Pratite nas

Komentar

Što znači majorizacija Hrvata tzv. hrvatsko pitanje u BiH?

Objavljeno

na

Marko Tokić: Izbor u tijela vlasti BiH ne izražava želju hrvatskoga naroda, nego političkih elita druga dva naroda

Uoči sutrašnjih parlamentarnih izbora u BiH, na kojima će 3.278.908 registriranih birača BiH izravno birati novi sastav tročlanog državnog predsjedništva i Zastupničkog doma parlamenta BiH, razgovarali smo s ravnateljem Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Mostaru profesorom Markom Tokićem o kontekstu smanjenja prava Hrvata u BiH, njihovoj ugroženosti, trenutnom predstavništvu i odnosu Republike Hrvatske prema njima.

Što znači majorizacija Hrvata tzv. hrvatsko pitanje u BiH?

“Hrvatsko pitanje u BiH označava potrebu izjednačavanja prava hrvatskoga naroda s druga dva konstitutivna naroda-Bošnjacima i Srbima i uspostavu ravnopravnih odnosa i jednakih prava i odgovornosti prema državotvornoj zajednici BiH. Ono kao takvo traži politički odgovor, nastojanje hrvatske politike u BiH, zahtijevalo bi i razumijevanje srpskog i bošnjačkoga naroda i njihovih političkih elita, kojega nema, kao i predstavnika takozvane Međunarodne zajednice-kojega jednako tako nema.

Majorizacija je pojam kojim se objašnjava omogućavanje većinskom bošnjačkom narodu u Federaciji BiH da nadglasava i bira pripadnike hrvatskoga naroda u vlast – što je zakonski omogućeno zahvaljujući Međunarodnoj zajednici, pa su takve vlasti navodno legalne iako nisu legitimne, jer ne predstavljaju volju hrvatskoga naroda u BiH.”

Na koji način su Hrvati ugroženi u BiH?

“Konstitutivnost jamči kolektivnu jednakost – tako ju je definirao i Ustavni sud BiH, no očito je da ona nije ostvarena. Izbor u tijela vlasti ne izražava želju hrvatskoga naroda, nego političkih elita druga dva naroda. Osporava nam se pravo na televiziju na hrvatskome jeziku. Stalnom centralizacijom prihoda ionako loš položaj hrvatskoga naroda neprestano se urušava jer su jedine legalne i legitimne vlasti izabrane hrvatskom političkom voljom na kantonalnoj/županijskoj i općinskoj razini (s sve jačom tendencijom i željom da se kantoni/županije ukinu). Ovdje kao napomena Hrvatima iz RH, kantoni su ustavna kategorija (imaju svoj vlastiti ustav) i imaju trodiobu vlasti kao dražavotvorna ustrojbena jedinica.”

Kako su se s godinama smanjivala prava Hrvata u BiH?

hrvati-bih-siroki-brijeg

“Uspostavom Bosne i Hercegovine kao državotvorne zajednice dva entiteta od kojih je jedna republika, a druga federacija (u samom početku navodno dva naroda, što je bilo vidljivo i iz pridjeva koji joj se pridavao hrvatsko-bošnjačka) postavljalo se pitanje uravnoteženja njezine asimetrične strukture: dva entiteta – tri naroda. U tom se smislu otvarao problem takozvane provedbe Daytona kojim se opravdavao svaki potez takozvane Međunarodne zajednice.

Čak je i potpuni proces dekonstitucije hrvatskoga naroda zapravo počeo navodnom uspostavom konstitutivnosti na čitavom prostoru BiH čime se, umjesto ujednačavanja prava naroda, uspostavila njezina današnja nepravedna podjela i udjeli u vlasti-srpski entitet Republika srpska: premijer i 8 ministara Srba, pet ministara Bošnjaka i tri ministra Hrvata; Federacija BiH: premijer i 8 ministara Bošnjaci, pet ministara Hrvati i tri ministra Srbi – dakle, entitet sa srpskom većinom i entitet s bošnjačkom većinom i očito je nepostojanje entiteta s hrvatskom većinom, uz to i u jednom i u drugom entitetu u vlast se ne biraju predstavnici hrvatskoga naroda (one koje je on izabrao, nego njegovi pripadnici koje bira predstavnička većina drugih naroda).

U Federaciji BiH u početku to nije bilo moguće; jer su bili ugrađeni mehanizmi zaštite takvoga nametanja, koji su se načeli takozvanim „Berijevim amandmanima“ iz 2000. godine što je dovelo do pobune hrvatskoga političkog vodstva i hrvatskoga naroda koja se manifestirala kroz otvoreno iskazivanje političke želje (Hrvatska samouprava) kao i njezin politički i miroljubivi karakter (takozvanim samoraspuštanjem HVO-a).

Ovaj autohtoni pokušaj otpora slomila je Međunarodna zajednica i omogućila uspostavu Alijanse (vlast s pripadnicima, a ne predstavnicima hrvatskoga naroda), isti je slučaj i s uspostavom vlasti takozvane Platforme (koja je trenutna vlast u Federaciji BiH), kao što je odobrila dva puta izbor Željka Komšića za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, koji je legalan jer je izborna jedinica Federacija BiH, a svaki birač može birati bez obzira na svoju nacionalnu pripadnost za kojeg od dva člana Predsjedništva će glasovati: hrvatskoga ili bošnjačkoga; a s obzirom na tročetvrtinsku bošnjačku biračku većinu manipulacija je i više nego moguća, no njegov izbor nije legitiman jer to je još uvijek Borjana Krišto koja je na prošlim izborima dobila oko 80% hrvatskih glasova.”

Tko trenutno predstavlja Hrvate u aktualnoj vlasti u BiH?

“U Federaciji BiH pripadnici hrvatskoga naroda, izabrani voljom Zlatka Lagumdžije, zastupnika bošnjačkog naroda i pokojeg hrvatskog zastupnika. Poznata je činjenica da je pet zastupnika bila trećina od sedamnaest – što je potvrdio kao valjano Visoki predstavnik Valentin Inzko, očito, odličan matematičar, iako ovdje moram napomenuti da je ta potrebna trećina nastala isto tako obespravljivanjem Hrvata jer je prije toga bila potrebna natpolovična većina hrvatskih glasova u Domu naroda Federacije BiH. Na državotvornoj razini (BiH) je nešto bolja situacija (osim hrvatskoga člana predsjedništva).”

Jesu li tu moguće promjene i pravednije predstavničko rješenje za Hrvate?

“U BiH je sve moguće, ako to takozvana Međunarodna zajednica želi.”

Kakav je odnos Republike Hrvatske prema interesima Hrvata u BiH?

“Katastrofalan. Sve ove godine gledali su i aplaudirali, poneki i uživali, iako nisu ispunili ni jedino, makar i trivijalno obećanje kako će nas naučiti loviti ribu. Posljedica je dekonstitucija hrvatskoga naroda, njegova politička i stvarna nejednakost s druga dva naroda i iseljavanje.

U zadnje vrijeme se nešto, nadamo se, mijenja. Osobito, ako nije samo u predizborne svrhe, trudi se HDZ (Karamarko i Grabar Kitarović), ali bilo je i nekih naznaka zajedničkoga djelovanja u EU parlamentu (Stier – Picula), kao što moram pohvaliti i izniman državnički potez premijera Milanovića kada je nakon navodno spontanih nereda  odmah ujutro došao u Mostar čime je, vjerujem, spriječio eskalaciju „spontanosti“, ali i „spontani odgovor“ Hrvata.”

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Karamatić: Za Komšića su glasovali ekstremisti koji žele uspostavljanje islamske države u BiH

Objavljeno

na

Objavio

“Bilo je samo bitno da Hrvati nemaju predstavnika. To je pucanje u temelje BiH. To će dovesti BiH u nezapamćenu krizu. Za Komšića su glasovali islamski ekstremisti u BiH koji žele uspostavljanje islamske države. Ima tu dio glasača SDA, ali nisu dominantni”, izjavio je Srni Karamatić, koji je i član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS).

On ističe da su stranke HNS-a i Dragan Čović dobili plebiscitarnu podršku Hrvata na ovim izborima.

“Izbor Željka Komšića treći put, ako pogledate komentare na društvenim mrežama, čisti su glasovi iz mržnje prema Hrvatima”, kaže Karamatić.

Navodi da bi donekle bilo razumljivo da su Bošnjaci izabrali kandidata Naše stranke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borišu Falatara, koji je ponudio novi pristup i politici i BiH.

Karamatić ističe da su bošnjački glasovi, međutim, otišli “čovjeku koji za osam godina u Predsjedništvu nije uradio apsolutno ništa, a za četiri u parlamentu BiH nije podnio nijednu inicijativu, niti prijedlog zakona i čija se predizborna kampanja svodila na to kako ne treba hrvatskom predstavniku dozvoliti da predstavlja Hrvate”.

Govoreći o krizi, Karamatić napominje da Komšić, kao ni bilo koji drugi član Predsjedništva, ne može uraditi ništa bez Parlamentarne skupštine BiH.

“U ovom slučaju Komšić se nema kome obratiti. On bi, prema Ustavu, trebao obratiti Klubu Hrvata u Parlamentu BiH. Mi ga nećemo primiti ni da bi ga saslušali”, tvrdi Karamatić.

Naglašava da je kriza već nastupila jer ne postoji zakon po kojem se može popuniti Dom naroda u Parlamentu FBiH, pa tako ni u parlamentu BiH.

“Vlast će biti formirana na razini županija i u Republici Srpskoj. Federacija i BiH se svakako nalaze u krizi. Hrvati, nakon što im je ovo treći put urađeno, više nemaju razlog da još jednom pokušaju spasiti ovakvu BiH”, naglašava Karamatić i dodaje da će se Hrvati braniti postojećim mehanizmima./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Zekanović: Referendumske inicijative idu dalje i neće reći: ‘Kapitulirali smo’

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović u srijedu je, nakon što je objavljeno da građanske inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj nisu sakupile dovoljan broj potpisa, ustvrdio da je riječ o negiranju volje građana i najavo da inicijative idu dalje te da neće reći da su kapitulirale.

Zekanović je kazao da postoji plan za sljedeće poteze tih inicijativa.

“Postoji cijeli niz načina kojima se može pokazati vlasti i utjecati na nju jer je radila nešto što ne treba. To je i prosvjed, novi referendum, građanski neposluh, ima raznih metoda koje su sve legitimne u demokratskom društvu. Siguran sam da inicijative neće ostati na ovome i reći ‘kapitulirali smo, izgubili smo bitku’ nego će se ići dalje”, rekao je Zekanović.

Rekao je da ako padne Istanbulska, pada i Plenković, i da to on jako dobro zna i upravo zato je napravio sve da referendumi ne prođu.

„Bilo mi je teško slušati ministra Kuščevića kako iznosi podatke o nevjerodostojnosti potpisa, jer se prema njemu, Ministarstvu uprave i APIS-u deset posto građana nije znalo potpisati i napisati svoj OIB. Deset posto potpisa proglašeno nevažećim i to je fantastično. Ministar je govorio o ispravnosti i vjerodostojnosti, a jedini koji ovdje nije ispravan i vjerodostojan upravo je ministar Kuščević”, ustvrdio je Zekanović.

Dodao je da je ovo napravljeno na netransparentan način da se eskplicitna volja građana po pitanju sva tri referenduma negira i da je to presedan u europskoj praksi.

„Riječ je o situaciji koja je zadnji put bila zabilježena u doba komunizma, kada su takve stvari bile normalne. Danas u 21. stoljeću imamo situaciju kada ministar negira ono što je očito, kada pravi narod ludim i kada kaže da deset posto građana nije znalo čitko napisati svoje ime i prezime i potpisati se. To je stravično“, smatra Zekanović.

Kazao je da jedva čekaju uvid u nevažeće potpise. „Sve nas zanima da vidimo što je ministar Kuščević radio, na koji način konkretno osporio i tvrdi da je deset posto potpisa prikupljeno krivo”, kazao je.

Dodao je da je APIS bio angažiran na provjeri potpisa, a upravo su ih iz HDZ-a prozivali za malverzacije i izborne manipulacije.

“I sada toj istoj agenciji, koju su oni optuživali da su u njoj zaposleni deseci članova SDP-a, daju zadatak da prebroji potpise i očekuju od nas da vjerujemo toj agenciji”, rekao je.

Ocijenio je kako je ključno pitanje zašto, ako je sve bilo transparentno i jasno, nije dopušten monitoring građanskim inicijativama.

I ako je sve napravljeno striktno i po točno određenoj proceduri, kaže, kako su onda podaci curili i kako su neki, poput supruge gospodina Milorada Pupovca tjednima prije znali što se događa s potpisima.

Jako bitno pitanje je i zašto se toliko čekalo, jer smo jučer čuli da je APIS potpise provjeravao jako kratko vrijeme, da je svega nekoliko tjedana trebalo da se potpisi provjere. Gdje su ti potpisi bili mjesecima, što se s tim potpisima događalo čitavo ljeto? I da mi vjerujemo Kuščeviću da netko njegov tamo nije nešto dopisao, prekrižio ili ispravljao?“, zapitao je Zekanović.

Na primjedbu da su i oni dugo brojali potpise, rekao je da oni nemaju infrastrukturu kao političke stranke ili država nego je riječ o volonterima koji su prikupljali tisuće potpisa diljem Hrvatske i događa se da uvijek netko naknadno preda potpisnu knjigu.

“Nije lako te knjige prikupiti iz cijele Hrvatske, nemaju organizaciju kao država tako da je to razumljivo“, pojašnjava Zekanović.

Upozoren da nitko nije kontrolirao ni kako su oni prikupljali potpise, uzvratio je da je „zakon takav kakav jest“. „Na žalost, nije dobar i ja sam za njegovu promjenu, ali ne da bude stroži nego liberalniji. Svatko je mogao doći, pa i ministar Kuščević, na bilo koji štand i provjeravati kako se prikupljaju potpisi pa zašto nama nije dozvoljeno da prebrojavamo potpise s APIS-om“, rekao je Zekanović.

(Hina)

Ni jedna inicijativa za referendum nema dovoljno potpisa

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari