Connect with us

Pregled

OTVORENO – Što donosi Marakeška deklaracija?

Published

on

Zašto je predsjednica Republike Hrvatske otkazala odlazak na međunarodnu konferenciju o migrantima u Maroku te što donosi Marakeška deklaracija neka su od pitanja na koja su u “Otvorenom” nastojali odgovoriti Mate Granić, Andreja Metelko-Zgombić, Nizar Shoukry, Marinko Ogorec i Domagoj Hajduković.

Mate Granić, posebni savjetnik predsjednice RH, kazao je da nema nikakvih sukoba Banskih dvora i Pantovčaka. “I sam UN kaže da je u pokretu 258 mil. ljudi. Prema tome, postoji potreba brige o toj velikoj skupini ljudi. To je bio razlog zašto se počelo pregovarati i zašto je predsjednica 2016. i 2017. sudjelovala u tim raspravama. Naravno, taj dokument dobija puno konkretniju formu, nego što je bio samo politička deklaracija. U sadašnjoj fazi trebaju to preuzeti oni koji su odgovorni za provođenje, a to je Vlada”, kazao je Granić.

“Dokument ima svojih osjetljivih točaka. On nije obvezujući, ali se oslanja na neke obvezujuće dokumente konvencije. Država kao takva ima pravo izabrati, ali je jasno da će kad tad biti pitanje monitoringa”, kazao je. Naglasio je da predsjednica RH podupire donošenje dokumenta, ali da je falila široka rasprava o tome. “Jako je dobro da je premijer to dao na Vladu, a onda u Sabor, ali i što ste vi organizirali ovu emisiju. Bitno je da je što više javne rasprave o ovoj temi”, naglasio je Granić.

Metelko-Zgombić: Nije dobro što su se poruke upućivale preko medija

Andreja Metelko-Zgombić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, kazala je da nije dobro što su se poruke upućivale preko medija. “Bilo bi zaista bolje da su svi dionici državne vlasti, ako smatraju da postoji neki razlog ili prijepor, najprije sjeli i razgovarali. Riječ je o dokumentu koji je široko raspravljan i pregovaran u okviru UN-a. To je dokument koji potvrđuje činjenicu postojanja migracija i potreba pronalaženja globalnog odgovora. Želimo da pitanje migracija bude posebno proučavano i u skladu s tim budu pronađena rješenja za izazove koje ono predstavlja”, kazala je.

Metelko-Zgombić navodi da se radi o pregovorima koji su se vodili više od godinu dana. “MVEP je koordinirao pregovore zajedno s drugim resornim tijelima i svi dionici u okviru RH bili su redovito izvješćivani o svim fazama pregovora”.

Na pitanje je li predsjednica bila upućena u sve dijelove dokumenta i prije, Metelko-Zgombić je rekla: “Ne mogu u to ulaziti, ali vjerujem da na  neki način jeste. Mislim da je važno znati da je finalno, konačno usuglašavanje na ekspertnoj razini bilo u srpnju u UN-u. Nakon toga se taj tekst više nije mijenjao”.

Hajduković: Hrvatska nema migracijsku politiku od 2015. godine

Domagoj Hajduković, član saborskog Odbora za vanjsku politiku (SDP), kazao je da Hrvatska nema migracijsku politiku od 2015. godine. “Stoga nas ne čudi lutanje između Pantovčaka i Vlade, a da ne kažem sramoćenje pred međunarodnim institucijama, odnosno srozavanje ugleda RH kada se dva brijega ne mogu dogovoriti oko našeg jasnog stava”.

Granić je uzvratio da se Hrvatska sada uspješno bori prtiv ilegalnih migracija. “Najuspješnije se bori ne samo u regiji već na cijeloj ruti, ali i šire od rute. Druga je stvar rješavanje problema legalnih migracija. To je razlog zašto je sudjelovala Hrvatska. Ovdje je samo jedno pitanje, a to je da se trebalo na vrijeme u javnosti komunicirati. Nema nikakvog odustajanja, već je potrebna samo prava komunikacija s javnosti”.

Ogorec: Kada postanete suglasni s dokumentom, on postaje na neki način obvezujući

Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost, kazao je da u 16. članku postoji dosta obvezujućih elemenata. “Ta se deklaracija ne potpisuje, ali sami dolazak tamo znači da ste suglasni s dokumentom. Onog trenutka kada postanete suglasni s njim on postaje na neki način obvezujući”. Na pitanje koje obaveze nam nameće Ogorec je odgovorio – monitoring. Zašto jednoj suverenoj državi treba monitoring, upitao je.

Shoukry: Ako su naši susjedi odlučili da neće taj dokument, moramo vidjeti o čemu se tu radi

Nizar Shoukry, član Glavnog odbora Mosta, rekao je da nije toliko bitan sukob između predsjednice RH i Vlade. “Samo neslaganje oko nekoliko točaka u startu baca mrlje na taj dokument. Mi kao hrvatski građani tražimo veću odgovornost Vlade da vidimo u čemu je procedura. Ako su naši susjedi odlučili da neće prihvatiti taj dokument to znači da moramo vidjeti o čemu se tu radi. Zašto oni ne idu u to, a mi moramo ići, upitao je.

Metelko-Zgombić naglašava da je dokument neobvezujući. “Suvereno je pravo svake države odrediti svoju nacionalnu migracijsku politiku. Ima 23 cilja i kataloga mjera koje se predlažu, a države same mogu izabrati što žele, a što ne žele prihvatiti, ovisno od vlastite nacionalne politike. Konferencija u Marakešu bit će prigoda da se države ponovno okupe i da daju političku potporu dokumentu. Sam dokument formalno će biti usvojen kasnije u UN-u jednom rezolucijom”.

Metelko-Zgombić: Nema govora o nikakvom monitoringu

“Nema govora o nikakvom monitoringu. U svom završnom dijelu on govori da će se konferencija koja i inače već postoji u okviru UN-a i koja razmatra migracije pretvoriti u jednu konferenciju koja će svake četiri godine raspravljati o dobrim praksama država vezano za migracije”. “Osnovni cilj dokumenta je da se pomogne državama izvora, odnosno onim država od kuda dolaze migranti. Nastojalo bi se ojačati njihovo gospodarstvo i time djelovati na negativne elemente koji potiču ljude na migracije”, izjavila je Metelko-Zgombić.

Hajduković je istaknuo da nitko ne spori da policija treba štititi granicu i ne dopuštati ilegalne prelaske, ali tvrdi da to treba biti u skladu s međunarodnim pravom i poštovanju ljudskih prava.

Nastojeći objasniti zašto želi da pripadnici Hrvatske vojske budu na hrvatskoj granici Shoukry je kazao da tu misli isključivo na ilegalne migrante. O tome hoće li vojska na granice, odlučit će vodstvo države, rekao je Ogorec.

Metelko-Zgombić ponovila je da će ovoga tjedna na sjednici Vlade biti izvješće MVEP-a o Marakeškoj deklaraciji. “Ona će ga uputiti Saboru kao informaciju. Važno je demistificirati dokument”, zaključila je.

Zašto nam silom namećete ‘Marakešku deklaraciju’ ako je ‘pravno neobvezujući dokument’?

 

 

 

Nino Raspudić: Marakeški sporazum je vrlo problematičan dokument, Hrvatska ga ne bi trebala potpisati!

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari