Pratite nas

Događaji

Stoljeće priznanja islama u Hrvatskoj – “najuspješnije integracije muslimanske manjine”

Objavljeno

na

Muslimani danas obilježavaju stoljeće službenog priznanja u Hrvatskoj, pa premda čine svega 1,5 posto stanovništva u zemlji, baštinici su najuspješnije integracije muslimanske manjine u Europi, ističu islamski prvaci u Hrvatskoj i stručnjaci.

[ad id=”93788″]

U Hrvatskom saboru 27. travnja 1916. donesen je zakon o priznavanju islama kao ravnopravne vjere na području Hrvatske, četiri godine nakon što je to učinila Austrija i godinu nakon Ugarske. Od drugih europskih zemalja Belgija je to napravila 1974. a Španjolska 1992. godine.

Tim povodom priređeno je niz svečanih manifestacija, a danas će biti održana svečana sjednica Hrvatskog sabora, na kojoj će biti nazočan i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Nezaobilazan dio hrvatskog identiteta

Prema zadnjem popisu u Hrvatskoj se 62.977 građana izjasnilo kao muslimani. Etnički među njima je najviše Bošnjaka, 27.959, Hrvata 9.647, Albanaca 9.594, „nacionalnih muslimana“ 6704, Roma 5039 i niz drugih etničkih skupina.

Muslimani su u Hrvatskoj organizirani u 15 medžlisa, teritorijalnih jedinica stavljenih od džemata. Najviše vjersko i administrativno tijelo Islamske zajednice (IZ) u Hrvatskoj je Mešihat na čijem je čelu muftija Aziz Hasanović. On je 2012. naslijedio muftiju Ševku Omerbašića, koji je islamsku zajednicu vodio od kraja osamdesetih godina, najprije Hrvatske i Slovenije, a potom Hrvatske do svog umirovljenja.

U važne muslimanske institucije vodstvo IZ ubraja još Islamsku gimnaziju u Zagrebu i Halal Centar, tijelo koji certificira proizvode u skladu s vjerskim načelima.

Hrvatski muslimani, bez obzira koje nacionalnosti, nezaobilazni su dio hrvatskog religijskog, kulturnog i nacionalnog identiteta, što potvrđuju relevantna istraživanja javnosti, ocjenjuje sociolog religije Ivan Markešić u povodu stote obljetnice priznanja islama u Hrvatskoj.

Muslimani su svoj patriotizam iskazali odlučnim i masovnim uključenjem u obranu domovine, izjavio je nedavno muftija Aziz Hasanović i dodao da je u Domovinskom  ratu sudjelovalo 25 tisuća muslimana, od kojih je 1180 njih poginulo.

„Svoju zahvalnost i doprinos nastavili su i nakon rata u izgradnji multikulturalnog, multinacionalnog i multireligijskog društva”, kazao je Hasanović.

Među građanima koji su podrijetlom muslimani, brojni su omiljeni glazbenici, slikari, znanstvenici, sportaši i drugi.

U nizu zapaženih događaja otvorena je i izložba „Modra rijeka, raznobojni pritoci”. Hrvatska kultura treba s razumijevanjem i zahvalnošću primiti izvorne prinose umjetnika bošnjačkih korijena, koji proširuju njezin  profil i obogaćuju joj kreativnu paletu, rekao je Tonko Maroević na njezinu otvaranju i dodao da su se mnogi takvi umjetnici potvrdili u zagrebačkoj sredini i unijeli nezanemarive dionice u tkivo moderne i suvremene hrvatske likovne umjetnosti.

Međutim, napomenuo je, ne može se i ne treba govoriti o cjelovitoj izdvojenoj parceli, o  nekom homogenom isječku iz širega konteksta, jer su zastupljeni slikari izraziti individualci, tako da i u odnosu prema duhovnoj baštini i poticajima iz zavičaja svaki od njih ima vlastitu  mjeru i drugačije proporcije.

Muslimane u Hrvatskoj teško možete prepoznati osim kad idu klanjati, kazao je ovih dana bivši muftija Omerbašić. Obiteljske poslovne i prijateljske veze su učinile da su se oni integrirali u hrvatsko društvo i da nemaju problema, dodao je.

Javnost prema islamu umjereno blagonaklona

Stručnjaci, međutim, ističu i proturječja u prijemu islama u hrvatskoj javnosti, za koje kažu da postoje povijesni i aktualno-politički razlozi.  

Dugogodišnja osmanska vlast stvorila je predodžbu o Hrvatskoj kao „predziđu kršćanstva“, što je pratio izrazito snažan protuosmanski i protuislamski mentalitet novovjekovne hrvatske kršćanske elite i pučke kulture koja se oblikovala pod utjecajem kršćanskog stava o islamu kao krivovjerju kojeg treba izbjegavati pa i istrijebiti, kaže Markešić pozivajući se na vlastita zapažanja i na radove povjesničara, među kojima posebno na one Zlatka Hasanbegovića.

Zahvaljujuću globalizacijskim i sekularizacijskim procesima odnos prema islamu u Hrvatskoj se bitno popravio, iako nije nikada bio potpuno pozitivan, nastavlja.

Hrvatska javnost danas prema islamu i muslimanima iskazuje umjerenu blagonaklonost, osnovni je rezultat istraživanja barometra Instituta Ivo Pilar iz 2015. godine. Predstavljajući rezultate, sociolog s toga instituta Stanko Rihtar ističe da je najveće slaganje javnosti, čak tri četvrtine ispitanih, oko anketne tvrdnje prema kojoj je nasilje u ime islama zloupotreba vjere.

Vrlo je mali animozitet prema muslimanima u Hrvatskoj, potvrđuje iz svojih saznanja Omerbašić i dodaje da su prema anketama oni po tome na trećem ili čak petom mjestu.

No, Rihtar je kazao da su u „Pilarovom“ istraživanju podijeljena mišljenja javnosti oko mogućeg useljavanja muslimana iz udaljenijih zemalja. Međutim, među njima je naviše onih koji se ne mogu opredijeliti, napomenuo je.

Omerbašić: priznanje islama je nužno za Europu

Premda se u svijetu u svjetlu aktualnih sukoba bitno promijenio stav prema pripadnicima islamske vjeroispovijedi, hrvatska javnost smatra da autohtoni muslimani ničim ne ugrožavaju nacionalnu sigurnost Hrvatske, dodaje Markešić.

Markešić i Rihtar napominju da je istraživanje rađeno u proljeće prije izbijanja izbjegličke krize i serije terorističkih napada, te da nisu upoznati je li se to nekako odrazilo na hrvatsku javnost.

Markešić ističe da muslimani u Hrvatskoj nisu etnički, religijski, kulturološki i civilizacijski stranci kao u središtima terorističkih zbivanja, nego su autohtona zajednica koja je temeljem svojih posebnosti izgradila svoje zasebne nacionalne identitete Albanaca, Bošnjaka, Crnogoraca, Hrvata, Srba i drugih.

„Nije se ništa promijenilo dolaskom izbjeglica, ali bi da je veliki broj njih ostao ovdje. Međutim, gospođa Merkel je učinila veliku stvar i primila sve izbjeglice iako tamo muslimani kao vjera nisu priznati i rade ‘na divlji način’“, kazao je bivši predsjednik Mešihata IZ u Hrvatskoj Omerbašić u emisiji Hrvatskog radija.

Ima nešto drugo, rodbina ljudi koji su davno doselili u Hrvatsku primila je dvjestotinjak izbjeglica iz Sirije u svoje domove, to mi više vidimo u džamijama, kazao je i dodao da je Islamska zajednica u Hrvatskoj mnogo uložila u zbrinjavanje izbjeglica.

Omerbašić krivnju za nepriznavanje islama u Europi ne stavlja samo na teret europskim državama, nego i na neadekvatnu politiku islamskih zajednica. Islamu, po njemu, nedostaje „svjetsko vodstvo“ koje je postojalo za vrijeme sultana, pa se „znalo kako raditi“. Danas imamo mnoštvo država, toliko ima muftija, a u Europi laici vladaju islamskom vjerom. „Imami se u Europi ništa ne pitaju, osim da pročitaju par desetaka ajeta (stihova) iz Kur’ana i  kažu im: ‘Maknite se’“, kazao je Omerbašić.

Priznanje islama je nužno za Europu, i koliko god to Europa odgađala, to će joj se još jače vratiti kao bumerang, kazao je Omerbašić u emisiji Intervju tjedna Hrvatskog radija i napomenuo da to ne ovisi o kršćanskim svećenicima.

Iznad svega smatra da bi za budućnost islama bio „spas“ da raskine vezu s državom. „Tu će se morati nešto dogoditi“, kazao je.

Na pitanje postoji li mogućnost radikalizacije islama u BiH, on je odgovorio negativno. Oni koji su otišli u ISIL, kako vlasti kažu, njih oko 135, živjeli su na granici nemorala, kockali, pljačkali, bili u zatvoru i otišli u ISIL zbog vlastitih probitka, kazao je bivši predsjednik Mešihata Ševko Omerbašić i dodao da oni ne mogu utjecati na razvoj islama u Hrvatskoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predsjednica stiže u Lovas gdje će se pokloniti žrtvama rata

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Republike Hrvatske, gđ-a. Kolinda Grabar-Kitarović danas, 17. studenog 2018. godine u 18 sati na poziv Općine Lovas svojim dolaskom odati počast žrtvama Domovinskog rata iz Lovasa i Opatovca.

Predsjednica će paljenjem svijeća, kod Spomen križa žrtvama Domovinskog rata u centru Lovasa, podržati nastojanja mještana koji su se vratili na granicu da grade svjetlu budućnost za buduće naraštaje – za što nas je zadužila prolivena krv 89 mještana.

Lovas i Opatovac podnijeli su ogromnu žrtvu u Domovinskom ratu stradanjem pripadnika Hrvatske vojske, Hrvatske policije, Civilne zaštite i civila, a samo zato što nisu Srbi.

U Lovasu je, nažalost, druga po veličini masovna grobnica u Republici Hrvatskoj, iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci 68 žrtava Domovinskog rata. Dana 18. listopada 1991. godine skupina u kojoj je bio 51 lovaski Hrvat prisilno je, a nakon cjelodnevnoga mučenja i zlostavljanja koje su nad njima provodili pripadnici Jugoslavenske vojske i četnika, odvedena na „čišćenje“ minskog polja u selu. Samo u tom okrutnom zločinu je ubijena 21 osoba, a 14 osoba je ranjeno.

I danas, 27 godina nakon početka stradanja, jedna osoba se vodi kao nestala. Najviše boli činjenica da za počinjene ratne zločine još nitko nije odgovarao.

Antun Ivanković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Održana promocija knjiga Ante Pranjkića i Marka Leskovara

Objavljeno

na

Objavio

‘RADI I MOLI” A NE “KRADI I MOLI” TREBALO BI POSTATI KREDO HRVATSKIH DRUŠTVENIH DJELATNIKA POSEBNO POLITIČARA

”Knjiga ‘Polje krvavih ruža’, Marka Leskovara, djelo je iznimno velike dubine i jako podsjeća na drugo najčitanije književno djelo u povijesti, odnosno na klasično djelo katoličke duhovnosti – ‘Nasljeduj Krista’, Tome Kempenca.

Leskovar je posadašnjio to djelo brojnim primjerima ispreplitanja psihologije i duhovnosti. Knjiga je pisana za kršćanske vjernike koji traže Krista, ali su ušli u sumnju, u kušnje. Autor mladima nudi vjersko iskustvo pogledom čovjeka koji je dosta toga prošao u životu, koji je imao težak život. ”Polje krvavih ruža” čitateljima nudi filozofsko-teološki i duhovni smisao, ponešto drugačiji od onoga kakvoga nam je dao Sveti Augustin i drugi veliki kršćanski autori”, istaknuo je na sinoćnjem predstavljanju knjige Marka Leskovara, Anto Pranjkić, književnik i novinar te recenzent ove knjige.

Dodao je da knjiga nudi i svojevrsnu pouku, koju bi mogli opisati riječima: ”Izaberimo sami da pronosimo dobro i toplu riječ. Za to ne moramo biti vjernici”.

Sam autor, Marko Leskovar, je kasnije objasnio da riječ ‘Polje’ iz naslova knjige simbolizira zemaljsku kuglu koja je već tisućljećima duhovno bojno polje na kojem se vodi borba za duše.

‘Ruža’ simbolizira čovjeka i ljubav, kao Božju ružu, a ‘krvava’ je jer je zemaljska kugla stalno natopljena krvlju prolivenu u silnim ratovima.

Leskovar je napomenuo da je u knjizi želio istaknuti ljepotu crkve, jer je primijetio da brojni mediji crkvu žele prikazati kao veliku sablazan.

Sanja Pažin, mlada književnica i koordinatorica izdavačke kuće Kerigma Pia, naglasila je pak da je ta izdavačka kuća stvorena upravo zbog tiskanja književnih djela duhovnog, domoljubnog, zavičajnog i dječjeg karaktera.

Naglasila je da pokreću i projekt ‘Putovima domovinske zahvalnosti’, u sklopu kojega će objavljivati književna djela o mjestima koja su stradala u ratovima, poput Siska, Vukovara, Škabrnje, Mostara.

Posebno je zanimljiv projekt ‘Za bolji svijet’ ove izdavačke kuće, jer će omogućiti da knjige napišu i objave mladi hrvatski književnici, odnosno oni koji do sada nisu objavili svoja djela.

Stručnjaci Kerigma Pia-e – koji odabiru talentirane autore, već sada su, kako je rečeno je na sinoćnoj književnoj tribini i promociji, pronašli tridesetak mladih novih književnika, čija djela će uskoro objaviti.

Govoreći pak o knjizi ‘Na njivi Gospodnjoj’, Ante Pranjkića, Stjepan Šešelj, pisac i ravnatelj časopisa Hrvatsko slovo, istaknuo je da Pranjkić nije mainstream književnik, već da je riječ o piscu i novinaru kršćanskog pogleda na svijet, čiji je kredo: ‘Radi i moli’, a ne ‘Kradi i laži’.

”Anto Pranjkić kreator je duhovnog stanja hrvatske kulture, a njegova Hrvatska je kao njiva Gospodnja”, kazao je Šešelj, pojašnjavajući da knjiga ‘Na njivi Gospodnjoj’ sadrži 26 intervjua s uglednim katoličkim svećenicima, biskupima, teolozima, ali i s poznatim vjernicima laicima, poput bivšeg nogometaša Ivana Gudelja, glumca Gorana Grgića, političara kršćanskog svjetonazora – Marijane Petir, te Ante Kovačevića i drugih.

O Pranjkićevoj knjizi na promociji je govorio i saborski zastupnik Hrvoje Zekanović, čiji je intervju dat Pranjkiću također uvršten u ovo djelo.

”Čast mi je da je i moj razgovor, u kojemu sam odgovarao na pitanja o svjetonazoru, životu, pogledu na vjeru.., a ne tek na klasična pitanja o politici, dio Pranjkićeve knjige. Moram priznati da sam se nadao da je Anti možda baš taj moj intervju najupečatljiviji od svih koji su objavljeni. No, on je rekao da mu je najbolji i najupečatljiviji razgovor s nogometešem Ivanom Gudeljom, što me malo rastužilo i razočaralo”, nasmijao je sve prisutne saborski zastupnik koji je došao na promociju Prankićeve i Leskovarove knjige u Nacionalnu sveučilišnu knjižnicu, u vrijeme dok je gotovo pola Zagreba hrlilo u Maksimir, na nogometnu utakmicu Hrvatska – Španjolska.

Autor knjige ‘Na njivi Gospodnjoj’ potom je podsjetio da je Ivan Gudelj bio slavni nogometaš, jugoslavenski reprezentativac, sve do trenutka kada je teško obolio i morao se, vrlo mlad, posve odreći sporta.

”Kasnije je izgubio i suprugu, no ljubav prema Bogu i čovjeku je ono što ga je održalo. Ivan Gudelj moj je uzor u tome kako se treba ponašati u teškim trenucima”, naglasio je Anto Pranjkić, koji je na kraju predstavljanja knjige, koja je održana u vrlo toploj i neposrednoj atmosferi, prepričao svoju basnu ‘Svadljivost’, koju na književnim promocijama često čita djeci i koju najmlađi obožavaju, a koja nosi jaku pouku primjerenu stanju u Hrvatskoj, pogotovo u hrvatskoj politici.

”Dvije su mačke našle komad sira. Kada su ga podijelile, shvatiše da komadi nisu jednaki. Zbog toga se posvađaše. Svađom ništa nisu uspjele riješiti pa odoše majmunu da im on, kao sudac, pomogne podijeliti sir. Majmun oba komada stavi na vagu. Veći komad je pretezao, pa majmun malo odgrize i vrati sir na vagu. Sada je onaj drugi komad pretezao. Majmun i taj komad zagrize pa i njega vrati na vagu. Komadi sira bili su sve manji i manji.

Mačke su vidjele što im majmun radi pa rekoše: ‘Zadovoljne smo tvojom odlukom. Daj nam to što je preostalo pa mi idemo!’

A majmun će na to: A ne, ovo što je ostalo je nagrada za moje pravedno suđenje!”, ispričao je Pranjkić te dobio veliki aplauz prisutnih sudionika predstavljanja knjige, te publike u kojoj su bili i mladi – potencijalni novi književnici.

Damir Kramarić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari