniji rezultati će polako početi pristizati, od čega je najbitnija nabava višenamjenskih borbenih aviona. Treba imati na umu različite pristupe opremanju i modernizaciji oružanih snaga u Srbiji i Hrvatskoj, pa i redovnih aktivnosti poput vojnih vježbi.

Za potrebe režimske propagande, vojne se vježbe u Srbiji organiziraju kako bi bile prvenstveno televizijski, uživo prenošeni, spektakli pa se tek potom razmišlja o njihovoj taktičkoj i strateškoj svrsishodnosti, a isto se primjenjuje i na nabavu tehnike. Zanimljivo je da se Srbija kronično plaši HV-a i prema svijetu pokušava odaslati sliku da im nije jasno zašto se Hrvatska naoružava, iako je sasvim uredu da isto čini Srbija, ili Mađarska. Time se posredno ponovno stavlja Srbiju u ulogu žrtve, pokopavajući istinu da su srpske snage okupirale trećinu Hrvatske, a da ni jedan hrvatski vojnik nije palio, ubijao, pljačkao i silovao po Srbiji, komentirao je Jan Ivanjek

Više o svemu ovome možete pogledati i sutra ujutro na četvrtom programu HTV-a, gdje će Ivanjek u 8:35 govoriti o ovim temama u Studiju 4.

Analiza Jutarnjeg Lista: Industrija mržnje u Srbiji

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Procurila šokantna snimka: Policija BiH u kolonama vodi migrante u kamp nadomak hrvatske granice

Objavljeno

na

Objavio

Migranti koji iz Bosne i Hercegovine svoju sreću žele naći na zapadu mjesecima se pokušavaju probiti preko Hrvatske do ostatka Europe. Sve to rade i uz asistenciju BiH policije, koja ih doslovno vodi do kampa tik uz hrvatsku granicu. Vidljivo je to iz snimke u čijem je posjedu Dnevnik Nove TV, piše Dnevnik.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari