Pratite nas

Politika

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović objavila “Stodnevnički zapis”

Objavljeno

na

Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović u povodu 100 dana na dužnosti objavila je “Stodnevnički zapis” u kojemu ističe kako je ohrabruju reagiranja ljudi diljem domovine, govori o ciljevima u unutarnjoj i vanjskoj politici i posebno o gospodarskim izazovima, te objavljuje kako je simbolično na stodnevnicu posebnim savjetnikom za gospodarstvo imenovala nekadašnjega premijera Nikicu Valentića.

[ad id=”68099″]

“Često se pokušava nametnuti teza kako provodim program jedne stranke, no to naprosto nije istina. Provodim ono što sam zacrtala u svojem izbornom programu. Građani su me izabrali kako bih ga provodila i to ću bezrezervno činiti”, poručila je predsjednica.

“U prvih 100 dana sam (…) iskreno željela ostvariti suradnju s Vladom Republike Hrvatske o nacionalnim strateškim pitanjima. Za dijalog sam zainteresirana uvijek i na njega sam spremna. Na dužnosti Predsjednice Republike Hrvatske više sam usredotočena na srednjoročne i dugoročne ciljeve, a ne na kratkoročne niti na predizborne. Želim sa svim čelnicima parlamentarnih stranaka imati profesionalne i korektne odnose pa čak i kada ne dijelimo iste stavove ili svjetonazor. Ne očekujem da se slažemo već da komuniciramo i argumentirano raspravljamo”, kaže predsjednica u svome zapisu.

Gospodarsko vijeće će biti institucionalni kapacitet

Navodi kako je u ovih sto dana pomno proanalizirala modele i učinak gospodarskih vijeća prethodnih predsjednika. “Simbolično na stodnevnicu, posebnim savjetnikom za gospodarstvo imenovala sam gospodina Nikicu Valentića, nekadašnjeg predsjednika Vlade Republike Hrvatske za čijeg je mandata zaustavljena inflacija, stabiliziran tečaj valute te uvedena kuna. Vjerujem da će mi njegovo bogato iskustvo i pogled pomoći u sagledavanju ukupne gospodarske slike kao i u promišljanju o mogućim rješenjima,” navodi predsjednica Republike.

“Što se gospodarskog vijeća tiče, u potpunosti sam promijenila pristup svojih prethodnika. U radu Vijeću će sudjelovati čelnici važnih gospodarskih institucija, jer sam željela stvoriti krug institucija za savjetovanje oko pojedine teme iz područja njihove stručnosti, odnosno stvoriti svojevrsni institucionalni kapacitet koji bi odgovorio na ključna gospodarska i razvojna pitanja. Institucije su već duže vrijeme u nas zapostavljene, stavljene u stranu, a struku se rijetko sluša. Želim to promijeniti ali pred te institucije postaviti i nove izazove. Od izuzetnog je značaja u potpunosti ostvariti sinergiju akademske zajednice i gospodarstva kako bi se potaknula istraživanja i razvoj, ulaganja u nove tehnologije i izumiteljstvo”, kaže Grabar Kitarović u zapisu.

Izazovi na koje se već dulje ne odgovara

“Raščlanjujući prvih 100 dana na dužnosti predsjednice Republike, ohrabruju me reakcije ljudi diljem domovine, koji su bez cinizma, bez niskosti prepoznali što činim i čemu težim. Iz toga crpim snagu kako bih se uhvatila u koštac s izazovima na koje se već dulje vrijeme ne odgovara. Iskorjenjivanje siromaštva i nezaposlenosti, osiguranje dostojanstva umirovljenima i odgovarajuća skrb za sve potrebite te stvaranje poticajnog okruženja za mlade kako bi ostajali u Hrvatskoj i zasnivali nove obitelji, samo su neki od tih izazova koje naša generacija mora riješiti za one buduće. Svi trebaju vratiti vjeru u sebe i u svoje sposobnosti”, poručuje.

“Ohrabruje me i što sam uspjela s parlamentarnim strankama i ostalim ključnim društvenim čimbenicima započeti dijalog o onim temama, koje su preduvjet održivog razvitka Hrvatske. To pokazuje spremnost većine uključiti se u rješavanje gorućih problema u društvu što svakako pozdravljam”.

Predsjednica Republike podsjeća da se u tim razgovorima pokazalo da je jedan od najvećih izazova nepovoljno demografsko stanje te gospodarska kriza koja se prelila u opću društvenu krizu i očituje se u krizi morala, etike i vrijednosti i koja zahtijeva definiranje temeljne gospodarske politike s odgovorom na pitanja kakav ekonomski sustav želimo njegovati i razvijati. Također navodi potrebu jačanja institucija i podizanja učinkovitosti državne i lokalne administracije.

“Kada pozivam na zajedništvo ukazujem na nužnost društvenog konsenzusa oko ključnih strateških pitanja, nipošto na jednoumlje. Zazivam definiranje zajedničkih, dijeljenih ciljeva, a politička viđenja načina njihova rješavanja mogu i moraju biti različita”, kaže predsjednica pozivajući na postavljanje novih ciljeva i njihovo ambiciozno ostvarivanje.

Pogled na vanjsku politiku

Na vanjskopolitičkom planu počela sam ostvarivati izričnu i dinamičnu vanjsku politiku Hrvatske, koja je odlučnija djelovati u okvirima članstva u EU i NATO-u, pri čemu se, ističe, ne zanemaruju bilateralni odnosa sa svim njihovim zemljama članicama, posebice vodećim.

“Hrvatska vanjska politika treba biti prepoznatljiva i po svojim temeljnjim odrednicama, prije svega vrijednosti na kojima počiva i koje zagovara. Odlazak u Gdanjsk vidim kao jasnu potvrdu takvog pristupa. Na svečanosti su se okupili čelnici nama prijateljskih i važnih zemalja srednje Europe i Baltika te glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, gdje je jasno podcrtano obilježavanje završetka drugog svjetskog rata, ali i pada komunizma, događaja koji se još uvijek snažno odražavaju na hrvatsku sadašnjicu i crpe društvenu energiju”.

“Uspravnicu Jadran-Baltik vidim kao jednog od zamašnjaka daljnjeg jačanja europskog projekta. U ovim državama, potpora članstvu u EU je redom snažnija od one u takozvanim starim državama članicama”, navodi predsjednica i dodaje svi europski čelnici s kojima e susrela podržavaju tu inicijativu.

“Hrvatska ima i svoje interese u jugoistočnom susjedstvu, one trajne stabilnosti i boljitka svih država, koje treba snažno podupirati na putu prema Briselu po EU i NATO kolosjeku”, kaže i dodaje kako izbjegava izraz regija ili zapadni Balkan, jer drži da pridonosi svojevrsnoj izolaciji dijela europskog kontinenta.

Ističe kako je Hrvatska dugo vremena zanemarivala neka već uspostavljena prijateljstva i savezništva, odnosno nije prepoznavala trenutak i stvarala nova s ključnim dionicima međunarodnih odnosa. Ne mislim, kaže predsjenica, samo na stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, već i na sve značajnije regionalne čimbenike koji iskoračuju na globalnu scenu, članice skupine G20, države poput Maroka, Južnoafričke Republike, Indije, Japana, Australije, Novog Zelanda, Južne Koreje, Vijetnama, Kanade, Meksika, Kolumbije, Čilea ili Brazila; neki pomaci su ostvareni prema vodećim državama srednje Azije te Bliskog Istoka.

Diplomacija u svijetu sve veći naglasak stavlja na gospodarstvo pa je tu potrebno učiniti puno više.

Prilog Hrvatske međunarodnoj suradnji po nizu pitanja, od prava žena i djevojčica, međunarodne razvojne pomoći ili održivog razvoja može biti značajan i zapažen, kaže prdsjednica. “To je razlog zašto sam otišla na međunarodne konferencije na visokoj razini o pitanjima rodne jednakosti u New Yorku, posjetila Afganistan i što ću do kraja godine sudjelovati na nizu konferencija o održivom razvoju, klimatskim promjenama i razvojnim ciljevima za razdoblje poslije 2015.,” kaže se među ostalim u Stodnevnom zapisu predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, objavljenom na internetskoj stranici Ureda predsjednice RH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Amsterdamska koalicija ucjenjuje Beljaka, a HSS gubi još jednu županiju

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX
Ličko-senjski HSS-ovci prijete masovnim izlaskom iz stranke

„Ili će biti kako Krešo Beljak kaže ili u HSS-u neće biti nikako!“ – mogao bi postati slogan predsjednika HSS-a. Već duže vrijeme na stranačkim tijelima i za javnost  predsjednik Beljak na sve načine želi slomiti  predsjednika Ličko-senjskog  HSS-a Zlatka Fumića. Obećanja lijepo zvuče, ali uz presudan uvjet: „Sve može, ali moraš me slušati!“

Tek naizgled lički HSS-ovci imaju slobodu odlučivanja o koaliciji na terenu dok im iza leđa pregovore i razgovore s pojedinim igračima iz Ličko senjske županije osobno vodi Beljak i mimo stranačkih tijela i volje članstva plete mrežu instaliranja stranačkih poslušnika, lojalnih isključivo i samo njemu.

Svima je već jasno da, kao i u drugim sredinama, traži nasljednika sadašnjem predsjedniku Fumiću, i pokušava ih pronaći među davno politički umirovljenim HSS-ovcima. I Zlatka Fumića, sasvim je razvidno, uskoro očekuje suspenzija s mjesta predsjednika HSS-a Ličko-senjske županije.

Zlatko Fumić  uspješni je načelnik općine Brinje, ugledan HSS-ovac i vrlo omiljen među svojim mještanima. Međutim, za Beljaka to su sasvim sporedne reference jer Fumića od samog početka ne doživljava „svojim“ i smatra da ga je iznevjerio jer je dao javnu potporu Marijani Petir i svim suspendiranima u prvom krugu suspenzija kada je postao predsjednik HSS-a.

Kako je u Ličko-senjskoj županiji došlo do prijevremenih izbora za Županijsku skupštinu, predsjednik Fumić našao se na mukama kako ostati odan HSS-u i boriti se za što bolji rejting HSS-a u Ličko-senjskoj županiji, te dobiti podršku Kreše Beljaka koju kako u ovim trenucima očito nema. Razlog tomu je što je unutar Amsterdamske koalicije Beljaku jasno rečeno da ne podržavaju koaliciju ličkih HSS-ovaca s HDZ-om. Amsterdamska družina stjerala je u kut Beljaka i ucijenili su ga upravo na način kako on ucjenjuje svoje članstvo.

Beljak ne želi dati punomoć predsjedniku Fumiću za koaliciju sa HDZ-om, te, kako doznajemo iz vrha HSS-a, u ovom slučaju, u politički shizofrenoj situaciji, panično traži podršku HDZ-a i da mu Kuščevićevo Ministarstvo uprave što prije da zeleno svijetlo za novi, autokratski i faraonski „Statut HSS-a“.

Pri tome, Beljak se ne pita kakvi su rezultati HSS-a u Ličko-senjskoj županiji nego ga zanima samo jedno – u svakoj županiji imati poslušnike. Svi ti potezi dovode do pasivizacije članstva, distanciranja od aktualne politike HSS-a i opće neaktivnosti.

Lički HSS-ovci otvoreno traže od predsjednika HSS-a Kreše Beljaka da se što prije oglasi i pošalje punomoć Fumiću za slobodno koaliranje na lokalnoj razini ili, kažu: U protivnom svi na izbore izlazimo na nezavisnoj listi, a on onda neka postavi svoga povjerenika!“

Beljak tek prividno drži konce u svojim rukama nakon što su mu Slavonci otkazali poslušnost, a zube bi mogao slomiti upravo na Ličanima koji ne pristaju da HSS samo deklarativno bude moderna i proeuropska stranka, a uistinu stranka gdje se vlast i moć koncentrira u rukama jedne osobe, predsjednika stranke koji nema povjerenja većeg djela istinskih HSS-ovaca.

Članstvo je ogorčeno jer vrhu stranke ne znači ništa, ne zanimaju ih stvarni problemi niti nude rješenja. Situacija je alarmantna jer osim članova koje suspendira Beljak drugi sami odlaze. Članstvo smatra da je ‘utapanje’ HSS-a u Amsterdamsku koaliciju jedan od najlošijih političkih poteza u povijesti HSS-a što će članstvo i simpatizeri kazniti bojkotiranjem europarlamentarnih izbora.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Glasnović: Zakona o privatizaciji i pretvorbi se najviše boji lijevo i desno krilo…

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor u petak nije prihvatio SDP-ovu Interpelaciju o radu vlade zbog propale kupnje borbenih aviona F-16 Barak od Izraela.

Nakon glasanja, na red su došli slobodni istupi zastupnika. Saborski zastupnik general Željko Glasnović govorio je u ime Kluba zastupnika Neovisni za Hrvatsku

“Nisam htio ništa danas govoriti jutros, sam sam sebi dojadio. Non stop se provodi cenzura ne samo u mainstream medijima pa sam ipak odlučio nešto reći. Dan smo proveli beskorisnim raspravama o interpelaciji o avionima, totalno beskorisno. Mene više zabrinjava da nemamo standardizirane taktičke postavke za kopnenu vojsku. Ne gine se u Saborima i gastronomskim stolovima u diplomaciji, nego u kopnenoj vojsci. Ako ovo ne popravimo, bit ćemo Venezuela za dvije tri godine”

 

Željko Glasnović: Najbolji primjer fake news-a je priča o Vatikanskom ugovoru

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari