Pratite nas

Događaji

Stoljeće priznanja islama u Hrvatskoj – “najuspješnije integracije muslimanske manjine”

Objavljeno

na

Muslimani danas obilježavaju stoljeće službenog priznanja u Hrvatskoj, pa premda čine svega 1,5 posto stanovništva u zemlji, baštinici su najuspješnije integracije muslimanske manjine u Europi, ističu islamski prvaci u Hrvatskoj i stručnjaci.

[ad id=”93788″]

U Hrvatskom saboru 27. travnja 1916. donesen je zakon o priznavanju islama kao ravnopravne vjere na području Hrvatske, četiri godine nakon što je to učinila Austrija i godinu nakon Ugarske. Od drugih europskih zemalja Belgija je to napravila 1974. a Španjolska 1992. godine.

Tim povodom priređeno je niz svečanih manifestacija, a danas će biti održana svečana sjednica Hrvatskog sabora, na kojoj će biti nazočan i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Nezaobilazan dio hrvatskog identiteta

Prema zadnjem popisu u Hrvatskoj se 62.977 građana izjasnilo kao muslimani. Etnički među njima je najviše Bošnjaka, 27.959, Hrvata 9.647, Albanaca 9.594, „nacionalnih muslimana“ 6704, Roma 5039 i niz drugih etničkih skupina.

Muslimani su u Hrvatskoj organizirani u 15 medžlisa, teritorijalnih jedinica stavljenih od džemata. Najviše vjersko i administrativno tijelo Islamske zajednice (IZ) u Hrvatskoj je Mešihat na čijem je čelu muftija Aziz Hasanović. On je 2012. naslijedio muftiju Ševku Omerbašića, koji je islamsku zajednicu vodio od kraja osamdesetih godina, najprije Hrvatske i Slovenije, a potom Hrvatske do svog umirovljenja.

U važne muslimanske institucije vodstvo IZ ubraja još Islamsku gimnaziju u Zagrebu i Halal Centar, tijelo koji certificira proizvode u skladu s vjerskim načelima.

Hrvatski muslimani, bez obzira koje nacionalnosti, nezaobilazni su dio hrvatskog religijskog, kulturnog i nacionalnog identiteta, što potvrđuju relevantna istraživanja javnosti, ocjenjuje sociolog religije Ivan Markešić u povodu stote obljetnice priznanja islama u Hrvatskoj.

Muslimani su svoj patriotizam iskazali odlučnim i masovnim uključenjem u obranu domovine, izjavio je nedavno muftija Aziz Hasanović i dodao da je u Domovinskom  ratu sudjelovalo 25 tisuća muslimana, od kojih je 1180 njih poginulo.

„Svoju zahvalnost i doprinos nastavili su i nakon rata u izgradnji multikulturalnog, multinacionalnog i multireligijskog društva”, kazao je Hasanović.

Među građanima koji su podrijetlom muslimani, brojni su omiljeni glazbenici, slikari, znanstvenici, sportaši i drugi.

U nizu zapaženih događaja otvorena je i izložba „Modra rijeka, raznobojni pritoci”. Hrvatska kultura treba s razumijevanjem i zahvalnošću primiti izvorne prinose umjetnika bošnjačkih korijena, koji proširuju njezin  profil i obogaćuju joj kreativnu paletu, rekao je Tonko Maroević na njezinu otvaranju i dodao da su se mnogi takvi umjetnici potvrdili u zagrebačkoj sredini i unijeli nezanemarive dionice u tkivo moderne i suvremene hrvatske likovne umjetnosti.

Međutim, napomenuo je, ne može se i ne treba govoriti o cjelovitoj izdvojenoj parceli, o  nekom homogenom isječku iz širega konteksta, jer su zastupljeni slikari izraziti individualci, tako da i u odnosu prema duhovnoj baštini i poticajima iz zavičaja svaki od njih ima vlastitu  mjeru i drugačije proporcije.

Muslimane u Hrvatskoj teško možete prepoznati osim kad idu klanjati, kazao je ovih dana bivši muftija Omerbašić. Obiteljske poslovne i prijateljske veze su učinile da su se oni integrirali u hrvatsko društvo i da nemaju problema, dodao je.

Javnost prema islamu umjereno blagonaklona

Stručnjaci, međutim, ističu i proturječja u prijemu islama u hrvatskoj javnosti, za koje kažu da postoje povijesni i aktualno-politički razlozi.  

Dugogodišnja osmanska vlast stvorila je predodžbu o Hrvatskoj kao „predziđu kršćanstva“, što je pratio izrazito snažan protuosmanski i protuislamski mentalitet novovjekovne hrvatske kršćanske elite i pučke kulture koja se oblikovala pod utjecajem kršćanskog stava o islamu kao krivovjerju kojeg treba izbjegavati pa i istrijebiti, kaže Markešić pozivajući se na vlastita zapažanja i na radove povjesničara, među kojima posebno na one Zlatka Hasanbegovića.

Zahvaljujuću globalizacijskim i sekularizacijskim procesima odnos prema islamu u Hrvatskoj se bitno popravio, iako nije nikada bio potpuno pozitivan, nastavlja.

Hrvatska javnost danas prema islamu i muslimanima iskazuje umjerenu blagonaklonost, osnovni je rezultat istraživanja barometra Instituta Ivo Pilar iz 2015. godine. Predstavljajući rezultate, sociolog s toga instituta Stanko Rihtar ističe da je najveće slaganje javnosti, čak tri četvrtine ispitanih, oko anketne tvrdnje prema kojoj je nasilje u ime islama zloupotreba vjere.

Vrlo je mali animozitet prema muslimanima u Hrvatskoj, potvrđuje iz svojih saznanja Omerbašić i dodaje da su prema anketama oni po tome na trećem ili čak petom mjestu.

No, Rihtar je kazao da su u „Pilarovom“ istraživanju podijeljena mišljenja javnosti oko mogućeg useljavanja muslimana iz udaljenijih zemalja. Međutim, među njima je naviše onih koji se ne mogu opredijeliti, napomenuo je.

Omerbašić: priznanje islama je nužno za Europu

Premda se u svijetu u svjetlu aktualnih sukoba bitno promijenio stav prema pripadnicima islamske vjeroispovijedi, hrvatska javnost smatra da autohtoni muslimani ničim ne ugrožavaju nacionalnu sigurnost Hrvatske, dodaje Markešić.

Markešić i Rihtar napominju da je istraživanje rađeno u proljeće prije izbijanja izbjegličke krize i serije terorističkih napada, te da nisu upoznati je li se to nekako odrazilo na hrvatsku javnost.

Markešić ističe da muslimani u Hrvatskoj nisu etnički, religijski, kulturološki i civilizacijski stranci kao u središtima terorističkih zbivanja, nego su autohtona zajednica koja je temeljem svojih posebnosti izgradila svoje zasebne nacionalne identitete Albanaca, Bošnjaka, Crnogoraca, Hrvata, Srba i drugih.

„Nije se ništa promijenilo dolaskom izbjeglica, ali bi da je veliki broj njih ostao ovdje. Međutim, gospođa Merkel je učinila veliku stvar i primila sve izbjeglice iako tamo muslimani kao vjera nisu priznati i rade ‘na divlji način’“, kazao je bivši predsjednik Mešihata IZ u Hrvatskoj Omerbašić u emisiji Hrvatskog radija.

Ima nešto drugo, rodbina ljudi koji su davno doselili u Hrvatsku primila je dvjestotinjak izbjeglica iz Sirije u svoje domove, to mi više vidimo u džamijama, kazao je i dodao da je Islamska zajednica u Hrvatskoj mnogo uložila u zbrinjavanje izbjeglica.

Omerbašić krivnju za nepriznavanje islama u Europi ne stavlja samo na teret europskim državama, nego i na neadekvatnu politiku islamskih zajednica. Islamu, po njemu, nedostaje „svjetsko vodstvo“ koje je postojalo za vrijeme sultana, pa se „znalo kako raditi“. Danas imamo mnoštvo država, toliko ima muftija, a u Europi laici vladaju islamskom vjerom. „Imami se u Europi ništa ne pitaju, osim da pročitaju par desetaka ajeta (stihova) iz Kur’ana i  kažu im: ‘Maknite se’“, kazao je Omerbašić.

Priznanje islama je nužno za Europu, i koliko god to Europa odgađala, to će joj se još jače vratiti kao bumerang, kazao je Omerbašić u emisiji Intervju tjedna Hrvatskog radija i napomenuo da to ne ovisi o kršćanskim svećenicima.

Iznad svega smatra da bi za budućnost islama bio „spas“ da raskine vezu s državom. „Tu će se morati nešto dogoditi“, kazao je.

Na pitanje postoji li mogućnost radikalizacije islama u BiH, on je odgovorio negativno. Oni koji su otišli u ISIL, kako vlasti kažu, njih oko 135, živjeli su na granici nemorala, kockali, pljačkali, bili u zatvoru i otišli u ISIL zbog vlastitih probitka, kazao je bivši predsjednik Mešihata Ševko Omerbašić i dodao da oni ne mogu utjecati na razvoj islama u Hrvatskoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Počela ekshumacija u dvorištu zagrebačkog fakulteta

Objavljeno

na

Objavio

Ekshumacija se provodi nakon što je ranije obavljeno terensko istraživanje cadaver psima i georadarom te su očito na taj način ustanovili točnu lokaciju jame.

Ministarstvo hrvatskih branitelja u suradnji s Ministarstvom obrane RH započelo je iskapanja u dvorištu Učiteljskog fakulteta u Savskoj 77 u Zagrebu. Naime, desetljećima se spominje kako je upravo tamo jama s 300 posmrtnih ostataka zarobljenika i ranjenika koje su partizani ubili u svibnju 1945.

‘Slijedom Vašeg upita, možemo Vas izvijestiti kako se, na temelju ugovora s Ministarstvom hrvatskih branitelja i na njihov poziv, na području kod Pedagoške akademije na Savskoj cesti u Zagrebu provode iskapanja vezana uz ekshumaciju posmrtnih ostataka žrtava iz Drugog svjetskog rata. Sukladno zahtjevu Ministarstva hrvatskih branitelja, u provedbi su angažirani pripadnici Pododsjeka za ekshumacije Opslužne bojne Zapovjedništva za potporu’, rečeno je za tportal iz MORH-a.

Ekshumacija se provodi nakon što je ranije obavljeno terensko istraživanje cadaver psima i georadarom te su očito na taj način ustanovili točnu lokaciju jame.

‘Sukladno svojoj nadležnosti, Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja organizira i koordinira terensko istraživanje, probno iskapanje te ekshumaciju temeljem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Javnost će biti pravovremeno obaviještena o svim rezultatima provedenih aktivnosti na spomenutoj zagrebačkoj lokaciji’, napominju.

U dvorištu u Savskoj 77 navodno je likvidirano i zakopano 300 žrtava, pripadnika jedinica NDH i njemačke vojske iz Drugog svjetskog rata. Prema riječima svjedoka, navodno je među njima puno ranjenika. Riječ je o zarobljenicima iz obližnjeg partizanskog zatvora koji se nalazio na križanju Savske i Vukovarske. Na toj je lokaciji danas okrugla zgrada s raznim trgovinama, nekoć poznata kao Slovenijales.

Jedna svjedokinja kazala je pak kako su tamo ubijeni i ranjenici koje su partizani zatekli u zgradi u kojoj je danas Učiteljski fakultet, a koja je u vrijeme Drugog svjetskog rata iz Gimnazije sestara milosrdnica pretvorena u bolnicu.

Zamjenik glavnog državnog odvjetnika Antun Kvakan 2008. godine, nakon zahtjeva Udruge za mobiliziranje novih organizacija mladih – ZAMNOM i Hrvatskog odgovornog društva, kojem je tada predsjednik bio Ivica Relković, zatražio je od Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu istragu ovog slučaja.

Da u Savskoj 77 postoji masovna grobnica, za tportal je više puta upozoravao Andrija Hebrang, nekadašnji ministar, saborski zastupnik i nekadašnji šef Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata.

U samom Zagrebu još je 40-ak lokacija koje uopće nisu istražene. Većina ih je u sjevernoj zoni grada, no ima ih i na istočnom potezu, u Sesvetama i Čučerju, te zapadnom, u Gornjem Vrapču. No jedna je gotovo u središtu grada, u Savskoj 77, u dvorištu današnjeg Učiteljskog fakulteta. Ondje navodno leže posmrtni ostaci 300-tinjak osoba, kazao je za tportal 2017.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Obilježena 20. obljetnica osnutka Ratne škole na HVU-u

Objavljeno

na

Objavio

U Časničkom domu Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” danas je, 27. lipnja 2018., svečano obilježena 20. godišnjica osnutka Ratne škole “Ban Josip Jelačić”.

Svečanosti su nazočili potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske, savjetnik Predsjednice RH za obranu i nacionalnu sigurnost Vlado Galić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov, pomoćnik potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova Amir Muharemi, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Dragan Lozančić, zamjenik glavnog ravnatelja policije Željko Prša, izaslanstva Ureda Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, OS RH i Grada Zagreba, dosadašnji djelatnici i polaznici Ratne škole i drugi.

U povodu 20. obljetnice, Ratna škola odlikovana je Redom bana Josipa Jelačića, a njezinim bivšim zapovjednicima dodijeljena je zastava škole.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević u svom je obraćanju istaknuo važnu ulogu koju Ratna škola ima u obrazovanju vojnog kadra. “Naša se Ratna škola od prvih godina svojeg postojanja profilirala kao mjesto stjecanja vrhunskih znanja i sposobnosti za visoke časnike iz Republike Hrvatske i inozemstva”, kazao je. “Njezini predavači i naraštaji polaznika dali su značajan doprinos razvoju znanja, procesima strateškog planiranja i donošenja odluka na strateškoj razini te, što je najvažnije, timskom radu.”

Ministar je poručio sadašnjim polaznicima Ratne škole da nastave čuvati vrijednosti na kojima je sazdana Hrvatska vojska: “Neka vam izvrsnost, kao i vašim prethodnicima, bude imperativ! Nemojte se nikada umoriti od davanja domovini. Neka svaki dan bude nova prilika za dokazivanje i za nove iskorake!”

Govoreći u ime predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, njezin izaslanik Vlado Galić obrazložio je da Hrvatska vojska ne bi mogla izvršavati zadaće i ciljeve koji se postavljaju pred nju kad se ne bi ulagalo u cjeloživotno školovanje, obučavanje i uvježbavanje vojnog osoblja. Izrazio je vjeru da će Ratna škola i ubuduće izgrađivati svoje sposobnosti u cilju jačanja vojno-obrambenog i intelektualnog kapitala svojih polaznika.

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov zahvalio je svim djelatnicima Ratne škole na trudu uloženom u njezin razvoj. “Ratna škola danas je poštovana znanstveno-obrazovna institucija u Republici Hrvatskoj. Ona je mjesto sučeljavanja stavova i mišljenja iz područja političkog, vojnog i društvenog života. Kao takva, ona je i pokretač znanstveno-stručne misli iz područja obrane i sigurnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini”, rekao je.

Načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov

Kao pripadnik 3. naraštaja Ratne škole te njezin nekadašnji zapovjednik, načelnik Glavnog stožera general zbora Mirko Šundov istaknuo je: “Na vama je velika odgovornost prenošenja znanja i poticanja kreativnog mišljenja visokih časnika. Među vama ima onih koji će sigurno jednoga dana preuzeti najodgovornije dužnosti u sustavu obrane i nacionalne sigurnosti ili obnašati visoke dužnosti u međunarodnim organizacijama. Stoga nastavite i dalje biti izvrsni!”

U ime zapovjednika HVU-a uzvanicima  se obratio i zamjenik zapovjednika HVU-a brigadir Željko Dadić, koji je naglasio važnost daljnjeg ulaganja u znanstveni i nastavni kadar Ratne škole kako bi i buduće generacije mogle uživati visoku stručnu izobrazbu. “Cilj nam je stvoriti visoko osposobljene i obučene časnike koji su u svakom trenutku spremni odgovoriti na sve izazove i zadaće s kojima se oružane snage u 21. stoljeću suočavaju”, zaključio je.

U sklopu programa pročitana je povjesnica i prikazan film “Ratna škola od ustroja do danas”, kada su se prisutni prisjetili  ključnih trenutaka iz dvadesetogodišnje povijesti Ratne škole. Također, tom prigodom prigodni program zaokružio je Orkestar Hrvatske vojske izvedbom skladbi “Ustani bane” i “Glasna Jasna”.

Orkestar Hrvatske vojske

Ratna škola “Ban Josip Jelačić” ustrojena je odlukom prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana 25. lipnja 1998. kao najviša vojno-obrazovna institucija u zemlji, a prvi zapovjednik bio je general-pukovnik Franjo Feldi.

Ratna škola  nadležna je za izobrazbu visokih časnika oružanih snaga, u cilju stjecanja znanja nužnih za obnašanje najviših zapovjednih i stožernih dužnosti. Ratnu školu dosad je pohađalo 275 polaznika u 20 naraštaja (269 muškaraca i 6 žena). Od tog broja, 231 polaznik je iz Republike Hrvatske, dok su 44 polaznika pripadnici inozemnih oružanih snaga. Ratna škola redovito sudjeluje u programima razmjene polaznika i predavačima s partnerskim zemljama iz NATO-a i EU-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori