Pratite nas

Povijesnice

Stravičan pokolj u Cetinskoj krajini

Objavljeno

na

U posljednje dane rujna 1943.  Pripadnici SS divizije počinili jedan od najgorih zločina u Dalmaciji, popalili su Trilj i niz sela triljskog i sinjskog kraja, pobivši pritom oko 500 žitelja Košuta, Brnaza, Garduna, Turjaka, Jabuke, Velića, Lećevice i Muća.Vijest da je jedna postrojba njemačke SS divizije „Prinz Eugen „ u suradnji s četnicima, tih dana izvršila strahoviti pokolj hrvatskoga pučanstva zaprepastila je sve u Splitu, posebno predstavnike upravo uspostavljene hrvatske vlasti, pa je ministar Bulat odmah naredio da se ulica nazvana „ SS divizije Prinz Eugen „ preimenuje u „Ulicu Cetinskih žrtava „ Ministar Bulat šalje oštre brzojave ministru vanjskih poslova dr. Stijepu Periću,  a ovaj ih prosljeđuje svom poslanstvu u Berlinu, zahtjevom da  žestoko reagiraju kod njemačke vlade.

Nota Sambugnach
U diplomatskoj praksi prosvjednu notu fomulira Ministarstvo vanjskih poslova, a poslanstvo je samo uručuje. U to se vrijeme veleposlanik dr. Stjepan Ratković nalazio na bolovanju u Beču, pa je veleposlanstvo vodio dr. Tomsilav Sambugnach, sudski nadsavjetnik iz Dubrovnika. Na osnovi prispjelih brzojava, protivno diplomatskoj praksi, on je sastavio protestnu notu. Primajući notu pročelnik  Političkog odjela njemačkog  Ministarstva vanjskih poslova kazao je da je to isto što i navještaj rata Njemačkoj.
Na zahtjev njemačke smijenjen je ministar Perić, Sambugnach je vraćne u domovinu, u Berlin je došao novi poslanik dr. Košak, a Edo Bulat je iz Splita vraćen u Zagreb.
O navedenoj noti je jako puno pisano, ali je ona prepričavana po sjećanju. Budući da sam u pismohrani Hansa Helma, šeha Gestapoa u Hrvatskoj, pronašao njezin integralni tekst iznijet ću ga:

V.T 31/44
Njegovoj preuzvišenosti gospodinu državnom sekretaru barunu Steegracht von Moyland
Berlin
Preuzvišenosti
Hrvatski ministar za oslobođene krajeve izvješćuje hrvatsku vladu da su četnici obučeni u uniforme uz sudjelovanje SS-divizije „Prinz Eugen „ prije nekoliko dana u okolici grada Sinja u srednjoj Dalmaciji kao i u okolici Splita (Poljica ) ubili 400 hrvatskih ljudi, žena i djece. Za sigurnost hrvatskog stanovništva bilo je  70 srpskih četnika uhapšeno od strane hrvatske vlasti u Splitu. Ovu opravdanu mjeru hrvatskih vlasti htjela je omesti njemačka tajna policija u Splitu, na taj načni što je ugrožavajući upotrebom oružja zahtijevala  da u roku od 10 min budu otpušteni svi četnici sa njemačkim iskaznicama. Sa hrvatske strane su bili postavljeni mitraljezi kod zatvora. Nakon toga odustale su njemačke vlasti od njihovog ultimativnog zahtjeva pod uvjetom otpusta 3 četnička oficira, koji su bili otpremljeni u Srbiju.
Pozivom na kategoričnu izjavu Fuhrera, prilikom posjete hrvatskih državnika Glavnom stanu 1. Ožujka t.g. da svi četnici u NDH, kao neprijatelji ne samo NDH već i Njemačkog Rajha, moraju biti razoružani, poduzima hrvatska vlada energičan protest protiv navedenih događaja.
Hrvatska vlada smatra kao hitno potrebnim odmah poduzeti kaznnei postupak protiv komandanta i pripadnika Njemačkog Wermachta, koji su trpjeli ovakav postupak i u istom djelomično zahtjevamo izručenje četnika koji su se nalazili u njihovim jedinicama.
Nadalje se zahtjeva, da kazna bude izvršena na licu mjesta i to u cilju autoriteta hrvatskih vlasti.
Smatram još potrebnim saopćiti vašoj Ekselenciji, da će njemačkom poslaniku u Zagrebu biti stavljeni na raspolaganje podaci o navedenom slučaju i izvještaj ministra za oslobođene krajeve. U koliko, dok ne stigne iscrpan izvještaj, ja pridržavam sebi pravo da isti dostavim, a molim vašu ekselenciju da sadržaj ove note izvolite podnijeti na najvišem mjestu.
Za dobru volju vaše ekselencije zahvaljujem se i molim da primite uvjerenje o mom naročitom  poštovanju. Vašoj ekselenciji odan Tomislav Sambugnach, zamjenik poslanika.

Berlin, 11. Travnja 1944.

Ministarstvo je notu vratilo otpravniku poslova uz izjavu, da je nezgodna i da Njemačka vlada ne može takvu notu primiti, niti da se ima pravo prosvjeda. Smatraju naivnim tražiti kazne za počinitelje na licu mjesta. Izjavljuju da će stvar izravno raspraviti s našom vladom u zagrebu, stoji u zabilješci.
Ova nota ima posebno mjesto u povijesti hrvatsko-njemačkih odnosa,  a  bila je iznesena i pred Međunarodni sud u Nurnbergu (dok.NG-1731)
U spomenutom brzojavu ministra Bulata između ostalog stoji : Održao sam sastanak s domobranskim, ustaškim i oružničkim časnicima a vezano s pokoljem naredio sma uhićenje svih četnika i njihovih simpatizera u Splitu. Nalog izvršen, do sada uhićeno 70 osoba te se nastavlja. Gestapo zahtijevao ultimativno puštanje na slobodu onih koji imaju njemačku Ausweis pod prijetnjom da će biti u roku od 10 min upotrijebljena sila protiv straže. Odmah smo postavili 300 ljudi sa strojnicama ispred zgrade. Nakon toga njemačke vlasti su pristali na uhićenje pod uvjetom da im predamo tri četnika, časnika za vezu Mikačića, koje su obvezali odmah prebaciti u Srbiju  „
Nijemci nisu odustajali od korištenja četnika u svojim akcijama. Upravo se tih dana vode pregovori u Tuzli s četničkim vođom  Kerovićem. Za kojeg kaže da je dokazano član grupe Draže Mihajlovića za uključivanje 1400 četnika u Njemačku policiju u Hrvatskoj.

Frano Glavina

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

17. listopada 1990. – Prva postrojba hrvatskog ratnog zrakoplovstva

Objavljeno

na

Objavio

Iako je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo službeno osnovano u prosincu 1991., manje je poznato da je više od godinu dana prije, 17. listopada 1990. osnovana njegova prva postrojba.

Ona je nastala prema dogovoru tadašnjeg Općinskog sekretarijata za narodnu obranu u Zračnoj luci Sinj i članova Aerokluba Sinj i Splita a vodio ju je pilot Matko Raos.

Postrojba je u travnju 1991. ustrojena kao Samostalni zrakoplovni vod sastavljen od dva odjeljenja: zrakoplovnog i padobranskog.

Vod je od početka rata pa sve do veljače 1992. djelovao pri 4. gardijskoj brigadi kada je prvo odjeljenje ustrojbeno potpalo pod Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, a drugo je ostalo s gardistima. Prva borbena akcija izvedena je u lipnju 1991. na neprijateljski kamp kod Crvene zemlje.

Borbena djelovanja izvođena su ultralakim zrakoplovima s bombama domaće izrade, s malih visina u sumrak ili noću. Nešto veći zrakoplovi Utve-75 naoružane su s četiri ručna raketna lansera Osa i raznim bombama.

Jedno od najznačajnijih borbenih djelovanja Utvom bio je napad na RTV odašiljač Ćelavac koji je privremeno onesposobljen.

Vrhunac improvizacije bile su kasetne bombe napunjene bombicama zaostalima nakon napada neprijateljevih Orkana, ozloglašenim zvončićima.

U kolovozu 1992. dobavljen je zrakoplov Antonov An-2 koji ubrzo u zadaćama prijevoza ranjenika leti i do tri puta dnevno na relaciji Dubrovnik-Split-Zagreb. Potkraj 1993. Samostalni zrakoplovni vod Split pripojen je Zrakoplovnoj bazi Divulje.

 

15. listopada 1992. – Zračni most iz Pleternice (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Na današnji dan održan je legendarni koncert Prljavog kazališta

Objavljeno

na

Objavio

Na legendarnom koncertu Prljavog kazališta, koji je trebao biti zabranjen, 17. listopada 1989. okupilo se na Trgu bana Josipa Jelačića, tadašnjem Trgu Republike u Zagrebu, prema nekim procjenama između 250 000 i 300 000 ljudi.

Bio je to dotad najveći skup u povijesti hrvatskog naroda.

Samo godinu dana ranije objavljen je njihov album ‘Zaustavite zemlju’, koji kao da je tu istu zemlju pokrenuo i probudio. Tada je po prvi put izvedena i pjesma ‘Mojoj majci’ koja postaje prekretnica u karijeri Prljavaca, ali i mnogo više od toga.

U to vrijeme spominjati hrvatstvo nije bio isplativ potez pa je i tako ovaj koncert bio skoro zaustavljen, no srećom policija nije uspjela isključiti struju iako im je bilo naređeno.

Jasenko Houra: -‘Dvadeset minuta prije početka koncerta policija je došla isključiti struju, ali se nije mogla probiti kroz gužvu. Onda je do mene došao jedan inspektor i rekao mi da obavijestim publiku da koncerta neće biti, a ja sam mu na to odgovorio: ‘Recite im to vi”.

Mladen Bodalec: -“Nismo mogli pretpostaviti da će pjesma ‘Mojoj majci’ poprimiti takve razmjere. Činilo se kao da ljudi imaju tu potrebu za neovisnošću i ta pjesma im je upravo to značila. Poslije je čak dobila nagradu kao pjesma stoljeća na izboru Večernjakove ruže. To nam je mnogo značilo. Sam koncert je bio nabijen emocijama, a koliki je povijesni značaj imao taj koncert dovoljno je reći da ga se i u TV kalendaru na nacionalnoj televiziji spominje kao jedan od važnijih događaja..”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari