Pratite nas

Politika

Sučeljavanje kandidata na prvom programu Hrvatskog radija

Objavljeno

na

U 8.05 sati na prvom programu Hrvatskog radija počelo je sučeljavanje predsjedničkih kandidata. U sučeljavanju sudjeluju svi kandidati:  Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović, Milan Kujundžić i Ivan Vilibor Sinčić.

Sinčić je rekao da Josipovićev program Nove pravednosti apsolutno nije uspio te da je njegov novi program neprovediv, na što je Josipović uzvratio da su ekonomski stručnjaci rekli da je njegov program jedini provediv te da su slične ideje nagrađene Nobelovom nagradom.

– To je program kojega su vam napisale agencije za koje radite – rekao je Josipoviću Kujundžić.

Josipović je priznao da sadašnja Vlada nije uspjela u gospodarstvu, no spočitnuo je Kolindi Grabar Kitarović sudjelovanje u Vladi Ive Sanadera.

– Kriminal Vlade u kojoj je sjedila Kolinda Grabar Kitarović je takav da je u velikoj mjeri doveo do krize u kojoj se nalazimo – rekao je Josipović.

– Ne znam čemu služi stalno vraćanje u prošlost – uzvratila je Grabar Kitarović.

– Ne vraćamo se u prošlost, danas osjećamo posljedice vladavine HDZ-a i te posljedice ćemo osjećati još desetljećima – rekao je Josipović.

Kujundžić je rekao da Kolinda ne može pobjeći od prošlosti, ali ni Josipović od afere sa ZAMP-om.

– I ta pljačka će biti osvijetljena i rasvijetljena – rekao je Kujundžić.

Kujundžić je rekao da je apsolutno protiv pobačaja, dok je Grabar Kitarović protiv zabrane pobačaja. Kujundžić je komentirajući izjavu don Damira Stojića da liječnici iz Srbije dolaze ubijati našu djecu Kujundžić je rekao da je, ako je to istina, jako ružno.

Kujundžić je rekao da se neće dogoditi demografska obnova i povratak emigracije ako se nastave dosadašnje politike, a pogotovo ne ako na vlasti ostane Josipović koji se, kako je rekao, ruga žrtvama.

– Ovo je dijeljenje hrvatskog naroda. Ja sam bio i na Bleiburgu i u Jasenovcu, gospodin Kujundžić odlazi Paveliću na grob i zaziva lustraciju – uzvratio je Josipović.

Što se tiče međunarodnih odnosa, svi kandidati naglasili su važnost rješavanja pitanja nestalih u odnosu sa Srbijom te pitanja Hrvata u BiH.

– Hrvatska je dužna pomoći BiH na europskom putu – rekao je Josipović.

Josipović je rekao da je predsjednik Savjeta za veterane Domovinskog rata u Uredu predsjednika Vlado Marić dao ostavku jer u njegovom uredu ima pripadnika različitih stranaka, a neki su odlučili pratiti svoju predsjedničku kandidatkinju i otići.

– Neki su to učinili korektno kao gospodin Rudolf, gospodin Marić je izabrao drugi put za koji mislim da mu ne služi na čast – rekao je Josipović.

Josipović se zalaže za regionalizaciju, kao i Kujundžić, koji je Grabar Kitarović, koja se tome protivi, rekao da njezino izlaganje pokazuje da odavno ne živi u Hrvatskoj i ne zna povijest.

– Ja jesam živjela vani, kao što ste i vi živjeli vani, međutim, jako dobro poznajem Hrvatsku – reagirala je Grabar Kitarović.

Cijeli tijek sučeljavanja pročitajte ovdje.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

SNV zahtijeva da mu se prizna status manjinske samouprave

Objavljeno

na

Objavio

“Položaj Srba u Hrvatskoj nije unaprijeđen, nego je u nizu aspekata i unazađen. To posebno vrijedi za nivo tolerancije i cijeloga seta prava koja su se počela ostvarivati za vrijeme ulaska u Europsku uniju”, zaključak je Izjave o pravima Srba u Hrvatskoj, koja je usvojena na trećoj Velikoj skupštini Srpskog narodnog vijeća 13. veljače 2018. u Zagrebu.

“Izjava” predstavlja popis zahtjeva političkih predstavnika Srba, upućenih Vladi Andreja Plenkovića, a zbog nekih mogla bi izazvati nove političke napetosti, piše Jutarnji list

Srpsko narodno vijeće (SNV), nacionalna koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine, izabrano je političko, savjetodavno i koordinativno tijelo koje djeluje kao samouprava Srba u Republici Hrvatskoj. Predsjednik SNV-a je Milorad Pupovac, a zamjenik Saša Milošević.

Ukupno je predočeno trinaest zahtjeva. U prvom setu su oni iz ekonomsko-socijalnog područja o kojima se dosta govorilo proteklih tjedana, kao što je elektrifikacija sela u kojima živi srpsko stanovništvo, osiguravanje nesmetanog povratka izbjeglica kojih je još registriranih oko 19.000 u Republici Srbiji, zaštita prava na obnovu u ratu razorenih i uništenih kuća, kao i stambeno zbrinjavanje za one koji su ostali bez stanarskih prava. Tu su još utvrđivanje sudbina nestalih te suđenja za zločine počinjene nad Srbima u vrijeme rata i nakon završetka ratnih operacija.

Od hrvatske Vlade se traži i da počne “aktivno provoditi politiku zapošljavanja pripadnika srpske zajednice, ponovo donesu, ali ovaj put i provedu, akcijski plan o zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina”. Tu su još zahtjevi za dvojezične natpise, hitnu registraciju srpskih škola koje djeluju u Hrvatskoj, prestanak osporavanja zločina nad Srbima u NDH, a kada je riječ o javnim medijima, upućen je zahtjev prema kojem je “nužno da srpske organizacije osnuju i vlastiti radijski servis, a da država to aktivno pomogne”.

A zatim slijedi zahtjev koji bi mogao izazvati snažne političke tenzije jer u točki 12. Srpsko narodno vijeće zahtijeva “Institucije srpske zajednice, posebno SNV i Zajedničko vijeće općina (ZVO), moraju dobiti status manjinskih samouprava, u skladu s njihovim posebnim osnivačkim izvorištima – dokumentima s međunarodnim karakterom, Erdutskim sporazumom i Pismom namjera”. Naglasak je na terminu “moraju”, koji je ultimativan, piše Jutarnji list

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Pejčinović Burić s Lavrovom nastavlja pojačanu dinamiku odnosa Hrvatske i Rusije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska i Rusija nastavile su u subotu pojačanu dinamiku bilateralnih odnosa sastankom ministara vanjskih poslova Marije Pejčinović Burić i Sergeja Lavrova na marginama konferencije o sigurnosti u Muenchenu.

Prošle je godine bilo nekoliko susreta na ministarskoj i parlamentarnoj razini, a vrhunac je bio sastanak predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sočiju.

“Neke rezultate te malo jače suradnje već vidimo, prošle su godine porasli i izvoz i uvoz, a broj (ruskih) turista je 15 posto veći”, izjavila je novinarima Pejčinović Burić.

Rusija je također pomogla da se postigne dogovor o plinofikaciji rafinerije u Bosanskom Brodu u ruskom vlasništvu koja godinama onečišćuje zrak u Slavonskom Brodu s hrvatske strane Save.

Pejčinović Burić s Lavrovom nije konkretno razgovarala o interesu državne naftne kompanije Rosnjeft za kupnju INA-e, ali je istaknula da je Moskva zainteresirana snažnije sudjelovati u hrvatskom energetskom sektoru.

“Uz činjenicu da je Hrvatska članica NATO-a i EU-a i da jasno stoji na pozicijama zemalja članica, mislimo da za odnose s velikim državama kao što je Rusija uvijek treba imati mjesta”, rekla je šefica hrvatske diplomacije.

Rusija je vrlo važan faktor u brojnim dijelovima svijeta, dodala je posebno ističući ulogu Moskve u jugoistočnoj Europi i u BiH te suradnju u borbi protiv terorizma.

Hrvatska ministrica susrela se i sa zamjenikom američkog ministra energetike s kojim je razgovarala o planiranom LNG terminalu na Krku, važnom za opskrbu plinom Hrvatske i Europe i smanjenje ovisnosti o uvozu ruskih energenata.

“Postoji interes SAD-a da pomogne ne samo Hrvatskoj, nego i drugim državama koje bi bile uključene u taj projekt”, rekla je Pejčinović Burić.

Na sastanku s političkim direktorom u izraelskom ministarstvu vanjskih poslova potvrđen je veliki napredak u odnosima dviju država koji se kreću prema “strateškom partnerstvu” u vojnoj industriji i poljoprivredi, rekla je ministrica i dodala da bi premijer Benjamin Netanyahu tijekom godine mogao posjetiti Hrvatsku.

Na marginama konferencije, koja završava u nedjelju, Pejčinović Burić se sastala i s ministrima vanjskih poslova Njemačke, Italije i jugoistočne Europe.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari