Pratite nas

Politika

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović objavila “Stodnevnički zapis”

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović u povodu 100 dana na dužnosti objavila je “Stodnevnički zapis” u kojemu ističe kako je ohrabruju reagiranja ljudi diljem domovine, govori o ciljevima u unutarnjoj i vanjskoj politici i posebno o gospodarskim izazovima, te objavljuje kako je simbolično na stodnevnicu posebnim savjetnikom za gospodarstvo imenovala nekadašnjega premijera Nikicu Valentića.

[ad id=”68099″]

“Često se pokušava nametnuti teza kako provodim program jedne stranke, no to naprosto nije istina. Provodim ono što sam zacrtala u svojem izbornom programu. Građani su me izabrali kako bih ga provodila i to ću bezrezervno činiti”, poručila je predsjednica.

“U prvih 100 dana sam (…) iskreno željela ostvariti suradnju s Vladom Republike Hrvatske o nacionalnim strateškim pitanjima. Za dijalog sam zainteresirana uvijek i na njega sam spremna. Na dužnosti Predsjednice Republike Hrvatske više sam usredotočena na srednjoročne i dugoročne ciljeve, a ne na kratkoročne niti na predizborne. Želim sa svim čelnicima parlamentarnih stranaka imati profesionalne i korektne odnose pa čak i kada ne dijelimo iste stavove ili svjetonazor. Ne očekujem da se slažemo već da komuniciramo i argumentirano raspravljamo”, kaže predsjednica u svome zapisu.

Gospodarsko vijeće će biti institucionalni kapacitet

Navodi kako je u ovih sto dana pomno proanalizirala modele i učinak gospodarskih vijeća prethodnih predsjednika. “Simbolično na stodnevnicu, posebnim savjetnikom za gospodarstvo imenovala sam gospodina Nikicu Valentića, nekadašnjeg predsjednika Vlade Republike Hrvatske za čijeg je mandata zaustavljena inflacija, stabiliziran tečaj valute te uvedena kuna. Vjerujem da će mi njegovo bogato iskustvo i pogled pomoći u sagledavanju ukupne gospodarske slike kao i u promišljanju o mogućim rješenjima,” navodi predsjednica Republike.

“Što se gospodarskog vijeća tiče, u potpunosti sam promijenila pristup svojih prethodnika. U radu Vijeću će sudjelovati čelnici važnih gospodarskih institucija, jer sam željela stvoriti krug institucija za savjetovanje oko pojedine teme iz područja njihove stručnosti, odnosno stvoriti svojevrsni institucionalni kapacitet koji bi odgovorio na ključna gospodarska i razvojna pitanja. Institucije su već duže vrijeme u nas zapostavljene, stavljene u stranu, a struku se rijetko sluša. Želim to promijeniti ali pred te institucije postaviti i nove izazove. Od izuzetnog je značaja u potpunosti ostvariti sinergiju akademske zajednice i gospodarstva kako bi se potaknula istraživanja i razvoj, ulaganja u nove tehnologije i izumiteljstvo”, kaže Grabar Kitarović u zapisu.

Izazovi na koje se već dulje ne odgovara

“Raščlanjujući prvih 100 dana na dužnosti predsjednice Republike, ohrabruju me reakcije ljudi diljem domovine, koji su bez cinizma, bez niskosti prepoznali što činim i čemu težim. Iz toga crpim snagu kako bih se uhvatila u koštac s izazovima na koje se već dulje vrijeme ne odgovara. Iskorjenjivanje siromaštva i nezaposlenosti, osiguranje dostojanstva umirovljenima i odgovarajuća skrb za sve potrebite te stvaranje poticajnog okruženja za mlade kako bi ostajali u Hrvatskoj i zasnivali nove obitelji, samo su neki od tih izazova koje naša generacija mora riješiti za one buduće. Svi trebaju vratiti vjeru u sebe i u svoje sposobnosti”, poručuje.

“Ohrabruje me i što sam uspjela s parlamentarnim strankama i ostalim ključnim društvenim čimbenicima započeti dijalog o onim temama, koje su preduvjet održivog razvitka Hrvatske. To pokazuje spremnost većine uključiti se u rješavanje gorućih problema u društvu što svakako pozdravljam”.

Predsjednica Republike podsjeća da se u tim razgovorima pokazalo da je jedan od najvećih izazova nepovoljno demografsko stanje te gospodarska kriza koja se prelila u opću društvenu krizu i očituje se u krizi morala, etike i vrijednosti i koja zahtijeva definiranje temeljne gospodarske politike s odgovorom na pitanja kakav ekonomski sustav želimo njegovati i razvijati. Također navodi potrebu jačanja institucija i podizanja učinkovitosti državne i lokalne administracije.

“Kada pozivam na zajedništvo ukazujem na nužnost društvenog konsenzusa oko ključnih strateških pitanja, nipošto na jednoumlje. Zazivam definiranje zajedničkih, dijeljenih ciljeva, a politička viđenja načina njihova rješavanja mogu i moraju biti različita”, kaže predsjednica pozivajući na postavljanje novih ciljeva i njihovo ambiciozno ostvarivanje.

Pogled na vanjsku politiku

Na vanjskopolitičkom planu počela sam ostvarivati izričnu i dinamičnu vanjsku politiku Hrvatske, koja je odlučnija djelovati u okvirima članstva u EU i NATO-u, pri čemu se, ističe, ne zanemaruju bilateralni odnosa sa svim njihovim zemljama članicama, posebice vodećim.

“Hrvatska vanjska politika treba biti prepoznatljiva i po svojim temeljnjim odrednicama, prije svega vrijednosti na kojima počiva i koje zagovara. Odlazak u Gdanjsk vidim kao jasnu potvrdu takvog pristupa. Na svečanosti su se okupili čelnici nama prijateljskih i važnih zemalja srednje Europe i Baltika te glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, gdje je jasno podcrtano obilježavanje završetka drugog svjetskog rata, ali i pada komunizma, događaja koji se još uvijek snažno odražavaju na hrvatsku sadašnjicu i crpe društvenu energiju”.

“Uspravnicu Jadran-Baltik vidim kao jednog od zamašnjaka daljnjeg jačanja europskog projekta. U ovim državama, potpora članstvu u EU je redom snažnija od one u takozvanim starim državama članicama”, navodi predsjednica i dodaje svi europski čelnici s kojima e susrela podržavaju tu inicijativu.

“Hrvatska ima i svoje interese u jugoistočnom susjedstvu, one trajne stabilnosti i boljitka svih država, koje treba snažno podupirati na putu prema Briselu po EU i NATO kolosjeku”, kaže i dodaje kako izbjegava izraz regija ili zapadni Balkan, jer drži da pridonosi svojevrsnoj izolaciji dijela europskog kontinenta.

Ističe kako je Hrvatska dugo vremena zanemarivala neka već uspostavljena prijateljstva i savezništva, odnosno nije prepoznavala trenutak i stvarala nova s ključnim dionicima međunarodnih odnosa. Ne mislim, kaže predsjenica, samo na stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, već i na sve značajnije regionalne čimbenike koji iskoračuju na globalnu scenu, članice skupine G20, države poput Maroka, Južnoafričke Republike, Indije, Japana, Australije, Novog Zelanda, Južne Koreje, Vijetnama, Kanade, Meksika, Kolumbije, Čilea ili Brazila; neki pomaci su ostvareni prema vodećim državama srednje Azije te Bliskog Istoka.

Diplomacija u svijetu sve veći naglasak stavlja na gospodarstvo pa je tu potrebno učiniti puno više.

Prilog Hrvatske međunarodnoj suradnji po nizu pitanja, od prava žena i djevojčica, međunarodne razvojne pomoći ili održivog razvoja može biti značajan i zapažen, kaže prdsjednica. “To je razlog zašto sam otišla na međunarodne konferencije na visokoj razini o pitanjima rodne jednakosti u New Yorku, posjetila Afganistan i što ću do kraja godine sudjelovati na nizu konferencija o održivom razvoju, klimatskim promjenama i razvojnim ciljevima za razdoblje poslije 2015.,” kaže se među ostalim u Stodnevnom zapisu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, objavljenom na internetskoj stranici Ureda predsjednice RH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Nakon Slavonije i Dalmacija traži Beljakovu ostavku

Objavljeno

na

Objavio

Nezadovoljni članovi HSS-a iz Splitsko-dalmatinske županije odaslali su sljedeće priopćenje:

‘Za sve lošiji rejting HSS-a krivac je Krešo Beljak sa svojim poltronima i mi, splitsko-dalmatinski HSS-ovci ovim putem podupiremo zahtjev naših stranačkih kolegica i kolega iz Slavonije za pokretanjem postupka njegove suspenzije.

HSS u Splitsko-dalmatinskoj županiji gotovo da više ne postoji, od 55 lokalnih organizacija, 39 općina i 15 gradova, do dolaska Beljaka imali smo 39 aktivnih organizacija, a nakon njegova preuzimanja preostala je pustoš od 150 članova i par organizacija HSS-a. Osim jednog čovika, a to je Jure Gurdulić s Hvara, ‘prvi dodavač’ Kreše Beljaka i predsjednik ŽO HSS-a Splitsko-dalmatinske županije koji ‘puše u istu tikvu’ kao i Beljak.

Stranka je duboko podijeljena zbog nejasnog političkog programa i političkog zaokreta iz desnog centra do pozicije gotovo krajnje ljevice. Nauk braće Radić je poveznica koja trajno povezuje članove HSS, ali u posljednje vrijeme različita manipulativna  tumačenja njihovog nauka od strane našeg ‘povjesničara’ Beljaka dovode do podjela u stranci i iz tog razloga HSS-a u cijeloj Dalmaciji gotovo više nema. HSS jedva opstaje i može se reći da je ‘na kisiku’.

HSS se već duže vrijeme bavi sam sa sobom, programski smo apsolutno neprepoznatljivi i nevjerodostojni, što za posljedicu ima nizak rejting stranke. Uzroci su sasvim jasni, a vodeći je problem što se ljudi više ne žele baviti HSS-om sve dok je Krešo Beljak predsjednik.

Bez jasnog političkog stava se stalno upušta u dnevno-političke, ideološke i opće društvene polemike. Polemike bez smisla i sadržaja dok je komunikacija unutar stranke po tim pitanjima apsolutno izostala. U posljednje dvije godine HSS su napustili ili su iz nje isključeni mnogobrojni istaknuti pojedinci iz Splitsko dalmatinske županije pa i cijele Hrvatske što je za posljedicu imalo slabljenje velikog broja općinskih, gradskih i županijskih organizacija. Naša županjska organizacija dovedena je do samouništenja dolaskom Beljaka za čelnog čovjeka HSS-a. Ukratko, HSS u Dalmaciji gotovo više niti ne postoji osim u onim sredinama gdje je Beljak našao pet ljudi i sam sebi osnovao ‘Hrvatsku samoborsku stranku’.

Zbog uvođenja modela socijalno neosjetljive članarine veliki broj do tada aktivnih članova Stranke se pasivizirao i uopće ne sudjeluje u radu stranke. Na lokalnim izborima u cijeloj Dalmaciji i Splitsko-dalmatinskoj županiji doživjeli smo debakl iz kojeg nas ne može izvući ni, da se našalimo, ‘čarobnjak iz Šibenika zvani Kiki’ kojeg bi Beljak volio vidjeti u Predsjedništvu HSS, a da bi imao jednog čovjeka više na svojoj strani.

Beljakove samovoljne odluke dovele su do toga da mnogobrojni ogranci, gradske i općinske organizacije samo formalno egzistiraju, a veliki broj ih je praktički i ugašen. Niži oblici ustrojstva (Predsjedništvo, Glavni odbor) su se nametnuli i ‘nadredili’ u procesima odlučivanja u odnosu na Glavnu skupštinu HSS-a. Takvim potezima Beljak je suspendirao demokraciju i privatizirao stranku, što je i želio. Gotovo da je do kraja u tome i uspio dok se članovi HSS-a iz Slavonije nisu pobunili protiv njegove tiranije i rekli – ovako više ne može!

Mi, Splitsko-dalmatinski HSS-ovci ovim putem podupiremo zahtjev naših stranačkih kolegica i kolega iz Slavonije za pokretanjem suspenzije protiv predsjednika Kreše Beljaka.

Pokušavajući javnosti i članovima HSS-a dokazati (obmanuti) kako ima podršku članstva i Predsjedništva, Beljak krajem kolovoza na Hvaru, ‘kod našega Jure’ organizira team building za odabrano društvo. S Hvara predsjednik Beljak će se obratiti javnosti s ‘optimističnim porukama’ o situaciji u Dalmaciji. Ne znamo hoće li reći pravo stanje ili će opet iskriviti činjenice pokušavajući veličati svoje ‘uspjehe’?

Obmanjivanje javnosti nas ne bi začudilo jer primjena i tumačenje Statuta su najčešće proizvoljni i veliki broj značajnih odluka ili procesa unutar stranke su rezultat improvizacija ili unaprijed donesenih odluka od strane predsjednika Beljaka. Statut HSS-a privatizirao je i glavni tajnik stranke, tumači ga proizvoljno, s Nadzorni odbor postoji samo na papiru jer su svi dali ostavke nezadovoljni stanjem u stranci.

Ovim putem i javno postavljamo pitanje Kreši Beljaku, predsjedniku HSS-a:

Je li točna informacija da su članovi Predsjedništva HSS-a – tajnik Ilija Čorić, blagajnik Mario Vlahović, predsjednica Organizacije mladih Marija Kukić (organizacija je raspuštena zbog nerada) i predsjednica Sveučilišne organizacije Petra Vresk, zaposlenici HSS-a s izdašnim plaćama, a ujedno i vaši ‘dizači ruku’ u Predsjedništvu HSS-a?

Da bi HSS oživio, ne samo u Dalmaciji nego i u cijeloj Hrvatskoj, programski se mora vratiti u politički centar i jednako se otvoriti za suradnju sa svim srodnim strankama. Suradnja sa strankama krajnje ljevice i krajnje desnice nije prihvatljiva za HSS. Program Stranke se i dalje treba temeljiti na moralnim načelima i učenju braće Radić, poštujući pri tome demokršćanske vrijednosti, dok u političkom smislu program mora biti prilagođen aktualnim problemima i potrebama društva. HSS mora ponuditi rješenja, a ne stalno govoriti o problemima koje svi vidimo, a ništa ne činimo.

HSS mora imati jasne stavove o poljoprivrednim politikama, ruralnom razvoju, zaštiti nacionalnih dobara i resursa, zaštiti okoliša, ravnomjernom razvoju svih dijelova RH i zaštiti građanskih i socijalnih prava svih potencijalno ugroženih društvenih kategorija. Bez poljoprivrednog i ruralnog razvoja kao okosnice revitalizacije gospodarstva nema ni sredstava potrebnih za funkcioniranje svih segmenata države i društva.

Percepcija javnosti o HSS-u je loša, pa i percepcija samih, pasiviziranih članova. Zahvaljujući Beljaku javnost i članstvo ne znaju kakvi su naši stavovi o pojedinim društvenim pitanjima. Beljak u javnosti predstavlja HSS i nije čudo da nas nitko ‘ne doživljava’. Ili nas doživljavaju kao skupinu diletanata koji nemaju jasne razvojne programe od nacionalnog interesa. Kao skupinu osoba koji niti znaju, niti mogu učiniti išta za dobrobit Hrvatske. A istina je posve drugačija. Mnogi stručni i sposobni ljudi, vrsni profesionalci su se povukli pred naletom samovolje i tiranije Beljaka i njegovih poltrona.

Dok se Hrvatska doslovno raspada, u nedostatku ozbiljne politike i programa, Beljak javnost zasipa huškačkim izjavama.

Podsjećamo na izvorišne osnove HSS-a koji nikada nije podržavao nacizam, a niti komunizam tj. protiv smo se svih totalitarnih režima.

Da bi opstao i rastao HSS mora jasno definirati svoju politiku s ciljem omasovljenja i ponovnog uključivanja članstva u rad i u procese odlučivanja u stranci. Stranka se iznova mora demokratizirati na svim razinama, obnoviti rad pasivnih i zamrlih općinskih, gradskih i županijskih organizacija koje su samovoljom Beljaka ugašene.

Jednostavno, ne želimo dalje pasivno promatrati urušavanje HSS-a i tražimo od Beljaka da se sam povuče s mjesta predsjednika stranke kao i provođenje unutarstranačkih izbora do kraja 2018. godine prema svim demokratskim principima.’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Trump tweetom potopio Erdogana

Objavljeno

na

Objavio

Turski predsjednik poziva građane svoje zemlje da istresu svoje čarape i slamarice te svoje dolare, eure i zlato u bankama zamijeni za lire, kako bi spriječili pad nacionalne valute. No, oni koji su to možda napravili, u samo jednom danu uzgubili su 16 posto svoje ušteđevine. Dovoljan je bio jedan Trumpov tweet da se nastavi slobodni pad:

Koji prevarant ovaj Erdogan, koji razbojnik, koja manira uličnog prodavača ljekovitih eliksira. Kaže, tko god u jastucima ima dolare, eure i zlato, sad je vrijeme da ih istresu i u turskim bankama zamijene za lire, kako bi spasili nacionalnu valutu. Zapravo kako bi spašavali njega.

To je kao da ušteđevinu bacaš u bunar. Oni koji su to možda napravili, a malo je vjerojatno da ima mnogo tako naivnih, u samo jednom danu izgubili su 16 posto svoje ušteđevine. Erdogan sad Trumpu prijeti raskidanjem savezništva u NATO-u, jer to je još jedina poluga koja mu je ostala.

No, to savezništvo odavna je ugrozio. Trump pak ne treba F-35 da bi potopio Erdogana, dovoljan mu je twitter, komentirao je novinar i kolumnist Ivan Hrstić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari