Pratite nas

Politika

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović objavila “Stodnevnički zapis”

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović u povodu 100 dana na dužnosti objavila je “Stodnevnički zapis” u kojemu ističe kako je ohrabruju reagiranja ljudi diljem domovine, govori o ciljevima u unutarnjoj i vanjskoj politici i posebno o gospodarskim izazovima, te objavljuje kako je simbolično na stodnevnicu posebnim savjetnikom za gospodarstvo imenovala nekadašnjega premijera Nikicu Valentića.

[ad id=”68099″]

“Često se pokušava nametnuti teza kako provodim program jedne stranke, no to naprosto nije istina. Provodim ono što sam zacrtala u svojem izbornom programu. Građani su me izabrali kako bih ga provodila i to ću bezrezervno činiti”, poručila je predsjednica.

“U prvih 100 dana sam (…) iskreno željela ostvariti suradnju s Vladom Republike Hrvatske o nacionalnim strateškim pitanjima. Za dijalog sam zainteresirana uvijek i na njega sam spremna. Na dužnosti Predsjednice Republike Hrvatske više sam usredotočena na srednjoročne i dugoročne ciljeve, a ne na kratkoročne niti na predizborne. Želim sa svim čelnicima parlamentarnih stranaka imati profesionalne i korektne odnose pa čak i kada ne dijelimo iste stavove ili svjetonazor. Ne očekujem da se slažemo već da komuniciramo i argumentirano raspravljamo”, kaže predsjednica u svome zapisu.

Gospodarsko vijeće će biti institucionalni kapacitet

Navodi kako je u ovih sto dana pomno proanalizirala modele i učinak gospodarskih vijeća prethodnih predsjednika. “Simbolično na stodnevnicu, posebnim savjetnikom za gospodarstvo imenovala sam gospodina Nikicu Valentića, nekadašnjeg predsjednika Vlade Republike Hrvatske za čijeg je mandata zaustavljena inflacija, stabiliziran tečaj valute te uvedena kuna. Vjerujem da će mi njegovo bogato iskustvo i pogled pomoći u sagledavanju ukupne gospodarske slike kao i u promišljanju o mogućim rješenjima,” navodi predsjednica Republike.

“Što se gospodarskog vijeća tiče, u potpunosti sam promijenila pristup svojih prethodnika. U radu Vijeću će sudjelovati čelnici važnih gospodarskih institucija, jer sam željela stvoriti krug institucija za savjetovanje oko pojedine teme iz područja njihove stručnosti, odnosno stvoriti svojevrsni institucionalni kapacitet koji bi odgovorio na ključna gospodarska i razvojna pitanja. Institucije su već duže vrijeme u nas zapostavljene, stavljene u stranu, a struku se rijetko sluša. Želim to promijeniti ali pred te institucije postaviti i nove izazove. Od izuzetnog je značaja u potpunosti ostvariti sinergiju akademske zajednice i gospodarstva kako bi se potaknula istraživanja i razvoj, ulaganja u nove tehnologije i izumiteljstvo”, kaže Grabar Kitarović u zapisu.

Izazovi na koje se već dulje ne odgovara

“Raščlanjujući prvih 100 dana na dužnosti predsjednice Republike, ohrabruju me reakcije ljudi diljem domovine, koji su bez cinizma, bez niskosti prepoznali što činim i čemu težim. Iz toga crpim snagu kako bih se uhvatila u koštac s izazovima na koje se već dulje vrijeme ne odgovara. Iskorjenjivanje siromaštva i nezaposlenosti, osiguranje dostojanstva umirovljenima i odgovarajuća skrb za sve potrebite te stvaranje poticajnog okruženja za mlade kako bi ostajali u Hrvatskoj i zasnivali nove obitelji, samo su neki od tih izazova koje naša generacija mora riješiti za one buduće. Svi trebaju vratiti vjeru u sebe i u svoje sposobnosti”, poručuje.

“Ohrabruje me i što sam uspjela s parlamentarnim strankama i ostalim ključnim društvenim čimbenicima započeti dijalog o onim temama, koje su preduvjet održivog razvitka Hrvatske. To pokazuje spremnost većine uključiti se u rješavanje gorućih problema u društvu što svakako pozdravljam”.

Predsjednica Republike podsjeća da se u tim razgovorima pokazalo da je jedan od najvećih izazova nepovoljno demografsko stanje te gospodarska kriza koja se prelila u opću društvenu krizu i očituje se u krizi morala, etike i vrijednosti i koja zahtijeva definiranje temeljne gospodarske politike s odgovorom na pitanja kakav ekonomski sustav želimo njegovati i razvijati. Također navodi potrebu jačanja institucija i podizanja učinkovitosti državne i lokalne administracije.

“Kada pozivam na zajedništvo ukazujem na nužnost društvenog konsenzusa oko ključnih strateških pitanja, nipošto na jednoumlje. Zazivam definiranje zajedničkih, dijeljenih ciljeva, a politička viđenja načina njihova rješavanja mogu i moraju biti različita”, kaže predsjednica pozivajući na postavljanje novih ciljeva i njihovo ambiciozno ostvarivanje.

Pogled na vanjsku politiku

Na vanjskopolitičkom planu počela sam ostvarivati izričnu i dinamičnu vanjsku politiku Hrvatske, koja je odlučnija djelovati u okvirima članstva u EU i NATO-u, pri čemu se, ističe, ne zanemaruju bilateralni odnosa sa svim njihovim zemljama članicama, posebice vodećim.

“Hrvatska vanjska politika treba biti prepoznatljiva i po svojim temeljnjim odrednicama, prije svega vrijednosti na kojima počiva i koje zagovara. Odlazak u Gdanjsk vidim kao jasnu potvrdu takvog pristupa. Na svečanosti su se okupili čelnici nama prijateljskih i važnih zemalja srednje Europe i Baltika te glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, gdje je jasno podcrtano obilježavanje završetka drugog svjetskog rata, ali i pada komunizma, događaja koji se još uvijek snažno odražavaju na hrvatsku sadašnjicu i crpe društvenu energiju”.

“Uspravnicu Jadran-Baltik vidim kao jednog od zamašnjaka daljnjeg jačanja europskog projekta. U ovim državama, potpora članstvu u EU je redom snažnija od one u takozvanim starim državama članicama”, navodi predsjednica i dodaje svi europski čelnici s kojima e susrela podržavaju tu inicijativu.

“Hrvatska ima i svoje interese u jugoistočnom susjedstvu, one trajne stabilnosti i boljitka svih država, koje treba snažno podupirati na putu prema Briselu po EU i NATO kolosjeku”, kaže i dodaje kako izbjegava izraz regija ili zapadni Balkan, jer drži da pridonosi svojevrsnoj izolaciji dijela europskog kontinenta.

Ističe kako je Hrvatska dugo vremena zanemarivala neka već uspostavljena prijateljstva i savezništva, odnosno nije prepoznavala trenutak i stvarala nova s ključnim dionicima međunarodnih odnosa. Ne mislim, kaže predsjenica, samo na stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, već i na sve značajnije regionalne čimbenike koji iskoračuju na globalnu scenu, članice skupine G20, države poput Maroka, Južnoafričke Republike, Indije, Japana, Australije, Novog Zelanda, Južne Koreje, Vijetnama, Kanade, Meksika, Kolumbije, Čilea ili Brazila; neki pomaci su ostvareni prema vodećim državama srednje Azije te Bliskog Istoka.

Diplomacija u svijetu sve veći naglasak stavlja na gospodarstvo pa je tu potrebno učiniti puno više.

Prilog Hrvatske međunarodnoj suradnji po nizu pitanja, od prava žena i djevojčica, međunarodne razvojne pomoći ili održivog razvoja može biti značajan i zapažen, kaže prdsjednica. “To je razlog zašto sam otišla na međunarodne konferencije na visokoj razini o pitanjima rodne jednakosti u New Yorku, posjetila Afganistan i što ću do kraja godine sudjelovati na nizu konferencija o održivom razvoju, klimatskim promjenama i razvojnim ciljevima za razdoblje poslije 2015.,” kaže se među ostalim u Stodnevnom zapisu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, objavljenom na internetskoj stranici Ureda predsjednice RH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Pokušaj zataškavanja i moralnog opravdavanja zločina

Objavljeno

na

Objavio

Pobjednici, pogotovo kada trijumfiraju na izborima, euforično slave pobjedu. U izbornom stožeru Željka Komšića, nakon što je postalo jasno da će on uvjerljivo pobjediti Dragana Čovića, bar na osnovu onog što se vidjelo na ekranu za vrijeme njegovog televizijskog obraćanja, ne samo da nije bilo euforije, već se uopće nije slavilo. Što više vladala je komorna atmosfera dok se “pobjednik obraćao javnosti”.- Nemate razloga brinuti se, ja ću biti i vaš predsjednik, bez obzira što vi niste glasali za mene, poručio je Komšić svojim sunarodnjacima, dok je iza njeg stajao Hrvatofob Reuf Bajrović jedan od arhitekata Komšićevog uspijeha temeljenog na mržnji prema Hrvatima i sotoniziranje Čovića. Iz obraćanja kojeg mu je, vjerojatno koncipirao dvojac Bajrović- Suljagić, nedvosimsleno  se može isčitati Komšićevo priznanje kako je on nametnut Hrvatima, s kojima osim imena nema ničeg zajedničkog.

Iz onog što se vidjelo na televizijskim ekranima stekao se dojam kao da su i on sam i njegovi sljedbenici bili zatečeni, bolje reći zaprapašteni izbornom “pobjedom”. Kao da su se pitali što uradismo, ili tko ovo uradi? Kako što se pita zločinac, nakon što iz mržnje usmrti žrtvu, ili organizira ubojstvo. Zatečenost “uspjehom” Željka Komšića, razumnjiva je zbog činjenice kako je po broju osvojenih glasova, njegov “izborni trijumf” višestruko nadmašio rezultat njegove Demokratske fronte. Što će reći kako je “u zločinu” netko sa strane imao prste, presudio žrtvi.

U isto vrijeme kolone automobila sa zalenim zastavama su trubile ulicama Sarajeva slaveći pobjedu Stranke demokratske akcije, dok je lider ove stranke pravdao preglasavanje Hrvata u izboru za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, tvrdeći kako je Komšićeva pobjeda u skladu s ustavom i zakonom, te da se u ovom zemlji “neće raditi po željama Dragana Čovića”. S kolikim brojem glasova je SDA sudjelovala u prljavoj raboti nametanja Komšića Hrvatima, teško je reći, ali izjave Bakira Izetbegovića u izbornoj noći i tijekom predizborne kampanju, jasno ukazuju- sigurno ne mala.

Dvostruka igra

Poglavar Islamske zajednice reis-ul-lema Husein efendija Kavazović nekoliko dana prije izbora u intervju Večernjem listu poručio je, međutim, kako “nije dobro da jedan narod bira zastupnike iz drugog naroda”.

Ta njegova izjava među Hrvatima u BiH dočekana je s odobravanjem i olakašenjem. Znatan dio Hrvata vjerovao je kako će resova izjava muslimanske vjernike odvratiti od namjere da Hrvatima određuju tko će ih predstavljati. Efendijine riječi, istovremeno su, na Hrvate djelovale apaurinski, kao i kampanja HDZ BiH, kojom se “prijateljima Bošnjacima pružala ruka”, klelo u ljubav prema Domovini”, kako bi se omekšala odioznost koju su Komšić, i njegovi politički i medijski pomagači stvarala prema Čoviću i HDZ-u. Zbog toga je, uz ostalo, izostao masovni izlazak Hrvata na birališta, kako bi spriječili majorizaciju. Uljujani su bili u uvjerenje, kako se ovaj (treći) put to neće dogoditi.

Oni koji su sumnjali u iskrenost reisovih riječi, ispostavilo se, bili su u pravu, nakon što su mediji objavili da su imami na džumama vjernicima preporučivali da glasaju za Džaferovića i za Komšića.- Pa, ako su u porodici tri člana s pravom glasa, neka dva glasa idu Džaferoviću, a jedan Komšiću”, glasio je, prema medijskim objavama, naputak imama vjernicima.Jesu li oni to radili bez znanja reisa Kavazovića, ili po njegovoj instrukciji, ostaje da nagađamo?

Zataškavanje i moralno opravdavanje zločina

Nakon tjedan dana šutnje političkog i medijskog Sarajeva, tjedan u kojem su hrvatski mediuji i političari iskazivali ogorčenost nametanjem Komšića, uslijedit će “kontranapad iz Sarajeva- “zataškavanje i moralno opravdavanaje zločina”. Kada izgovaramo zločin obično mislimo na onaj najgori- ubojstvo čovjeka, lišavanje života. No, kada razložimo tu riječ, vidjet ćemo njezino jasno zanačenje: zlo-činiti. A zlo činiti, nedvojbeno znači i drugima oduzimati prava. Nema sumnje kako je odzimati pravo Hrvatima da izaberu svog predstavnika u Predsjedništvo BiH, preglasavajući ih, zlo-učinjeno, ili učinjen zločin prema jednom narodu.

Novinarka Dženana Karup Druško, koja je stekla slavu medijskim istraživanjima zločina kojeg su počinili pripadnici HVO-a nad Armijom BiH, ne i višesruko brojnijih zločina ARBiH nad Hrvatima, likujući zbog pobjede Komšića koji je, “pomeo Čovića” pokušala je moralno opravdati gaženje izborne volje Hrvata tvrdnjom “kako su za Komšića glasali građani, dok Čović nema legitimitet predstavljati Hrvate, jer većina Hrvata za njega nije glasovala”. Piscu ovih redaka nedavno je novinar u dopisništvu BHRT-a u Mostaru prenio pitanje urednice iz Sarajeva, “kako komentiram to što je Komšić pobjedio u urbanim sredinama, dok su za Čovića glasali Srbi”? Izbjegavanje spominjanja nacionalnog određenja Komšićevih glasača i osporavanje uvjerljive pobjede Čovića, među hrvatskim biračima, nije ništa drugo do pribavljanje alibija za učinjeni zločin.

Na isti način se može tumačiti i tvrdnja kako će Komšić u tročlanom Predsjedništvu BiH u kojem po Ustavu trebaju sjediti Bošnjak, Hrvat i Srbin, predstavljati građane, dok će Džaferović, i Dodik predstavljati Bošnjake i Srbe. Na tu tvrdnju dužnosnika DF-a izrečenu u emisiji Zabranjeni forum, Nove bh televizije (bivša Pink BiH) izostalo je logično pitanje, a tko će onda predstavljati Hrvate? I tko im to pravo oduze?

No, pobornici zločina majorizacije Hrvata i na to imaju lakonski odgovor: “Sve je po Ustavu i zakonu”.

Tko god pažljivo pročita Ustav jasno mu je kako su ustavotvorci, potpisnici Daytonskog sporazuma, predvidjeli da će Hrvata, Bošnjaka i Srbina, birati Hrvati, Bošnjaci i Srbi. Nametnutim Izbornim zakonom, to što u Ustavu nije jasno definirano, omogućeno je da se zloupotrijebi, odrednicom da se iz, izvorno, hrvatsko bošnjačke Federacije, kao jedne izborene jedinice s višestruko brojnijim Bošnjacima, biraju dva člana Predsjedništva, jedan iz reda Bošnjaka i jedan iz reda Hrvata- u Predsjedništvo BiH.

To što pisac ovih redova, ili bilo tko drugi, tvrdi kako je nešto neustavno, nema, međutim, nikakvu pravnu snagu. To treba reći Ustavni sud BiH, kao vrhovni tumač Ustava, i zato je neobično važno uputiti zahtjev Ustavnom sudu BiH, da ocjeni ustavnost odredbe Izbornog zakona BiH o izboru članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, jer je očito da ona omogućava gaženje prava jednog naroda.

Jedanako tako i tvdnja kako je izbor Željka Komšića u skladu sa zakonom, ne znači kako je to ispravno i dobro. Jer, kao što reče premijer Zapadnohercegovačke županije Zdenko Ćosić i masovna pogubljenja Židova, Roma i drugih obavljana su po zakonima nacističke Njemačke, pa nitko normalan neće reći kako to nije zločin, samo zato jer je činjen u skladu sa zakonom.

Osim moralnog opravdavanju zločina, pobornici majorizacije Hrvata idu korak dalje, pa oduzimanje prava Hrvatima u političkom zastupanju, njihovim preglasavanjem, nastoje predstaviti kao moralni imperativ “građana i patriota”, svaljivanjem krivnje za to na Čovića i HDZ.

Kažu Čović se grlio s ratnim zločincem (Dariom Kordićem) i slavio udruženi zločinački podhvat ( obljetnice uspostave HR HB). Zato smo mi, hoće reći,  zahvaljujući našoj brojnosti i moralnoj superiorniji, preglasali vas fašiste. Oduzeli vam pravo birati, jer vi to ne zaslužujete. Čisti nacizam.

To je tipično obrazloženje nasilnika, koji za premlaćivanje ili ubojstvo žene, nastoji opravdati zločin prebacujući krivnju za svoj postupak na žrtvu: “Pa, sama je to tražila”. “Ona je kriva zato što sam ju ubio.” Usput govoreći jedan od arhitekata Komšiševog uspijeha- Emir Suljagić, kakve li slučajnosti, i jeste obiteljski nasilnik- čovjek koji je tukao vlastitu suprugu.

Zlo činiti- a dobru se nadati?

Bošnjaci koji su glasajući za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, oduzeli Hrvatima pravo izabari svog predstavnika u najviši organ države BiH, trebali bi se zapitati, kako bi se osjećali kada bi Hrvati, kao, hipotetski govoreći, brojniji narod u FBiH, izabrali Fikreta Abdića za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, uz objašnjenje da su Bošnjaci sami zato krivi, ili drugi kandidati za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, jer su odavali počast ratnom zločincu Rasimu Deliću i slavili zločine Armije RBiH nad Hrvatima, kao vojne pobjede.

Da zaključimo. Nametanjem Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, suprotno većinskoj izbornoj volji Hrvata, Hrvatima su oduzeta prava političkog predstavljanja. Zlo je učinjeno i zlo se ne može opravdati. Na narodna mudrost kaže- ne može se zlo činiti, a dobru se nadati.

Milan Šutalo/hms.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Dragan Čović se sastao sa Grabar Kitarović, Plenkovićem i Jandrokovićem

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski član Predsjedništva BiH predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a dr. Dragan Čović susreo se u Zagrebu s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar Kitarović, predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem, predsjednikom Sabora RH Goranom Jandrokovićem i ministricom vanjskih poslova i potpredsjednicom Vlade Marijom Pejčinović Burić, priopćeno je iz HDZ-a BiH.

Tema razgovora bili su odnosi između dviju zemalja, političke prilike u Bosni i Hercegovini nakon Općih izbora i perspektive njenog euro-atlantskog puta.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministrica vanjskih poslova i potpredsjednica Vlade Marija Pejčinović Burić i predsjednik Sabora RH Goran Jandroković su čestitali na povijesnom rezultatu grupacije stranaka predvođenih Hrvatskim narodnim saborom na čelu s predsjednikom dr. Draganom Čovićem.

Sjenu na izborni proces stavlja činjenica da su još jednom svjesno iskorištene neustavne odredbe izbornog zakona protiv suverenog prava hrvatskog naroda na slobodan politički izbor. Svi su sugovornici jednoglasno utvrdili kako su izmjene izbornog zakona, a sukladno odluci Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju, od ključnog značaja za demokratsku stabilnost u narednome razdoblju.

One moraju osigurati autonoman izbor, ravnopravno i legitimno predstavljanje i Hrvata kao konstitutivnog naroda. Republika Hrvatska će nastaviti pružati bezrezervnu potporu legitimnim zahtjevima hrvatskog naroda za jednakopravnošću u kontekstu izmjena izbornog zakona, ali i prava na potpuno političko sudjelovanje i suodlučivanje na svim razinama vlasti u BiH kako je definirano ustavom i njegovim temeljnim principima.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari