Pratite nas

Analiza

Stoje li iza želje da se ne ukine Porezni USKOK interesi SDP-a preko “neupućenih” MOST-ovaca ili !?

Objavljeno

na

Most odnosno Maro Kristić u članku koji je objavio t-portal  (članak možete pročitati ovdje –http://m.tportal.hr/vijesti/) danas želi pod svaku cijenu da se ne ukine Sektor za velike porezne prijevare (Porezni USKOK). Žalosno je da saborski zastupnik Kristić ne razlikuje pranje novca od poreznih prijevara.

[ad id=”93788″]

U akciji koju je navodno odradio Porezni USKOK  vezano za fiktivnu trgovinu zlatom u iznosu od 630 milijuna kuna je utvrđeno da se radilo o pranju novca Peruanskog narko kartela i eventualno nekakvih 40-tak milijuna kuna mogućih poreznih prijevara koje tek treba dokazati. Potrebno je napomenuti da kod pranja novca ne nastaje šteta za državni proračun u državi gdje je novac opran u ovom slučaju u RH nego u zemlji iz koje je novac došao odnosno Peruu (gdje se trebao kao stečen nelegalnom djelatnošću oduzeti).

Također želim iznijeti da saborski zastupnik Kristić iznosi neistine tvrdeći da 25 godina sve službe u RH nisu utvrdile poreznih prijevara koliko je Porezni USKOK u 2 godine.

Pranjem novca se puni proračun a poreznim prijevarama se prazni proračun odnosno krade državni novac. Dakle, kao što sam već napisao u aferi zlato ne radi se o 630 milijuna kuna poreznih prijevara nego o pranju Peruanskog novca a što se tiče drugih službi želim napomenuti da je Financijska policija (ona koja je ukinuta 07.03.2012. godine) samo u 2011. godini u izvješću koje se može provjeriti utvrdila novoutvrđenih obveza (po poreznim prijevarama) preko 700 milijuna kuna.

 Dobiva se dojam da Maro Kristić želi uz suglasnost Mostovaca pod svaku cijenu sačuvati Porezni USKOK samo iz razloga što je sastavljen po partijskoj sdp-ovoj liniji koji je služio isključivo za proganjanje domoljubnih građana i političkih neistomišljenika famoznim retrogradnim i neustavnim člankom 63. Zakona o porezu na dohodak  (nesrazmjer imovine i dohotka).

Dokaz za to je kao što sam već pisao 4000 otvorenih postupaka (kod Nijemaca samo 5) i to otvorenih najčešće temeljem anonimnih prijava gdje uopće nema nikakvog nesrazmjera imovine i dohotka već su bili politički progon i represija. Kristić traži samostalnost Sektora za velike porezne prijevare a upravo zbog samostalnosti taj sektor je selektivno određivao na koga će se otvarati porezni postupci i na taj način vršio zlouporabu sustava.

Sve naprijed navedene činjenice se mogu provjeriti ako zatražite izvješća Poreznog uskoka i Financijske policije. Također treba napomenuti da poslove poreznih istraga poreznih prijevara ustvari odrađuju Odjeli za otkrivanje poreznih kaznenih djela unutar Porezne uprave koji su prije bili Služba i samostalni u svome radu dok SDP-partija  nije oformila iz gore navedenih razloga Porezni USKOK.

Ukoliko se jave neki “stručnjaci” da nisam u pravu molio bi gospodina Kristića da prvo nešto nauči o razlici: između pranja novca i porezne utaje, ustrojstvu i načinu rada Porezne uprave pa tek nakon toga komentira planirani najavljeni preustroj Porezne uprave.Toliko o poštenju, znanju i reformama!

 Mr.sc. Robert Knežević, dipl.oec./Hrvatsko nebo

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

HRejting: 53,4% anketiranih protiv uvođenja eura

Objavljeno

na

Objavio

U središnjem Dnevniku HRT-a nastavlja se objava rezultata drugog redovitog mjesečnog istraživanja HRejting.

Večerašnja tema je ulazak Hrvatske u eurozonu, odnosno uvođenje eura. Najveće istraživanje raspoloženja hrvatskog biračkog tijela za HRT je provela Promocija plus. Anketa je provedena od 12. do 18. travnja na 1400 ispitanika, a statistička pogreška je +/- 2,62%.

Prema rezultatima ankete – čak je 53,4% anketiranih građana protiv uvođenja eura, dok je za zajedničku europsku valutu njih 39,3%. Neodlučnih je 7,3%.

Podsjetimo, ulazak u eurozonu jedan je od ciljeva aktualne Vlade, a kao mogući datum spominje se početak 2024. godine.

Na pitanje treba li Hrvatska ući u Europsku monetarnu uniju i uvesti euro umjesto kune – 12,8% ispitanika kaže da treba što prije, 18,7% slaže se s tim, ali tek kad budemo spremni. Da ne želi euro sve dok se ekonomija potpuno ne oporavi izjasnilo se 23,7% ispitanika, a 23,1% smatra da bi kuna uvijek trebala ostati hrvatska valuta. Neodlučnih je bilo 7,3%.

Zanimljivo je kako na uvođenje eura gledaju birači pojedinih stranaka. HDZ-ovi birači su 46,3% za uvođenje eura, a 48,8% protiv.

Kad je riječ o SDP-ovim biračima – njih 38,4% je za uvođenje eura, a 56,3% protiv. Za uvođenje eura u najvećem postotku su birači GLAS-a sa 69,2%, dok ih je 23,1% protiv, a HRAST-ovi birači najmanje podupiru uvođenje eura i to s 11,1%, dok se sa 77,8% izjašnjavaju protiv.

Iako potpora građana uvođenju eura lagano opada, poduzetnici i analitičari smatraju da bi to Hrvatskoj donijelo više koristi nego štete.

Usto, ulazak u eurozonu već je određen ulaskom u Europsku uniju. Pitanje je samo kada će se to dogoditi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Analiza političkih preferencija za EU izbore (3. dio)

Objavljeno

na

Objavio

Za treću analizu političkih preferencija u oči izbora za Europski parlament, odabrali smo grad Zagreb i Dubrovačko-neretvansku županiju. U obje županije primjetna je kataklizma HDZ-a, te postojanost SDP-a i u usporedbi s Narodnom i Domoljubnom koalicijom 2014 godine. Vidljivo je da samostalnim izlaskom na izbore, te stvaranjem desnih stranaka, koalicija i neovisnih lista, najviše gubi HDZ, dok se kod SDP-a to znatno manje osjeti.

Piše: Ante Rašić

Kod grada Zagreba primjetna je velika disperzija glasova, dok u Dubrovačko – neretvanskoj županiji čak tri stranke imaju istu podršku i to HDZ, MOST i Živi zid.

Treba napomenuti da smo opet bazirali podatke na broju birača i izlaznosti iz 2014. godine bez uračunavanja smanjenja broja birača uslijed demografskog odlijeva, te bez obračuna neodlučnih birača.

Da su danas izbori za EP u Gradu Zagrebu, uz izlaznost od 27 % ukupnog broja upisanih birača, najbolji rezultat ostvario bi SDP s potporom od 20,83 % ili 38 353 birača, što je manje za 18.225 birača od 2014., kada je SDP, odnosno Narodna koalicija, ostvarila rezultat od 30,73 % ili u biračima 56.578.

Kod HDZ-a je razlika veća, osvojio bi samo 17,19 % za razliku od 2014. kada je Domoljubna koalicija polučila 36,66 %.

U broju birača Domoljubna koalicija je 2014. osvojila 67.506 glasova, dok bi danas sam HDZ osvojio 31.651 glas, što je manje za 35.855 glasova.

Rezultati u Dubrovačko – neretvanskoj županiji su kataklizmični za HDZ, očekivani za MOST i Živi zid, ali i ohrabrujući za pristalice SDP-a.

Dok HDZ ostvaruje naoko nestvarno loš rezultat, rezultati MOST-a i Živog zida upućuju da je u ovom istraživanju ipak riječ o relevantnosti podataka.

Gubitak SDP-a ukazuje da je ta politička stranka puno bezbolnije prošla samostalnim izlaskom od HDZ-a i da još uvijek ima stabilno biračko tijelo u toj županiji.

Da su danas izbori SDP bi osvojio 20 % glasova, za razliku od 26,80 % prije 5 godina uz izlaznost od 27,35 % ili u broju birača 5.926 prema 7.940 iz 2014. godine uz gubitak od samo 2014 glasova.

Kod HDZ-a imamo ogromni pad u odnosu na 2014. godinu kada je Domoljubna koalicija prikupila 49,67 % glasova , pa bi tako danas samostalno HDZ osvojio 10 %.

U broju glasova to izgleda još zanimljivije, jer se pojavljuje razlika od 11.754 u odnosu na 2014. Tada je HDZ-ova koalicija osvojila 14.714 glasova, a danas samo 2.963.

Kako će se ispitivanje svih županija i Grada Zagreba raditi u 3 navrata, bit će zanimljivo ponovo analizirati rezultate u ovoj županiji, koja slovi kao jedno od uporišta HDZ-e.

Ako gledamo ukupni rezultat nakon prvog kruga za 18 županija (nedostaju Primorsko-goranska i Istarska županija) rezultat je u potpunosti neizvjestan jer HDZ ima 18,66 % u, a 17,99 % SDP – riječ je o minimalnoj razlici od svega 0,67 %.

Za očekivati je da se taj rezultat nešto promijeni nakon obrade županija koje nedostaju.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari