Pratite nas

Komentar

Što znači majorizacija Hrvata tzv. hrvatsko pitanje u BiH?

Objavljeno

na

Marko Tokić: Izbor u tijela vlasti BiH ne izražava želju hrvatskoga naroda, nego političkih elita druga dva naroda

Uoči sutrašnjih parlamentarnih izbora u BiH, na kojima će 3.278.908 registriranih birača BiH izravno birati novi sastav tročlanog državnog predsjedništva i Zastupničkog doma parlamenta BiH, razgovarali smo s ravnateljem Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Mostaru profesorom Markom Tokićem o kontekstu smanjenja prava Hrvata u BiH, njihovoj ugroženosti, trenutnom predstavništvu i odnosu Republike Hrvatske prema njima.

Što znači majorizacija Hrvata tzv. hrvatsko pitanje u BiH?

“Hrvatsko pitanje u BiH označava potrebu izjednačavanja prava hrvatskoga naroda s druga dva konstitutivna naroda-Bošnjacima i Srbima i uspostavu ravnopravnih odnosa i jednakih prava i odgovornosti prema državotvornoj zajednici BiH. Ono kao takvo traži politički odgovor, nastojanje hrvatske politike u BiH, zahtijevalo bi i razumijevanje srpskog i bošnjačkoga naroda i njihovih političkih elita, kojega nema, kao i predstavnika takozvane Međunarodne zajednice-kojega jednako tako nema.

Majorizacija je pojam kojim se objašnjava omogućavanje većinskom bošnjačkom narodu u Federaciji BiH da nadglasava i bira pripadnike hrvatskoga naroda u vlast – što je zakonski omogućeno zahvaljujući Međunarodnoj zajednici, pa su takve vlasti navodno legalne iako nisu legitimne, jer ne predstavljaju volju hrvatskoga naroda u BiH.”

Na koji način su Hrvati ugroženi u BiH?

“Konstitutivnost jamči kolektivnu jednakost – tako ju je definirao i Ustavni sud BiH, no očito je da ona nije ostvarena. Izbor u tijela vlasti ne izražava želju hrvatskoga naroda, nego političkih elita druga dva naroda. Osporava nam se pravo na televiziju na hrvatskome jeziku. Stalnom centralizacijom prihoda ionako loš položaj hrvatskoga naroda neprestano se urušava jer su jedine legalne i legitimne vlasti izabrane hrvatskom političkom voljom na kantonalnoj/županijskoj i općinskoj razini (s sve jačom tendencijom i željom da se kantoni/županije ukinu). Ovdje kao napomena Hrvatima iz RH, kantoni su ustavna kategorija (imaju svoj vlastiti ustav) i imaju trodiobu vlasti kao dražavotvorna ustrojbena jedinica.”

Kako su se s godinama smanjivala prava Hrvata u BiH?

hrvati-bih-siroki-brijeg

“Uspostavom Bosne i Hercegovine kao državotvorne zajednice dva entiteta od kojih je jedna republika, a druga federacija (u samom početku navodno dva naroda, što je bilo vidljivo i iz pridjeva koji joj se pridavao hrvatsko-bošnjačka) postavljalo se pitanje uravnoteženja njezine asimetrične strukture: dva entiteta – tri naroda. U tom se smislu otvarao problem takozvane provedbe Daytona kojim se opravdavao svaki potez takozvane Međunarodne zajednice.

Čak je i potpuni proces dekonstitucije hrvatskoga naroda zapravo počeo navodnom uspostavom konstitutivnosti na čitavom prostoru BiH čime se, umjesto ujednačavanja prava naroda, uspostavila njezina današnja nepravedna podjela i udjeli u vlasti-srpski entitet Republika srpska: premijer i 8 ministara Srba, pet ministara Bošnjaka i tri ministra Hrvata; Federacija BiH: premijer i 8 ministara Bošnjaci, pet ministara Hrvati i tri ministra Srbi – dakle, entitet sa srpskom većinom i entitet s bošnjačkom većinom i očito je nepostojanje entiteta s hrvatskom većinom, uz to i u jednom i u drugom entitetu u vlast se ne biraju predstavnici hrvatskoga naroda (one koje je on izabrao, nego njegovi pripadnici koje bira predstavnička većina drugih naroda).

U Federaciji BiH u početku to nije bilo moguće; jer su bili ugrađeni mehanizmi zaštite takvoga nametanja, koji su se načeli takozvanim „Berijevim amandmanima“ iz 2000. godine što je dovelo do pobune hrvatskoga političkog vodstva i hrvatskoga naroda koja se manifestirala kroz otvoreno iskazivanje političke želje (Hrvatska samouprava) kao i njezin politički i miroljubivi karakter (takozvanim samoraspuštanjem HVO-a).

Ovaj autohtoni pokušaj otpora slomila je Međunarodna zajednica i omogućila uspostavu Alijanse (vlast s pripadnicima, a ne predstavnicima hrvatskoga naroda), isti je slučaj i s uspostavom vlasti takozvane Platforme (koja je trenutna vlast u Federaciji BiH), kao što je odobrila dva puta izbor Željka Komšića za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, koji je legalan jer je izborna jedinica Federacija BiH, a svaki birač može birati bez obzira na svoju nacionalnu pripadnost za kojeg od dva člana Predsjedništva će glasovati: hrvatskoga ili bošnjačkoga; a s obzirom na tročetvrtinsku bošnjačku biračku većinu manipulacija je i više nego moguća, no njegov izbor nije legitiman jer to je još uvijek Borjana Krišto koja je na prošlim izborima dobila oko 80% hrvatskih glasova.”

Tko trenutno predstavlja Hrvate u aktualnoj vlasti u BiH?

“U Federaciji BiH pripadnici hrvatskoga naroda, izabrani voljom Zlatka Lagumdžije, zastupnika bošnjačkog naroda i pokojeg hrvatskog zastupnika. Poznata je činjenica da je pet zastupnika bila trećina od sedamnaest – što je potvrdio kao valjano Visoki predstavnik Valentin Inzko, očito, odličan matematičar, iako ovdje moram napomenuti da je ta potrebna trećina nastala isto tako obespravljivanjem Hrvata jer je prije toga bila potrebna natpolovična većina hrvatskih glasova u Domu naroda Federacije BiH. Na državotvornoj razini (BiH) je nešto bolja situacija (osim hrvatskoga člana predsjedništva).”

Jesu li tu moguće promjene i pravednije predstavničko rješenje za Hrvate?

“U BiH je sve moguće, ako to takozvana Međunarodna zajednica želi.”

Kakav je odnos Republike Hrvatske prema interesima Hrvata u BiH?

“Katastrofalan. Sve ove godine gledali su i aplaudirali, poneki i uživali, iako nisu ispunili ni jedino, makar i trivijalno obećanje kako će nas naučiti loviti ribu. Posljedica je dekonstitucija hrvatskoga naroda, njegova politička i stvarna nejednakost s druga dva naroda i iseljavanje.

U zadnje vrijeme se nešto, nadamo se, mijenja. Osobito, ako nije samo u predizborne svrhe, trudi se HDZ (Karamarko i Grabar Kitarović), ali bilo je i nekih naznaka zajedničkoga djelovanja u EU parlamentu (Stier – Picula), kao što moram pohvaliti i izniman državnički potez premijera Milanovića kada je nakon navodno spontanih nereda  odmah ujutro došao u Mostar čime je, vjerujem, spriječio eskalaciju „spontanosti“, ali i „spontani odgovor“ Hrvata.”

Izvor: narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Dr. Herman Vukušić ‘oprao’ Milanovića: Normalno, nije bio u ratu

Objavljeno

na

Objavio

Neću ovdje prepričavati kako je Zoran Milanović kao premijer bio u višestruko jačoj mogućnosti već odavno izvršiti obećanja koja sada daje kao predsjednički kandidat. Također neću spominjati njegove gotovo svakodnevne gafove koji već zabavljaju i međunarodnu javnost te su zaslužili i novu kovanicu u hrvatskom jeziku: “zoranizmi”, piše dr. Herman Vukušić

O njegovom “karakteru” sve je rečeno u činjenici da drugima zamjera ono što sebi dopušta: od uporabe službenih sredstava (aviona, helikoptera) u privatne svrhe, pa do obiteljskog nepotizma (bratića nakon četvrt stoljeća izvlači iz JNA mirovine i postavlja u javnu tvrtku kao velikog menadžera).

Veliki američki pisac, Robert Heinlein, u svojoj je znanstveno fantastičnoj distopiji “Svemirski jurišnici” opisao svijet budućnosti u kojem pravo glasa na izborima imaju samo oni koji su ratovali za svoju domovinu.

Neću ići tako daleko, ali mislim da se za nekoga tko želi biti predsjednik RH ipak treba upitati što je radio 1991. godine?

Pri tome napominjem da mi ne leži baš pretjerano niti Škorina izjava kako je u SAD-u tamburicom branio Hrvatsku…

Ali Milanović je u svojem “karakteru” ipak otišao korak dalje: gradski dečko koji puca od zdravlja i kao premijer vozi mountain bike i trči po Maksimiru sa CroCapom nije se baš osjećao psihofizički spreman 1991. godine otići na prvu crtu

Kao malu ilustraciju kondicije bivšeg premijera i nesuđenog predsjednika u njegovim (već) četrdesetim godinama objavljujem ovdje vinjetu iz 2012. godine koja opisuje Zokin ljetni avanturizam na otoku Hvaru:

“A ima premijer i jednu veliku strast, a to je vožnja biciklom, a kad je u pitanju ruta kojom se prekjučer uputio, Zoranu Milanoviću može se samo čestitati.

Naime, u rano jutro, točnije nešto prije sedam sati, odlučio je stisnuti pedale i tako odraditi veliki izazov na koji se ni profesionalni biciklisti ne bi bez premišljanja upustili.

Kad je osiguranje procijenilo da je situacija sigurna, iz kombija je iskrcan bicikl i premijer je nešto prije Brusja sjeo na njega te krenuo na suprotni dio najduljeg hrvatskog otoka, u Sućuraj. Riječ je o udaljenosti većoj od 70 kilometara, a starom cestom kojom je premijer krenuo čak i 80.

Na toj relaciji najveći problem nije ni daljina, već se radi o jako zahtjevnoj ruti jer i za automobile je taj put prilično opasan. Na svom putu prema Sućurju premijeru je nešto sumnjivo škripalo na biciklu, pa je oko 9 ujutro putem stao na privatnoj benzinskoj postaji Bagy pred ulazom u Jelsu.

Pristojno se predstavio i zatražio pomoć.”

Skoro sto kilometara po “prilično opasnom putu” a niti metra po bojišnici, baš je karakter nema što

Bitno je da nam on poručuje kako je rat gotov…Sramota!

Herman Vukušić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Krstičević: Generali Ante Gotovina i Mladen Markač su heroji i simboli oslobodilačkog Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, prije sedam godina oslobođeni su generali Ante Gotovina i Mladen Markač, a oslobađajućom je presudom ostvarena velika pobjeda za heroje i Domovinski rat, podsjeća se u subotu u priopćenju Ministarstva obrane (MORH).

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević prisjetio se veličanstvenog dočeka generala na središnjem zagrebačkom trgu.

„Toga dana cijela Hrvatska je bila jedno, s ponosom smo dočekali naše heroje. Generali Ante Gotovina i Mladen Markač su heroji i simboli oslobodilačkog Domovinskog rata, koji su uz brojne hrvatske branitelje zaslužni za slobodnu i samostalnu Hrvatsku. Ne smijemo zaboraviti da su generali Gotovina i Markač vodili dva rata, oslobodilački Domovinski rat i drugi, rat za istinu i karakter Domovinskog rata i pobijedili su”, naglašava Krstičević u priopćenju.

Hvala im što su se borili za istinu i za slobodnu i samostalnu Hrvatsku. I hvala im još jednom na snazi tijekom te duge bitke kojom je dokazano da je Domovinski rat temelj moderne hrvatske države, poručio je ministar obrane. (Hina)

 

Na današnji dan 2012. – Oslobođeni hrvatski heroji Gotovina i Markač

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari