Pratite nas

Komentar

Što znači majorizacija Hrvata tzv. hrvatsko pitanje u BiH?

Objavljeno

na

Marko Tokić: Izbor u tijela vlasti BiH ne izražava želju hrvatskoga naroda, nego političkih elita druga dva naroda

Uoči sutrašnjih parlamentarnih izbora u BiH, na kojima će 3.278.908 registriranih birača BiH izravno birati novi sastav tročlanog državnog predsjedništva i Zastupničkog doma parlamenta BiH, razgovarali smo s ravnateljem Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Mostaru profesorom Markom Tokićem o kontekstu smanjenja prava Hrvata u BiH, njihovoj ugroženosti, trenutnom predstavništvu i odnosu Republike Hrvatske prema njima.

Što znači majorizacija Hrvata tzv. hrvatsko pitanje u BiH?

“Hrvatsko pitanje u BiH označava potrebu izjednačavanja prava hrvatskoga naroda s druga dva konstitutivna naroda-Bošnjacima i Srbima i uspostavu ravnopravnih odnosa i jednakih prava i odgovornosti prema državotvornoj zajednici BiH. Ono kao takvo traži politički odgovor, nastojanje hrvatske politike u BiH, zahtijevalo bi i razumijevanje srpskog i bošnjačkoga naroda i njihovih političkih elita, kojega nema, kao i predstavnika takozvane Međunarodne zajednice-kojega jednako tako nema.

Majorizacija je pojam kojim se objašnjava omogućavanje većinskom bošnjačkom narodu u Federaciji BiH da nadglasava i bira pripadnike hrvatskoga naroda u vlast – što je zakonski omogućeno zahvaljujući Međunarodnoj zajednici, pa su takve vlasti navodno legalne iako nisu legitimne, jer ne predstavljaju volju hrvatskoga naroda u BiH.”

Na koji način su Hrvati ugroženi u BiH?

“Konstitutivnost jamči kolektivnu jednakost – tako ju je definirao i Ustavni sud BiH, no očito je da ona nije ostvarena. Izbor u tijela vlasti ne izražava želju hrvatskoga naroda, nego političkih elita druga dva naroda. Osporava nam se pravo na televiziju na hrvatskome jeziku. Stalnom centralizacijom prihoda ionako loš položaj hrvatskoga naroda neprestano se urušava jer su jedine legalne i legitimne vlasti izabrane hrvatskom političkom voljom na kantonalnoj/županijskoj i općinskoj razini (s sve jačom tendencijom i željom da se kantoni/županije ukinu). Ovdje kao napomena Hrvatima iz RH, kantoni su ustavna kategorija (imaju svoj vlastiti ustav) i imaju trodiobu vlasti kao dražavotvorna ustrojbena jedinica.”

Kako su se s godinama smanjivala prava Hrvata u BiH?

hrvati-bih-siroki-brijeg

“Uspostavom Bosne i Hercegovine kao državotvorne zajednice dva entiteta od kojih je jedna republika, a druga federacija (u samom početku navodno dva naroda, što je bilo vidljivo i iz pridjeva koji joj se pridavao hrvatsko-bošnjačka) postavljalo se pitanje uravnoteženja njezine asimetrične strukture: dva entiteta – tri naroda. U tom se smislu otvarao problem takozvane provedbe Daytona kojim se opravdavao svaki potez takozvane Međunarodne zajednice.

Čak je i potpuni proces dekonstitucije hrvatskoga naroda zapravo počeo navodnom uspostavom konstitutivnosti na čitavom prostoru BiH čime se, umjesto ujednačavanja prava naroda, uspostavila njezina današnja nepravedna podjela i udjeli u vlasti-srpski entitet Republika srpska: premijer i 8 ministara Srba, pet ministara Bošnjaka i tri ministra Hrvata; Federacija BiH: premijer i 8 ministara Bošnjaci, pet ministara Hrvati i tri ministra Srbi – dakle, entitet sa srpskom većinom i entitet s bošnjačkom većinom i očito je nepostojanje entiteta s hrvatskom većinom, uz to i u jednom i u drugom entitetu u vlast se ne biraju predstavnici hrvatskoga naroda (one koje je on izabrao, nego njegovi pripadnici koje bira predstavnička većina drugih naroda).

U Federaciji BiH u početku to nije bilo moguće; jer su bili ugrađeni mehanizmi zaštite takvoga nametanja, koji su se načeli takozvanim „Berijevim amandmanima“ iz 2000. godine što je dovelo do pobune hrvatskoga političkog vodstva i hrvatskoga naroda koja se manifestirala kroz otvoreno iskazivanje političke želje (Hrvatska samouprava) kao i njezin politički i miroljubivi karakter (takozvanim samoraspuštanjem HVO-a).

Ovaj autohtoni pokušaj otpora slomila je Međunarodna zajednica i omogućila uspostavu Alijanse (vlast s pripadnicima, a ne predstavnicima hrvatskoga naroda), isti je slučaj i s uspostavom vlasti takozvane Platforme (koja je trenutna vlast u Federaciji BiH), kao što je odobrila dva puta izbor Željka Komšića za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, koji je legalan jer je izborna jedinica Federacija BiH, a svaki birač može birati bez obzira na svoju nacionalnu pripadnost za kojeg od dva člana Predsjedništva će glasovati: hrvatskoga ili bošnjačkoga; a s obzirom na tročetvrtinsku bošnjačku biračku većinu manipulacija je i više nego moguća, no njegov izbor nije legitiman jer to je još uvijek Borjana Krišto koja je na prošlim izborima dobila oko 80% hrvatskih glasova.”

Tko trenutno predstavlja Hrvate u aktualnoj vlasti u BiH?

“U Federaciji BiH pripadnici hrvatskoga naroda, izabrani voljom Zlatka Lagumdžije, zastupnika bošnjačkog naroda i pokojeg hrvatskog zastupnika. Poznata je činjenica da je pet zastupnika bila trećina od sedamnaest – što je potvrdio kao valjano Visoki predstavnik Valentin Inzko, očito, odličan matematičar, iako ovdje moram napomenuti da je ta potrebna trećina nastala isto tako obespravljivanjem Hrvata jer je prije toga bila potrebna natpolovična većina hrvatskih glasova u Domu naroda Federacije BiH. Na državotvornoj razini (BiH) je nešto bolja situacija (osim hrvatskoga člana predsjedništva).”

Jesu li tu moguće promjene i pravednije predstavničko rješenje za Hrvate?

“U BiH je sve moguće, ako to takozvana Međunarodna zajednica želi.”

Kakav je odnos Republike Hrvatske prema interesima Hrvata u BiH?

“Katastrofalan. Sve ove godine gledali su i aplaudirali, poneki i uživali, iako nisu ispunili ni jedino, makar i trivijalno obećanje kako će nas naučiti loviti ribu. Posljedica je dekonstitucija hrvatskoga naroda, njegova politička i stvarna nejednakost s druga dva naroda i iseljavanje.

U zadnje vrijeme se nešto, nadamo se, mijenja. Osobito, ako nije samo u predizborne svrhe, trudi se HDZ (Karamarko i Grabar Kitarović), ali bilo je i nekih naznaka zajedničkoga djelovanja u EU parlamentu (Stier – Picula), kao što moram pohvaliti i izniman državnički potez premijera Milanovića kada je nakon navodno spontanih nereda  odmah ujutro došao u Mostar čime je, vjerujem, spriječio eskalaciju „spontanosti“, ali i „spontani odgovor“ Hrvata.”

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Marko Ljubić: Ivo Goldstein i dalje jaše na svom znanstvenom Šarcu, rujno vino pije…

Objavljeno

na

Objavio

Ivo Goldstein i dalje jaše na svom znanstvenom Šarcu, rujno vino pije. Pola pije, pola Šarcu daje.

Osvrćući se na predstojeću komemoraciju u Jasenovcu, a nakon javne promocije nevjerojatne izmišljotine tzv.drobilice kostiju, Goldstein tvrdi da je u Hrvatskoj nakon izbacivanja Titove biste gotovo završena ustašizacija, a pita se kakvo smo mi to društvo koje se ne može dogovoriti oko temeljnih činjenica? Njemu je činjenica – drobilica!

Pravo je pitanje – kakvo smo mi to društvo kada takvi kao on presudno utječu na formiranje svijesti i normativa, kada takve kao on financira država i štiti njihovo višegodišnje agresivno opravdavanje zločina protiv hrvatskog naroda, posve otvoreno zagovarajući povijesno pravo pobjednika rata na odmazdu nad poraženima?

Uz to, ključno je pitanje danas u Hrvatskoj – smije li hrvatski narod dopuštati da se Goldstein i slični i nakon uspostave samostalne Hrvatske osjećaju i ponašaju kao pobjednici? Od odgovora na ovo pitanje ovisi u velikoj mjeri budućnost hrvatskog naroda, komentirao je novinar i kolumnist Projekta Velebit, Marko Ljubić

 

Ivo Goldstein očito mnogo čita, a nažalost malo razumije

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Beljak objasnio zašto je izbrisao tvit o Srbiji i Vučiću

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik HSS-Krešo Beljak kazao je kako je mislio da je situacija s prosvjedima mnogo drugačija

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak podignuo je u nedjelju prašinu na Twitteru objavom potpore prosvjedu u Beogradu. ‘Gazite bandu!!! I mi ćemo uskoro, nadam se, ove skrivene Vučićeve saveznike u Zagrebu i Hrvatskoj!!’, napisao je. Zbog čega je objavu ubrzo obrisao objasnio je u emisiji Hrvatskog radija ‘Oporbeni zarez’.

‘Ja sam u biti mislio da je situacija sasvim drugačija nego što sam vrlo brzo shvatio da je. Dakle, Vučić je netko za koga ja mislim da ne može biti partner Hrvatskoj, tako da sam u jednom trenutku pomislio da se doista radi o pravoj, liberalnoj građanskoj opoziciji. No, kad sam vidio da su s druge strane još gori ultranacionalisti i, usput, saveznici s nekim našim sličnim strankama, vrlo brzo sam se predomislio’, rekao je Beljak.

 

Beljak u elementu: ‘Gazite bandu! I mi ćemo uskoro’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari