Connect with us

BiH

Stvari zbog kojih se nikada ne trebate ispričavati

Published

on

Kažu da prava snaga čovjeka ne leži u njegovim šakama ili grubim riječima već u hrabrosti da prizna svoju pogrešku i ispriča se na učinjenome. Reći ‘žao mi je’ nije uvijek jednostavno i teško nam prelazi preko usta, mada bi trebalo. Ako smo, na primjer, povrijedili prijatelja time što smo iznevjerili dogovor s njime, naša je moralna dužnost ispričati se. No ponekad ljudi, u silnoj želji za korektnim postupanjem i vođeni osobnom nesigurnošću, odlaze u drugu krajnost pokušavajući se opravdati za stvari gdje opravdavanje nije potrebno. Evo za što se nikada nikome ne treba ispričavati.

Za svoj odabir partnera
Da, vaša mama možda misli da on nije dobar izbor za vas jer je htjela da se udate za onog dobrog – i tako dosadnog – dečka iz susjedstva kojeg znate još iz djetinjstva. Tata ga mrzi jer je na drugoj strani političkog spektra, a frendice su šokirane vašom vezom jer znaju da nikada niste padali na takve frajere. U redu, ako vam baš svi vrište da on nije ona pravi možda bi trebali razmisliti da se slučajno ne ponašati poput Muje koji vozi autoputom i govori Fati na mobitel kako svi osim njega voze u suprotnom smjeru. No u konačnici, izbor vašeg partnera vaša je osobna stvar i za njega samo vi snosite odgovornost. Možda će jednog dana taj izbor ispasti pogrešan no tu grešku morate sami uvidjeti. Partnera ne birate da bi udovoljili roditeljima, frendicama ili zajednici, i zato se nikada nemojte ispričavati jer nekoga volite.

Za svoj osobni ukus
Znate li koji su ljudi posebno iritantni? Oni koji će svaki popularan film koji je zaradio velike količine novca na kino blagajnama popljuvati samo kako bi pokazali da ‘oni ne vole komercijalna sranja’, kao i oni koji će na pitanje ‘kakvu glazbu slušaš’ nabrojiti nekakve opskurne bendove za koje nije čulo više od dvadesetoro ljudi da bi ispalo kako oni ‘kuže mjuzu’. Istovremeno će vas gledati s prezirom jer ste priznali da vam je Machete bio zabavan film te da kod kuće volite odvrnuti pop-hitove osamdesetih. Što automatski znači da ste seljačina bez ukusa koja se ne kuži ni u filmove ni u glazbu. Sačuvaj Bože da kažete vam je Marcel Proust dosadan do zla boga i da radije čitate romane Stephena Kinga. Nosite odjeću koju drugi ismijavaju, a vaš dom smatraju oličenjem kiča? U redu, možda ste vi doista osoba s lošim ukusom. Pa što? Barem ste svoji. Glumatati da vam se nešto sviđa kako bi druge uvjerili da imate ukusa i da kužite što je kvaliteta smisleno je otprilike kako i da lav glumi gazelu. Protiv svoje prirode ne možete.

Za to što ste nekome rekli ‘ne’
Reći ‘ne’ zvuči na prvi pogled vrlo jednostavno ali nije. Svatko od nas toliko je puta bio doveden u nezgodan položaj kada se suočio s tuđom zamolbom ili naredbom koja mu se nije svidjela, zbog koje se nije osjećao ugodno, i koja se možda čak protivila njegovoj savjesti ali zbog nelagode ili straha nije mogao reći ne. Ponekad nas, doduše, u tome sprječavaju hijerarhijski odnosi – znate i sami da nije baš mudro odbiti šefa, zar ne? No smijemo li odbiti prijateljicu koja želi da joj čuvamo njenog šarplaninca dok ona mjesec dana boravi na godišnjem odmoru u Australiji? Ako mislimo da tom zadatku nismo dorasli, ne samo što smijemo, već i moramo. Odbili ste frajera koji vas je bario? Vaše pravo. Muško je, preboljet će. Ona vaša nezaposlena rođakinja koja u posljednje tri godine traži posao gledajući meksičke sapunice i motajući rizle dok leži na kauču vas je tražila da joj posudite lovu? Ako imate imalo razuma, reći ćete ne. I ne trebate se ispričavati nikome zbog toga jer ste razumni i imate vlastiti ponos.

Za to što propitujete stvari
Dogme se prihvaćaju bespogovorno – kada to tako ne bi bilo tada to ne bi bile dogme. Najbolji primjer za to su one religiozne bez kojih bi određena religija i sustav vrijednosti koji iz nje proizlazi izgubili svoj smisao. No postoje stvari koje itekako vrijedi propitivati. Budite radoznali, upotrijebite svoj intelekt, a ako vam se nešto učini sumnjivim i nekako osjećate da to ne štima, jasno iskažite sumnju . Ne budite ovca kojoj se nešto može servirati na pladnju i koja će u to vjerovati zato jer piše na naslovnici vodećeg državnog medija. Upotrijebite razum i čvrsto se držite one da ne postoje glupa pitanja, samo glupi odgovori. Vjerujte da uvijek možete naučiti više i bolje, učite i na taj način rastite, te nikada nemojte sebi reći: ‘Znam sve’. Kada postavljate pitanje, nikada ga nemojte počinjati s frazom: ‘Oprosti, htio bih pitati…’ Želja za znanjem i pokušaj nalaženja racionalnog rješenja nikada nisu razlog za ispriku.

Za svoje mišljenje
Miroslav Krleža jednom je kazao: ‘Među ljudima smrdi ali je toplo’. Plivati niz struju i pokoravati se mišljenju gomile, razmišljati na mainstream način svakako je ugodna opcija koja nas rješava brige od društvenog izopćenja. Biti prihvaćen od strane većina jamči nam određen komfor i sigurnost, u koju je vrlo lako uljuljkati se. No što kada shvatite da vaše mišljenje odudara od onog gomile? Što kada pomislite da su oni oko vas u krivu, ili da se vaše mišljenje jednostavno ne podudara s njihovim? Izgovorite ga i nemojte se zbog toga ispričavati. Pravo na slobodu izražavanja vlastitog mišljenja jedna je od temeljnih tekovina demokracije i nitko vam je nema pravo oduzeti, a svijet u kojem samo popularna mišljenja prolaze totalitaran je i kao takav nije vrijedan opstanka. Za kazati ono što stvarno mislimo ponekad je potrebna hrabrost, koju valja cijeniti.

FiZZit. net

facebook komentari

Advertisement
Comments

BiH

Stjepan Šterc: BiH bi uskoro mogla ostati bez pola milijuna stanovnika

Published

on

By

Bosna i Hercegovina bi, ukoliko se nastave ovakvi trendovi iseljavanja, uskoro mogla ostati bez pola milijuna stanovnika, kao i brojne zemlje iz regije, upozorava demograf Stjepan Šterc iz Zagreba.

On je takva predviđanja napravio prvenstveno za Hrvatsku, a zatim i za zemlje iz regije, nakon što su objavljeni zabrinjavajući podaci da se u Hrvatskoj prošle godine rodilo najmanje djece u posljednjih 100 godina, javlja Anadolija.

Za to vrijeme stručnjaci tvrde da natalitet nije jedini faktor koji određuje ovakvo stanje, kriveći pasivnost političara u borbi protiv iseljavanja stanovništva s ovih prostora i upozoravajući na opasnu paradigmu razvijenih europskih zemalja koje gospodarski razvoj temelje na jeftinoj radnoj snazi koja dolazi iz manje razvijenih zemalja.

Stjepan Šterc, koji je demograf na Sveučilištu u Zagrebu, kaže kako su sva ranija predviđanja i analize išle u prilog ovim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku. “Za Hrvatsku je 2017. godina bila apsolutno, po svim demografskim pokazateljima, najgora otkad uopće i postoji Hrvatska. Ono što je ozbiljnije jeste da se ti procesi nastavljaju i u budućnosti i njihov intenzitet zapravo u ovako negativnom obliku može ugroziti sve sustave u državi“, poručuje Šterc.

Problem iseljavanja

Hrvatska nije posebnost u ovom užem i širem području, jer vrlo sličnu situaciju s prirodnim padom, a i s negativnom vanjskom i gradskom bilancom imaju i Bosna i Hercegovina i Srbija. Šterc uočava kako Srbija u apsolutnom iznosu ima veće negativne brojeve, dok u relativnom iznosu, u odnosu na ukupan broj stanovnika, tu zasigurno prednjači Hrvatska.

“Potpuno je jasno da razvijena Europa ima veliku potražnju za radnom snagom i da će ona radnu snagu primarno dohvaćati s jugoistoka i juga Europe, i to visokoobrazovanu, mladu radnu snagu, a pritom je manje važno što domaćem gospodarstvu neće ostati takav potencijal za inovativne djelatnosti. Interes europskog gospodarstva je velik i poprilično sebičan, a na kraju, nije ih briga što te zemlje iseljavanja troše iz svog proračuna za obrazovni sustav i obrazuju ljude koji praktički iseljavaju“, kaže Stjepan Šterc. Smatra kako je problem iseljavanja ozbiljan za cijelu regiju, jer povlačenje na godišnjoj razini može premašiti 100, možda čak i 200 tisuća ljudi, a slični procesi se događaju u Rumuniji, Poljskoj, Portugalu itd.

“Ukoliko te zemlje, Hrvatska posebno, ne poduzmu ključne strateške mjere i ne shvate da je to ključna problematika razvojne budućnosti, negativni procesi će se intenzivirati i apsolutni broj stanovnika će se smanjiti bitno. Ali ono što je još važnije, s obzirom na strukturu stanovništva, bit će ugroženi osnovni sustavi: mirovinski, zdravstveni, obrazovni i sustav radne snage u svim zemljama“, kaže Šterc.

On upozorava kako je iz svega lako zaključiti da će zemlje regije, ako se ovakav trend nastavi, vrlo brzo ostati bez velikog broja stanovnika. “Ako napravimo jednostavnu matematičku ekstrapolaciju, ono što se može dogoditi je da Hrvatska u sljedećih deset godina izgubi preko devedeset tisuća stanovnika, vjerojatno će i Bosna i Hercegovina, s obzirom na ove trendove, izgubiti preko 500 tisuća, a Srbija preko milijun ili milijun i 200 tisuća stanovnika“, procjenjuje Šterc i dodaje: “To su vrlo ozbiljni procesi na koje, nažalost, nema nikakve ozbiljnije reakcije.

Iznenađuje muk hrvatske politike s obzirom da godišnje osamnaest tisuća ljudi više umire nego što se rađa, što nam godišnje odlazi grad veći nego Poreč.“

Demografska revitalizacija

Šterc poručuje svim vladama u okruženju da je demografska problematika temelj gospodarskog i ukupnog razvitka, te da onome tko ne shvati da je to ključna razvojna priča, budućnost neće biti izvjesna.

U političkom djelovanju treba shvatiti da je to strateško pitanje i da je bitno preusmjeriti sredstva sa manje važnih segmenata na demografsku revitalizaciju, poručuje. “Europska paradigma dohvaćanja jeftine radne snage kroz emigraciju, na koju se u kasnijoj fazi puno više troši kroz socijalne programe iz državnih proračuna nego što bi to bila sredstva potrebna kroz klasičnu populacijsku revitalizaciju, ta paradigma će se morati promijeniti i sve će zemlje morati krenuti dohvaćati radnu snagu kroz klasičnu populacijsku politiku“, upozorava Šterc.

Stjepan Šterc: Marin Strmota je moj heroj

 

facebook komentari

Continue Reading

BiH

Nije postignut dogovor o reformi Izbornog zakona BiH

Published

on

By

Na pregovorima koji su danas održani u Sarajevu između predstavnika parlamentarnih stranaka iz FBiH i međunarodne zajednice o reformi Izbornog zakona BiH nije postignut dogovor.

Nakon sastanka novinarima je rečeno da nisu usvojeni nikakvi zaključci. Najavljeno je da će pregovori biti nastavljeni uz podršku Europske unije i SAD, javlja Fena.

Sastanku su nazočili specijalni predstavnik Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark, uime SDA Šefik Džaferović, HDZ-a Borjana Krišto, SBB-a Damir Arnaut, DF-a Damir Bećirović, te SDP-a Damir Mašić.

Šefik Džaferović iz SDA rekao je novinarima nakon sastanka da je razgovarano o izborima za Dom naroda Parlamenta FBiH, Predsjedništvo BiH, Grad Mostar i o provođenju odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, ali da nije pronađeno rješenje.

– Pregovori će biti nastavljeni uz podršku Europske unije i SAD-a – rekao je Džaferović i dodao da nisu usvojeni nikakvi konkretni zaključci. Borjana Krišto iz HDZ-a navela je da je dogovoreno da razgovori o Izbornom zakonu budu intenzivirani u smislu dostavljanja prijedloga i traženja zajedničkih rješenja.

Damir Bećirović iz DF-a izjavio je da je najviše razgovora bilo o izborima za Grad Mostar i Dom naroda Parlamenta FBiH, te da su izneseni prijedlozi koje ća na narednim sastancima pokušati usaglasiti. Damir Mašić iz SDP-a istaknuo je da su stajališta prilično različita i da je pitanje koliko se može uraditi budući da vrijeme ističe, posebno ako se rješenja budu tražila kako odgovara samo “određenoj političkoj stranci”. 

– Mi nećemo sudjelovati u stvaranju privida i farse dok se u pozadini pokušavaju uraditi neke druge stvari – kazao je Mašić. Damir Arnaut iz SBB-a naglasio je da na ovim sastancima nitko ne treba iznositi liste želja već da treba raditi na iznalaženju kompromisnog rješenja. Datum održavanja narednog sastanka bit će određen naknadno, piše vecernji.ba.

facebook komentari

Continue Reading