Pratite nas

Pregled

OTVORENO – Što donosi Marakeška deklaracija?

Objavljeno

na

Zašto je predsjednica Republike Hrvatske otkazala odlazak na međunarodnu konferenciju o migrantima u Maroku te što donosi Marakeška deklaracija neka su od pitanja na koja su u “Otvorenom” nastojali odgovoriti Mate Granić, Andreja Metelko-Zgombić, Nizar Shoukry, Marinko Ogorec i Domagoj Hajduković.

Mate Granić, posebni savjetnik predsjednice RH, kazao je da nema nikakvih sukoba Banskih dvora i Pantovčaka. “I sam UN kaže da je u pokretu 258 mil. ljudi. Prema tome, postoji potreba brige o toj velikoj skupini ljudi. To je bio razlog zašto se počelo pregovarati i zašto je predsjednica 2016. i 2017. sudjelovala u tim raspravama. Naravno, taj dokument dobija puno konkretniju formu, nego što je bio samo politička deklaracija. U sadašnjoj fazi trebaju to preuzeti oni koji su odgovorni za provođenje, a to je Vlada”, kazao je Granić.

“Dokument ima svojih osjetljivih točaka. On nije obvezujući, ali se oslanja na neke obvezujuće dokumente konvencije. Država kao takva ima pravo izabrati, ali je jasno da će kad tad biti pitanje monitoringa”, kazao je. Naglasio je da predsjednica RH podupire donošenje dokumenta, ali da je falila široka rasprava o tome. “Jako je dobro da je premijer to dao na Vladu, a onda u Sabor, ali i što ste vi organizirali ovu emisiju. Bitno je da je što više javne rasprave o ovoj temi”, naglasio je Granić.

Metelko-Zgombić: Nije dobro što su se poruke upućivale preko medija

Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, kazala je da nije dobro što su se poruke upućivale preko medija. “Bilo bi zaista bolje da su svi dionici državne vlasti, ako smatraju da postoji neki razlog ili prijepor, najprije sjeli i razgovarali. Riječ je o dokumentu koji je široko raspravljan i pregovaran u okviru UN-a. To je dokument koji potvrđuje činjenicu postojanja migracija i potreba pronalaženja globalnog odgovora. Želimo da pitanje migracija bude posebno proučavano i u skladu s tim budu pronađena rješenja za izazove koje ono predstavlja”, kazala je.

Metelko-Zgombić navodi da se radi o pregovorima koji su se vodili više od godinu dana. “MVEP je koordinirao pregovore zajedno s drugim resornim tijelima i svi dionici u okviru RH bili su redovito izvješćivani o svim fazama pregovora”.

Na pitanje je li predsjednica bila upućena u sve dijelove dokumenta i prije, Metelko-Zgombić je rekla: “Ne mogu u to ulaziti, ali vjerujem da na  neki način jeste. Mislim da je važno znati da je finalno, konačno usuglašavanje na ekspertnoj razini bilo u srpnju u UN-u. Nakon toga se taj tekst više nije mijenjao”.

Hajduković: Hrvatska nema migracijsku politiku od 2015. godine

Domagoj Hajduković, član saborskog Odbora za vanjsku politiku (SDP), kazao je da Hrvatska nema migracijsku politiku od 2015. godine. “Stoga nas ne čudi lutanje između Pantovčaka i Vlade, a da ne kažem sramoćenje pred međunarodnim institucijama, odnosno srozavanje ugleda RH kada se dva brijega ne mogu dogovoriti oko našeg jasnog stava”.

Granić je uzvratio da se Hrvatska sada uspješno bori prtiv ilegalnih migracija. “Najuspješnije se bori ne samo u regiji već na cijeloj ruti, ali i šire od rute. Druga je stvar rješavanje problema legalnih migracija. To je razlog zašto je sudjelovala Hrvatska. Ovdje je samo jedno pitanje, a to je da se trebalo na vrijeme u javnosti komunicirati. Nema nikakvog odustajanja, već je potrebna samo prava komunikacija s javnosti”.

Ogorec: Kada postanete suglasni s dokumentom, on postaje na neki način obvezujući

Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost, kazao je da u 16. članku postoji dosta obvezujućih elemenata. “Ta se deklaracija ne potpisuje, ali sami dolazak tamo znači da ste suglasni s dokumentom. Onog trenutka kada postanete suglasni s njim on postaje na neki način obvezujući”. Na pitanje koje obaveze nam nameće Ogorec je odgovorio – monitoring. Zašto jednoj suverenoj državi treba monitoring, upitao je.

Shoukry: Ako su naši susjedi odlučili da neće taj dokument, moramo vidjeti o čemu se tu radi

Nizar Shoukry, član Glavnog odbora Mosta, rekao je da nije toliko bitan sukob između predsjednice RH i Vlade. “Samo neslaganje oko nekoliko točaka u startu baca mrlje na taj dokument. Mi kao hrvatski građani tražimo veću odgovornost Vlade da vidimo u čemu je procedura. Ako su naši susjedi odlučili da neće prihvatiti taj dokument to znači da moramo vidjeti o čemu se tu radi. Zašto oni ne idu u to, a mi moramo ići, upitao je.

Metelko-Zgombić naglašava da je dokument neobvezujući. “Suvereno je pravo svake države odrediti svoju nacionalnu migracijsku politiku. Ima 23 cilja i kataloga mjera koje se predlažu, a države same mogu izabrati što žele, a što ne žele prihvatiti, ovisno od vlastite nacionalne politike. Konferencija u Marakešu bit će prigoda da se države ponovno okupe i da daju političku potporu dokumentu. Sam dokument formalno će biti usvojen kasnije u UN-u jednom rezolucijom”.

Metelko-Zgombić: Nema govora o nikakvom monitoringu

“Nema govora o nikakvom monitoringu. U svom završnom dijelu on govori da će se konferencija koja i inače već postoji u okviru UN-a i koja razmatra migracije pretvoriti u jednu konferenciju koja će svake četiri godine raspravljati o dobrim praksama država vezano za migracije”. “Osnovni cilj dokumenta je da se pomogne državama izvora, odnosno onim država od kuda dolaze migranti. Nastojalo bi se ojačati njihovo gospodarstvo i time djelovati na negativne elemente koji potiču ljude na migracije”, izjavila je Metelko-Zgombić.

Hajduković je istaknuo da nitko ne spori da policija treba štititi granicu i ne dopuštati ilegalne prelaske, ali tvrdi da to treba biti u skladu s međunarodnim pravom i poštovanju ljudskih prava.

Nastojeći objasniti zašto želi da pripadnici Hrvatske vojske budu na hrvatskoj granici Shoukry je kazao da tu misli isključivo na ilegalne migrante. O tome hoće li vojska na granice, odlučit će vodstvo države, rekao je Ogorec.

Metelko-Zgombić ponovila je da će ovoga tjedna na sjednici Vlade biti izvješće MVEP-a o Marakeškoj deklaraciji. “Ona će ga uputiti Saboru kao informaciju. Važno je demistificirati dokument”, zaključila je.

Zašto nam silom namećete ‘Marakešku deklaraciju’ ako je ‘pravno neobvezujući dokument’?

 

 

 

Nino Raspudić: Marakeški sporazum je vrlo problematičan dokument, Hrvatska ga ne bi trebala potpisati!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Uz zagrebački potok Kustošak probnim iskapanjima potvrđeno postojanje masovne grobnice

Objavljeno

na

Objavio

Uz zagrebački potok Kustošak probnim iskapanjima pronađeni su posmrtni ostatci ljudskih tijela, čime je potvrđeno postojanje masovne grobnice, a ekshumirani su posmrtni ostaci četiri osobe, žrtve iz razdoblja po završetku 2. Svjetskog rata, objavilo je u subotu Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Uprava za zatočene i nestale toga Ministarstva terenska istraživanja na području naselja Kustošije u Zagrebu provodila je od 4. do 20. rujna.

Na lokaciji „uz potok Kustošak“ probnim iskapanjima pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostaci četiri osobe, žrtve poratnog razdoblja, nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Pronalaskom posmrtnih ostataka potvrđeno je postojanje masovne grobnice s obzirom na prikupljena saznanja o njenom postojanju, objavilo je Ministarstvo na svojim službenim internetskim stranicama.

U ekshumaciji prvi su put, temeljem potpisanog Sporazuma Ministarstva hrvatskih branitelja i Sveučilišta u Zagrebu iz siječnja ove godine, sudjelovali studenti završnih godina studija antropologije i arheologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

U daljnjem postupanju slijedi stručna antropološka obrada posmrtnih ostataka na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu te priprema za njihovo dostojno i trajno zbrinjavanje, odnosno pokop.

Terenske aktivnosti na području Zagreba nastavak su istraživanja koje je Ministarstvo hrvatskih branitelja započelo tijekom 2018., pri čemu su tada ekshumirani posmrtni ostatci najmanje 427 osoba žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.

Ministarstvo hrvatskih branitelja zahvalilo je svim nadležnim sudionicima uključenima u ovaj proces istraživanja, posebno nadležnoj 2. Policijskoj postaji Policijske uprave zagrebačke koji su kroz kvalitetnu zajedničku suradnju na terenu pridonijeli uspješnom provođenju ovih aktivnosti.

Svoje aktivnosti Ministarstvo provodi temeljem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, dodaje se u priopćenju. (Hina)

 

Gračani su paradigma poslijeratnih revolucionarnih likvidacija i upravo se zato drže tako čvrsto zatvorenim

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

‘Krila Oluje’ i ‘Patrouille de France’ izveli zajednički prelet i trenažne letove

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HRZ / M. Karačić

Hrvatska “Krila Oluje” i francuska “Patrouille de France” izvele su zajednički prelet iznad zadarskog kanala i trenažne letove u vojarni u Zemuniku

Francuska akrobatska grupa „Patrouille de France“ sletjela je u četvrtak, 19. rujna 2019. sa 10 aviona Alpha Jet u vojarnu „Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku u dvodnevni prijateljski posjet akrobatskoj grupi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) „Krila Oluje“.

Ovo je prvo gostovanje „Patrouille de France“ u Hrvatskoj, a „Krila Oluje“ su ih dočekala u blizini Zadra gdje su iznad zadarskog kanala izveli zajednički prelet s ukupno 14 aviona, priopćio je MORH

Formaciju je predvodio vođa „Krila Oluje“ satnik Darko Belančić, a iz jednog od aviona Pilatus PC-9M dobrodošlicu Francuzima poželio je zapovjednik 93. zrakoplovne baze brigadir Mario Pleša.

Pozdravni prelet dvaju nacionalnih akrobatskih grupa u Zadru pratio je i veleposlanik Francuske Republike u Hrvatskoj Gaël Veyssière u pratnji načelnika stožera 93. zrakoplovne baze HRZ-a pukovnika Borisa Panića.

Nakon slijetanja u bazu u Zemuniku provedene su pripreme za trenažne letove. Tako su na trenažnom letu „Krila Oluje“ u avionima Pilatus PC-9M u zadnjim kabinama letjeli piloti „Patrouille de France“, a zatim su članovi grupa zamijenili uloge gdje su piloti „Krila Oluje“ po prvi puta letjeli sa francuskim kolegama u avionima Alpha Jet.

Satnik Belančić tom je prigodom kazao kako su nakon „Frecce Tricolora“ i „Red Arrowsa“ ugostili još jednu prestižnu akrobatsku grupu te time potvrdili iznimno dobre i prijateljske odnose sa najpoznatijim svjetskim akrobatskim grupama. „Posebno impresivan bio je pozdravni zajednički prelet iznad zadarskog kanala i na neki način najavio kako će izgledati nebo iznad Zadra 30. svibnja iduće godine na prvom međunarodnom vojnom zrakoplovnom mitingu „CROIMAS 2020“. Naravno, to je bila i neizbježna tema naših razgovora s pilotima „Patrouille de France“ koji pozdravljaju odluku o organizaciji hrvatskog mitinga, a kroz zajedničke trenažne letove imali smo jedinstvenu prigodu upoznati sve elemente naših letačkih programa“, iznio je satnik Belančić.

Vođa grupe „Patrouille de France“ bojnik Clément Racine zahvalio se na sjajnom dočeku te kazao kako bi vrlo rado došli na „CROIMAS 2020“. „Odluku o sudjelovanju donijet će naše zapovjedništvo, no svi smo već danas impresionirani dolaskom u Zadar i kod naših domaćina „Krila Oluje“. Zajednički let je bio poseban doživljaj, posebno nosim sliku negativnog leta, sve je uistinu fantastično“, iznio je bojnik Racine.

“Krila Oluje” su dosad jednom nastupila u Francuskoj (2017.) na zrakoplovnom mitingu u Zrakoplovnoj bazi St. Dizier, a uz suradnju s „Patrouille de France” imaju odličnu povezanost i s jednim od najboljih svjetskih pojedinačnih nastupa „Rafale Solo Display”.

Akrobatska grupa francuskog ratnog zrakoplovstva „Patrouille de France“ je osnovana 1953., a matična zrakoplovna baza im je Salon-de-Provence. Lete u sastavu od osam aviona Dassault Alpha Jet i jedina su akrobatska grupa u svijetu koja je imala pilotkinju na poziciji vođe grupe (2009. – 2010. bojnica Virginie Guyot).

Prvi zrakoplovni miting na kojem su „Krila Oluje“ i „Patrouille de France“ nastupali zajedno bio je “Kecskemet Airshow 2007” u Zrakoplovnoj bazi Kecskemet u Mađarskoj i od tada do danas praktički nije bilo sezone u kojoj se „Krila Oluje“ i „Patrouille de France“ nisu susreli na barem jednom međunarodnom vojnom zrakoplovnom mitingu te su grupe razvile profesionalnu i prijateljsku povezanost i suradnju.

Među napoznatijim patronima „Patrouille de France“ na godišnjoj razini mogu se istaknuti Alain Delon (1988.), Princ Albert II (1993.) i Carla Bruni Sarkozy (2010.).

Avion na kojem lete „Patrouille de France“ Dassault Alpha Jet postiže maksimalnu brzinu od oko 1 000 kilometara na sat dok je maksimalna visina leta oko 14 000 metara.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari