Pratite nas

Analiza

Sučeljavanje predsjedničkih kandidata

Objavljeno

na

U programu uživo u 20.10 sati na Hrvatskoj televiziji započelo je sučeljavanje predsjedničkih kandidata. Kolindu Grabar Kitarović, Ivu Josipovića, Milana Kujundžića i Ivana Vilibora Sinčića propitkivali su Eliana Čandrlić, Katarina Periša Čakarun, Aleksandar Stanković, Dragan Nikolić i Daniela Trbović. Posljednje televizijsko sučeljavanje završilo je u 22.10 sati. 

“Kada ćemo napokon dočekati gospodarski rast? Kakav će biti odnos Predsjednika s Vladom u posljednjoj godini njezina mandata? Što su naši vanjskopolitički prioriteti? Tko može Hrvatskoj ponuditi izlaz iz krize?”, neka su od pitanja koja voditelji postavljaju kandidatima.

Kandidati su odgovarali i na ‘Blok kratkih pitanja’, nalik onima u reality showu ili izboru ljepote. Poređenje sa reality show programom se nametnulo i kod pitanja o tome snalaze li se kandidati u kuhinji.

Podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu?

Kolinda: Ne

Josipović: Ne

Kujundžić: Da

Sinčić: Ne

Rad nedjeljom:

Kolinda: Ne
Josipović. Pretežito ne
Kujundžić: Tamo gdje je neophodno da
Sinčić: Pretežito ne

Eutanazija:

Grabar Kitarović: Ne, ovisno o okolnostima
Josipović: Pasivno, pod strogim uvjetima
Kujundžić: Ne, iako sam vidio teške slučajeve
Sinčić: Ni da, ni ne

Vjeronauk u školi:

Grabar Kitarović: Da
Josipović: Da
Kujundžić: Da
Sinčić: Da

Objava popisa osuđenih pedofila:

Grabar Kitarović: Da
Josipović: Da, dok traju pravne posljedice osude
Kujundžić: Da
Sinčić: Da

Privatizacija Dinama:

Grabar Kitarović: Nemam mišljenje o tome
Josipović: Transparentno vođenje
Kujundžić: Da
Sinčić: Ne, Dinamo pripada narodu

Koju ćete državu prvu posjetiti?

Grabar Kitarović: Njemačka
Josipović: Bruxelles
Kujundžić: Bosna i Hercegovina
Sinčić: Kina

Kojeg državnika cijenite?

Grabar Kitarović: Merkel
Josipović: Merkel
Kujundžić: Obama
Sinčić: Putin

Najuspješniji premijer

Grabar Kitarović: Valentić
Josipović: Račan
Kujundžić: Valentić
Sinčić: Niti jedan

Što je najveći hrvatski problem?

Grabar Kitarović: Nezaposlenost
Josipović: Nezaposlenost
Kujundžić: Korupcija
Sinčić: Nezaposlenost uzrokovana korupcijom

suceljavanje7_26_12_2014__izboriprh_hrt

Blok ideoloških i svjetonazorskih pitanja

Stanković je Kolindu pitao o tome kako to da je glavni tajnik HDZ-a osoba koja je prepisala diplomski rad te što misli o tome. Grabar Kitarović je odgovorila kako je riječ o distrakciji, jer da građane zanima kako da bolje žive, a da Brkić nije dio njene kampanje.

“Brkiću ne treba visoka stručna sprema za poziciju koju trenutačno obnaša”, rekla je, dodajući kako se želi posvetiti egzisdtencijalnim pitanjima građana, a ne pitanjima o Milijanu Brkiću.

Stanković je upitao Sinčića zašto je dozvolio da ga Klemm ispituje pred Ministarstvom branitelja, na što je Sinčić rekao kako je samo jednom u životu naišao na Klemma.

Dotičući se problema suicida u društvu, Sinčić je također rekao kako se susreo sa sudbinama ljudi koji su izvršili suicid zbog blokada i ovrha, naročito na području Siska.

Cenzura i medijski linč

Kolinda je na pitanje o mladićima koji su privedeni u Splitu zbog pisanja po Josipovićevim plakatima odgovorila kako je riječ o cenzuri i ograničavanju medijskih sloboda. Kujundžić je dodao da je riječ zapravo o produžetku medijskog linča koji Josipović provodi nad hrvatskim narodom, dok je Sinčić prvo tražio da se pitanje ponovi, a onda je rekao da plakate generalno govoreći ne treba uništavati. Josipović je rekao da je riječ o medijskoj kampanji protiv njega.

Unutarnja politika

Grabar-Kitarović rekla je da će postane li predsjednica pokušati surađivati s Vladom Zorana Milanovića. Ukoliko to bude moguće, potaknuti će raspisivanje izbora.

Josipović je kao pozitivne političare izdvojio Miranda Mrsića, Freda Matićai Vesnu Pusić.

Sinčić je naglasio da su tajne službe dosada radile vrlo loše: nisu se borile protiv korupcije niti proganjale kriminalce. Mišljenja je da bi u tajne službe trebalo uvesti mlade ljude.

 Na pitanje o ustavnim promjenama Josipović je kazao kako nema te vlade koja će uspjeti s reformama ako se ne smanji birokratski aparat.

Kolinda je kazala kako ustavne promjene neće riješiti ništa. Misli Vladu pozvati na odgovornost. Kujundžić je kazao kako on ne bi kao Josipović kozmetički mjenjao Ustav.

Na pitanje bi li smanjio prava braniteljima Sinčić je kazao kako to ne bi učinio.

Na upit o slučaju Perković, Sinčić je rekao kako je Hrvatska pala na tom ispitu.

Ovo je bio sukob s Njemačkom, apsolutno. Ozbiljne zemlje izručuju svoje obavještajce ako su počinili ozbiljne zločine – odgovorila je Grabar Kitarović na pitanje o izručenju.

Kandidati su upitani da komentiraju izjavu don Damira Stojića.

Kolinda je kazala da podržava priziv savjesti kad je riječ o pobačaju, kazavši da je za život, ali je dodala i da poštuje pravo na izbor.

Josipović je kritizirao don Stojića kazavši da on samo želi huškati i dizati tenzije.

Kujudžić je rekao kako se nada da to nije istina što je rekao.

Sinčić je rekao da je on protiv pobačaja, ali da se takav problem ne može riješiti zabranama.

Vanjska politika

“Rusija je velika euroazijska zemlja u kojoj su veliki potencijali i s njom treba razgovarati”, rekao je Kujundžić na pitanje o Putinu, nazvavši ga verziranim političarem. Josipović na isto pitanje kaže da se u formiranju Europske politike čuje i naš glas, te da smo za štete od sankcija protiv Rusije kompenzirani kroz EU fondove.

“Ulazak u NATO je bio bez referenduma”, rekao je Sinčić, i pohvalio Viktora Orbana kao predsjednika koji ima svoj stav prema Bruxellesu. Josipović mu je odgovorio da je NATO jamstvo naše siguronosti, a Kolinda da ulazak u NATO nije bio obveza nego odluka, te da iz njega uživamo mnoge pogodnosti.

“Naravno da bih podržao slanje naših snaga”, odgovorio je Josipović na pitanje bi li podržao slanje HV na Baltik u obranu NATO članica od Rusije.

Na pitanje o Hrvatskom angažmanu u Siriji, Kolinda Grabar Kitarović je odgovorila da je ISIL najveća prijetnja svjetskoj sigurnosti, ali da od naftnih bušotina u Siriji nije trebalo odustati nego ih dati nekom drugom u koncesiju, jer su one važne za INA-u.

Na pitanje o presudi Srbiji u slučaju tužbe za agresiju prema Hrvatskoj, Kujundžić je ustvrdio da će ona sigurno biti povoljna po Hrvatsku, jer o tome govori osobađajuća presuda generalu Gotovini u Haag-u.

“Da, Hrvatska treba priznati Palestinu”, siguran je Ivan Vilibor Sinčić.

“Nisam protiv trećeg entiteta”, rekao je Kujundžić, pojašnjavajući da je protiv zatvaranja Hrvata u enklavu i podijele Bosne i Hercegovine kojom nastoje Velika Srbija.

“Za ukidanje vize prema SAD treba preći tehničku prepreku, a to je stupanj odbijanja viza ispod 3%”, rekla je Kolinda, dodavši da je za svog veleposlaničkog mandata u SAD postigla da se vize dobijaju lakše i daju na 10 a ne 5 godina.

suceljavanje3_26_12_2014__izboriprh_hrt

Ekonomija i privreda

“Nemamo izravne ovlasti, ali imamo strahovitu moć na gospodarske procese. Bitno je zadržati INA-u i pozicinirati je na regionalnom i svjetskom tržištu. Nisam skeptična ni prema kakvom kapitalu dok je on transparentan”, rekla je Kolinda na pitanje o INA-i.

Sinčić je na to odgovorio iznoseći svoju teoriju o tome da su pravi vlasnici INA-e pet hrvatskih tajkuna.

Kazao je kako su pravi vlasnici Ine Todorić, Luković, Valentić i Gregurić i pozvao institucije da to istraže. Upozorili su ga da su ovakvi navodi utuživi, ali Sinčić je kazao da on ima dokumente iz Ine i opet je pozvao nadležne da to istraže.

Kujundžić misli da su ugovori potpisani o INA-i prijevarni i ništavni, te da zbog toga ne treba osuditi samo Sanadera nego i post mortem Račana.

Josipović je rekao da treba postići dogovor o partnerstvu sa Mađarima.

“Raspisan je tender”, kaže Josipović na pitanje o tome hoće li Hrvatska postati mala Norveška zbog istraživanja nafte i plina, i potom rekao da preferira vađenje samo plina u Jadranu.

“Još jedna šteta koju je počinio Josipović, kad je u SAD obećao bušenje nafte pa promijenio mišljenje i tako razočarao Amerikance”, rekao je Kujundžić, a Kolinda Grabar-Kitarović je dodala da je amerikance razočarao i prevario kako bi zadobio potporu jedne stranke, ORAH-a.

Sinčić i Kujundžić kazali su kako bi smanjili troškove koji se izdvajaju za bivšeg predsjednika. Kitarović je naglasila kako je Vlada bešćutna.

“Ako premijer kaže da ljudi gladni jer ne znaju jesti, onda je to katastrofa. Smanjila bih osiguranje predsjednika, preselila se u jeftiniji prostor poput Visoke ulice”, poručila je Kolinda. Dodala je kako bi Pantovčak otvorila građanima.

Sinčić smatra da se protiv siromaštva treba boriti monetarnom reformom, što je, po njemu, jedini način za izlazak iz krize.

Govoreći o privatizaciji, Kolinda je naglasila da tvrtke od strateške važnosti ne bi privatizirala dok je brodogradilišta navela kao idelan primjer za privatizaciju.

Što će kandidati raditi ako ne osvoje mandate?

Sinčić je kazao kako će i dalje raditi u jednoj tvrtki, Kujundžić će nastaviti raditi kao liječnik, Kolinda će o svemu razmišljati nakon izbora, a Josipović će nakon drugog mandata raditi kao profesor na pravnom fakultetu.

Televizijsko sučeljavanje svih predsjedničkih kandidata je završilo. Daniela Trbović je kandidatima poklonila antistres loptice.

suceljavanje12_26_12_2014__izboriprh_hrt


21:47 – Jeste li za rad nedjeljom?

Kolinda: Ne

Josipović: Ne, osim nekih službi

Kujundžić: Da, osim tamo gdje treba

Sinčić: Pretežito ne

Jeste li za podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu?

Kolinda: Da

Josipović: Ne

Kujundžić: Da

Sinčić: Ne

21:45 – O privatizaciji su svi kandidati kazali kako se ključna i strateška poduzeća ne smiju privatizirati.

21:44 – Milanovićeva Vlada je bešćutna. Ako premijer kaže da ljudi gladni jer ne znaju jesti, onda je to katastrofa. Smanjila bih osiguranje predsjednika, preselila se u jeftiniji prostor poput Visoke ulice, a Pantovčak bi otvorila građanima – rekla je Kitarović.

21:35 – Na pitanje treba li se Hrvatska još zadužiti i kupiti dodatne dionice Ine, Kolinda je kazala da je ta kompanija strateški važna za Hrvatsku. Sinčić je kazao kako su pravi vlasnici Ine Todorić, Luković, Valentić i Gregurić i pozvao institucije da to istraže. Upozorili su ga da su ovakvi navodi utuživi, ali Sinčić je kazao da on ima dokumente iz Ine i opet je pozvao nadležne da to istraže.

– U Inii su odrađene nezakonite radnje, sklopljeni ugovori su ništavni, što je normalno prema međunarodnome pravu i Ustavu – dodao je Kujundžić.

– Treba osuditi post mortem Račana, živućeg Linića i Sanadera – naglasio je Kujundžić.

21:23 – Koju ćete državu prvu posjetiti?

Kolinda: Njemačka

Josipović: Možda Njemačka, ali Bruxelles mi je prioritet

Kujundžić: BiH

Sinčić: Kina

Kojeg svjetskog državnika najviše cijenite?

Kolinda: Merkel

Josipović: Merkel

Kujudnžić: Obama

Sinčić: Putin

Najuspješniji hrvatski premijer?

Kolinda: Valentić

Josipović: Račan

Kujundžić: Valentić

Sinčić: Nitko

Najveći problem u Hrvatskoj?

Kolinda i Josipović: Nezaposlenost

Kujundžić: Korupcija

Sinčić: Nezaposlenost uzrokovana korupcijom

21:19 – Na niz pitanja o vanjskoj politici, Kolinda je kazala da Hrvatska mora biti predvodnik u regiji. Josipović joj je odgovorio da to nije u skladu s trenutačnom politikom HDZ-a. Na pitanje o Putinu, Kujundžić je rekao da nije bitan Putin, već Rusija i da se od nje ne treba izolirati. Putina je prozvao zbog agresije na Ukrajinu. Na pitanje o hipotetskoj situaciji da se jedna članica Saveza nađe pod napadom, bi li slao hrvatsku vojsku u sukob, Josipović je kazao da se moraju poštivati ugovori. Na pitanje treba li podržavati Assada, Kolinda je kazala da se diktatore nikad ne treba podržavati. Sinčić je rekao da bi podržao samostalnost Palestine, a Hamas je nazvao terorističkom organizacijom.

21:14 – Upitani da komentiraju izjavu don Damira Stojića, Kolinda je kazala da podržava priziv savjesti kad je riječ o pobačaju, kazavši da je za život, ali je dodala i da poštuje pravo na izbor.

Josipović je kritizirao don Stojića kazavši da on samo želi huškati i dizati tenzije.

Kujudžić je rekao kako se nada da to nije istina što je rekao.

Sinčić je rekao da je on protiv pobačaja, ali da se takav problem ne može riješiti zabranama.

21:10 – Na upit o slučaju Perković, Sinčić je rekao kako je Hrvatska pala na tom ispitu.

– To nije bio sukob s Njemačkom, to je bila razlika u poimanju prava – rekao je pak Josipović.

– Ovo je bio sukob s Njemačkom, apsolutno. Ozbiljne zemlje izručuju svoje obavještajce ako su počinili ozbiljne zločine – odgovorila je Grabar Kitarović na pitanje o izručenju.

21:02 – Na pitanje bi li smanjio prava braniteljima Sinčić je kazao kako to ne bi učinio.

20:56 – Jeste li za diktaturu ili demokraciju?

Sinčić: Ja sam definitivno za demokraciju.

Što kad bi morali dati mandat Karamarkovoj vladi?

Sinčić: Ne bih nikada mogao dati mandat stranci kojoj se sudi za korupciju.

Čak i ako bi ih narod izabrao? Zar to nije nedemokratski?

Sinčić: To je jedna potpuno druga situacija.

20:52 – Na pitanje o ustavnim promjenama Josipović je kazao kako nema te vlade koja će uspjeti s reformama ako se ne smanji birokratski aparat.

– Moj je program javan i u njemu nema jačanja ovlasti predsjednika, kazao je Josipović, dodavši da je zajednička sjednica vlade disfunkcionalna mjera.

– Predsjednik nije oporba – kazao je.

Kolinda je kazala kako ustavne promjene neće riješiti ništa.

– Mislim pozvati vladu na odgovornost – kazala je.

Kujundžić je kazao kako on ne bi kao Josipović kozmetički mjenjao Ustav.

– Ovlasti predsjednika su dovoljne, ali on ne smije biti poltron onih koji su ga doveli, kazao je i dodao kako će lako premijera natjerati da na vrijeme dolazi na posao.

20:48 – Tajne službe su dosada radile veoma loše. Nisu se borila protiv korupcije, nisu proganjale kriminalce. U tajne službe treba staviti mlade ljude da bi se sve promijenilo – kazao je Sinčić.

20:43 – Grabar-Kitarović rekla je da će postane li predsjednica pokušati surađivati s vladom Zorana Milanovića te da će, ne bude li to moguće, potaknuti raspisivanje izbora. Jopipović je kao pozitivne političare izdvojio Miranda Mrsića, Freda Matića i Vesnu Pusić, negativna nije htio izdvajati. Kujundžić je kazao da će Grabar Kitarović uvijek morati ići na konzultacije Brkiću i Karamarku. Kaže da bi sve ono što je nezakonito učinjeno dosad u Hrvatskoj trebalo lustrirati. Grabar Kitarović je kazala da Kujundžić nema program pa da mora ovako napadati druge kandidate. Josipović je kazao da Kujundžić se svojim program, koji to nije, vraća u sukobe, vraća u prošlost. Sinčić kaže da bi mandat Kujundžića bio vrlo kratak jer bi i sebe morao lustrirati.

20:43 – Slijede pitanja o unutarnjoj politici.

20:39 – Jeste li za objavu popisa osuđenih pedofila?

Kolinda: Da

Josipović: Da

Kujundžić: Da

Sinčić: Da

Je li vjeronauku mjesto u školi?

Kolinda: Da, kao izborni predmet

Josipović: Da, pod uvjetima

Kujundžić: Naravno, Hrvatska je kršćanska zemlja

Sinčić: Da, ali financiran od crkve

Jeste li za privatizaciju Dinama?

Kolinda: Politika se ne miješa u sport.

Josipović: Transparentno vođenje

Kujudžić: Da

Sinčić: Niti da niti ne. Dinamo pripada građanima.

20:38 – Na pitanje o eutanaziji nitko od kandidata nije jasno odgovorio niti da niti ne.

20:37 – Kolinda Grabar-Kitarović smatra da je pitanje o tome da tajnik HDZ-a prepisivač diplomskog rada – politiziranje i odvraćanje pozornosti od bitnih egzistencijalnih pitanja. Nakon upozorenja da je to etičko pitanje, složila se, ali i zaključila kako to pitanje treba riješiti netko drugi. Navela je da je njezin diplomski rad originalno djelo.

20:33 – Na pitanje o fenomenu samoubojstva, Josipović je Stankoviću odgovorio da nikad ne bi počinio samoubojstvo. Kujudžić je kazao da samoubojstva branitelja i njihove djece govori o stanju u državi. Grabar Kitarović je kazala da nikad ne bi mogla to učiniti jer bi razmišljala što će njezina obitelj bez nje, ali i da svaki da živi s mišlju što bi korisno i dobro mogla učiniti u životu taj dan. Sinčić je kazao da su ga potresla samoubojstva ljudi koji su si živote oduzeli zbog deložacije.

20:31 – Sinčić je kazao da je Klemma sreo jednom u životu, on se slučajno ondje našao. Nemam apsolutno nikakve veze s Klemmom. Da se doista borio za branitelje nije trebao donirati novac za kampanju Grabar Kitarović.

20:30 – Na pitanje koliko novca godišnje zaradi od ZAMP-a Josipović je kazao kako je to oko 5.000 kuna jer više ne komponira pa iznos nije visok kao prije, kad je bio oko 25 do 30 tisuća kuna bruto.

20:25 – Na pitanje Sinčiću kako će surađivati s institucijama kad ih žestoko kritizira, odgovorio je da je potrebno ukloniti stari korumpirani kadar i postaviti mlade.

20:23 – Dragan Nikolić pitao je Kujundžića što je za njega homoseksualnost.

– Seksualnost je osobna stvar svakoga građanina, predsjednik ne ulazi u tuđe krevete – kazao je Kujudnžić, dodavši kako ovo nije važno pitanje za hrvatski narod.

Potom je krenuo na Josipovića i spočitnuo mu Lex Perković.

20:22 – Aleksandar Stanković je postavio pitanje Kolindi koje su joj mane.

Kolinda: Prednosti su moja neodlučnost, neovisnost, nisam na daljinskom upravljaču kao što to tvrde neki kandidati. Jako cijenim ljude oko sebe i njihova mišljenja. Svatko ima mane, postavljam previsoke standarde sebi i drugima, ali mislim da je to u konačnici dobro.

Na pitanje koji mu je najlošiji potez u mandatu, Josipović je naglasio da nije bilo bitnih pogrešaka osim što mu je trebalo neko vrijeme da savlade ‘mehanizme u politici’. Grabar-Kitarović je replicirala da nije bilo niti bitnih pomaka, kritika Vladi niti djelovanja.

20:18 – Daniela Trbović: Po čemu se vaš izborni program razlikuje i tko vam je najozbiljniji konkurent?

Kolinda: Proputovala sam tisuće kilometara kroz domovinu, razgovorala sa svim članovima društva i svi su mi oni dali odgovor koji su najveći problemi i na temelju toga je sklopljen program.

Josipović: Poštujem sve kandidate. Moj program donosi velike reforme, promjene u demokratskom pristupu, regionalizaciju i gospodarstvo što bi trebalo dovesti do boljeg života u Hrvatskoj. Moj program sadržava i instrument, a to je promjena Ustava.

Kujundžić: Za razliku od drugih ja sam slobodan i mogu reći sve. Grabar Kitarović od početka karijere ima patronat – prvo Sanadera pa sad Karamarka.

Sinčić: Moj program je vratiti novac s računa u inozemstvu, potrebna je monetarna reforma, riješiti slučaj franka, bankariski lopovi ne harače po našoj zemlji.

20:15 – Milan Kujundžić je na pitanje kako se snalazi za štednjakom zamolio voditeljicu da ne rade Big Brother od sučeljavanja. Ostali kandidati kazali su kako se dobro snalaze u kuhinji.

20:12 – Trbović je upitala kandidate jesu li umorni, Josipović i Kolinda su odgovorili da oni ne znaju za umor. Josipović smatra da birači već imaju sliku za koga će glasovati.

20:02 – Predsjednički kandidati stigli su u Studio 9 Hrvatske televizije, gdje se od 20.10 sati održava zadnje sučeljavanje prije izbora u nedjelju.

 

 

 

 

HRT.hr/JL/Foto: Davor Erceg/HRT/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Što se događalo za vrijeme ‘nogometne euforije’: Agrokor, mirovinska reforma, unutarstranački prijepori u SDP-u…

Objavljeno

na

Objavio

Agrokor, mirovinska reforma i unutarstranački prijepori u SDP-u neke su od tema kojima smo se bavili prije kolektivne euforije posljednja dva tjedna, tijekom kojih je donesen i zakon o najmoprimcima i porasle su cijene nekretnina.

Valutna klauzula u slučaju švicarskog franka – ništetna

Visoki Trgovački sud je zaključio da su banke povrijedile interese potrošača nudeći im kredite u toj valuti. Procjena je Udruge Franak da bi banke u ime odštete mogle klijentima isplatiti od 10 do 15 milijardi kuna. Čelnici Udruge Franak preporučili su svojim članovima i svima drugima koji su oštećeni kreditima u švicarskim francima pokretanje privatnih tužbi protiv banaka.

Izmijenjen Zakon o najmu stanova

Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova koji bi konačno trebao riješiti problem zaštićenih najmoprimaca koji su u prošlom sustavu koristili stanarsko pravo u stanovima koji imaju privatnog vlasnika. Navedenim Zakonom postiže se ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca. Vlasnici stanova (najmodavci) dobivaju točan dan kada mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom. Zaštićeni podstanari pored pet godina zadržavanja statusa zaštićenog najmoprimca dobivaju i državnu subvenciju pri plaćanju tržišne najamnine nakon isteka postojećeg statusa, u trajanju dodatnih pet godina. Također, zaštićeni najmoprimci imat će pravo prvokupa stanova u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave.

Porasle cijene nekretnina

Eurostat je izvijestio da je rast cijena nekretnina u EU i Hrvatskoj u prvom tromjesečju ubrzao. U Hrvatskoj je to ubrzanje bilo izrazitije, pokazuju podaci europskog ureda za statistiku. U prvom su kvartalu cijene stambenih nekretnina, mjerene indeksom cijena nekretnina, na godišnjoj razini porasle za 4,7 posto na prostoru Europske unije te za 4,7 posto u eurozoni. To je nešto brži rast nego u posljednja tri mjeseca 2017., kada su cijene u EU porasle 4,5 posto, a u eurozoni 4,3 posto na godišnjoj razini. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasle 8,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U posljednjem tromjesečju 2017. porasle su 7,6 posto.

Mirovinska reforma

Detalji o mirovinskoj reformi izašli su u javnost danima prije nego što su koalicijski partneri došli u Vladu po infomacij iz prve ruke. O produljenju radnog vijeka do 67. godine i eventualnom ukidanju drugog mirovinskog stupa tek treba postići dogovor. Prema riječima Milorada Batinića, HNS stoji pri tome da drugi mirovinski stup treba jačati, budućnost mladih koji će tek početi raditi po njima je u drugom mirovinskom stupu. Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke-reformisti kazo je da je model koji je ponuđen protuustavan i nezakonit te da otvara procesne nejednakosti među građanima. “Dakle, neprihvatljivo”, zaključio je.

Vodit će se računa o održivosti sustava boljim mirovinama te izjednačavanju prava svih osiguranika, poručuje Gordan Jandroković. Vjeruje da će u tome imati potporu koalicijskih partnera. HDZ-ov Milijan Brkić pak kaže: “ne može se funkiconirati u koaliciji pod pretpostavkom ucjene”. Koalicijski partneri poručili su da će se o svemu još razgovarati, HSLS-ov Darinko Kosor rekaoj da će se cijelo ljeto voditi javna rasprava, glavna će tema biti kako ispraviti nepravdu prema ljudima koji će u idućih 15 ili 20 godina ići u mirovinu. Vlada bi konačni prijedlog mirovinske reforme u Sabor trebala poslati na jesen, nakon javne rasprave.

Agrokor

Nagodba o Agrokoru izglasovana je 4. srpnja, 450 predstavnika vjerovnika predstavljalo je 93 posto ukupnih tražbina. Oni koji podupiru nagodbu bili su izuzetno zadovoljni zbog činjenice da je bio tako velik odaziv, ali i da je nagodbu poduprlo znatno više vjerovnika od onoga što su zakonske obveze, odnosno dvotrećinske većine. Protiv nagodebilo je 20 posto vjerovnika s gotovo 7 milijardi kuna potraživanja i svoju će zadovoljštinu vjerojatno potražiti na sudu.

Predstavnica velikih dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću Marica Vidaković zadovoljna je. Zadovoljni su i u Sberbanku, novom najvećem suvlasniku Agrokora. “Proslavit ćemo nagodbu, ali nema opuštanja jer usmjereni smo na njezino provođenje kako bi sve završilo što prije, što efikasnije i kvalitetnije. Tek tada ćemo kao budući suvlasnici, s 40 posto novog Agrokora, početi raditi na promjenama u kompaniji, rekao je Sergej Volk iz Sberbanka.

No ima i onih koji nisu zadovoljni – uz Ivicu Todorića i Adris može se očekivati još sudskih tužbi. Nagodba bi nakon roka za žalbe trebala biti pravovaljana na jesen, a do kraja godine ili početkom iduće očekuje se njezino provođenje u svakodnevnom poslovanju novog Agrokora. Trgovački sud je rješenjem potvdio nagodbu.

Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić smatra kako je teško za vjerovati da će nakon tri, a posebno nakon pet godina, ostati onakav koncern kakvog ga je izgrađivao Ivica Todorić. Za nagodbu kaže da smo se ponovno vratili na početak – “Došli smo ponovno do toga da ruske banke, a njih podržavaju i američki investicijski fondovi, žele napraviti isti taj korak kao i prije 400 dana. Bira se savjetnika koji će to dalje profesionalno voditi da se pripremi za ono što banke hoće. A one hoće, vjerovatno u pristojnom roku i najboljem trenutku to prodati”.

Potresi u SDP-u

U SDP-u su se nastavili potresi. Mjera privremenog oduzimanja prava na obnašanje svih funkcija u SDP-u i članskih prava na dvije godine izrečena je za potpredsjednika SDP-a Peđu Grbina i članove Predsjedništva Sinišu Hajdaša Dončića, Mihaela Zmajlovića i Vedrana Babića. Oni su se našli na popisu 90 stranačkih dužnosnika nezadovoljnih načinom na koji se vodi SDP i stanjem u stranci. Pismo u kojem traže njegovu ostavku, predali su šefu SDP-a Davoru Bernardiću.

On im je na sjednici Glavnog odbora o stanju u stranci prije dva dana poručio da će, ako je on glavni problem SDP-a, podnijeti ostavku na mjesto saborskog zastupnika. Uvjet je da ostavke podnesu i 23 zastupnika koji su među 90 nezadovoljnika potpisnika pisma u kojem traže odlazak Bernardića. Nakon toga bi i on podnio ostavku i na mjesto predsjednika stranke.

Dotad, suspenzija za gore navedene pojedince. To znači da više neće biti članovi Predsjedništva, a predloži li Predsjedništvo, Hajdaš Dončić i Zmajlović mogli bi otići i sa čelnih funkcija u svojim županijskim organizacijama na koje su izabrani u lipnju. Što se tiče članskih prava koja uključuju mogućnost da biraju i budu birani, ovlast za njihovo oduzimanje prema članku 32. Statuta ima samo Predsjedništvo stranke. U slučaju da ostanu i bez članskih prava, to bi značilo da ne bi bili kandidati stranke na izborima bilo koje razine.

CRO Demoskop: HDZ u blagom rastu, SDP i dalje pada

Prema najnovijem mjesečnom istraživanju političkih preferencija u RH, CRO-Demoskopu, zaustavljen je pad potpore HDZ-u, dok SDP-u i Mostu i dalje pada, a Živom zidu raste. HDZ ima 25% potpore, drugi je SDP s 18,7%, treći Živi zid – 13,4% a četvrti Most sa 7,3%. Na vrh ljestvice pozitivnog doživljaja političara i ovaj mjesec je “nitko”, predsjednica RH je na drugome mjestu, a premijer treći. Vrh ljestvice negativnog doživljaja političara predvodi premijer, na drugo mjesto vratio se čelnik SDP-a Davor Bernardić, dok su na trećem “svi političari”. Razina potpore politici Vlade u 20. mjesecu njezina mandata je 30,5%, što je 0,5% više nego u lipnju. Vladinu politiku ne podupiru 54,3% građana. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Što je Kolinda uradila za svoju zemlju i što Čoviću nisu dali da uradi za nas?

Objavljeno

na

Objavio

Postoje stvari koje su na prvu ruku nematerijalne, no s vremenom se kapitaliziraju. Uloga hrvatske predsjednice u Rusiji, Hrvatskoj, kako vrijeme bude teklo, donijet će milijune. Znaju to oni koji ju vole no i svi oni koji ju ne vole, piše u redakcijskom osvrtu za Poskok.info Ivan Šušnjar., prenosi Hrvatski medijski Servis.

Znaju to oni koji ju vole no i svi oni koji ju ne vole.

Uz hrvatsku reprezentaciju, koja je nevjerojatno digla popularnost Hrvata u svijetu, kao i Republike Hrvatske, splet okolnosti od Kolinde Grabar Kitarović napravio je svjetski hit.

Postoji riječ na francuskom “sérendipité“. Nema prijevoda na hrvatski. U suštini znači slučajan razvoj događaja na sretan, ili koristan način. Pratila je Kolindu cijelo vrijeme u Rusiji. Ali i Francuze u finalu. Vatrene nije. Sve što su dobili, dobili su isključivo svojim znojem.

Elem posljedica cijele te priče je danas da je Hrvatska apsolutni hit u svijestu. Porast interesa za Hrvatskom Google objavljuje kao nešto nesvakidašnje. I oni su u šoku. Radi se o takvom skoku, da je ime Hrvatske, Hrvata, hrvatske predsjednice, hrvatske povijesti, hrvatskih glazbenika, sportaša, guglano više puta nego sveukupno do sada u povijesti, i to iz krajeva svijeta koji nikada nisu čuli za Hrvate. Samo jedan video na kojem se vrti kolaž njenih fotografija u tri dana pogledalo je preko 2.7 milijuna ljudi.

Pozitivni efekti koji su se dogodili zahvaljujući podršci Predsjednice Kolinde Grabar Kitarović

Imidž Hrvatske u svijetu potpuno je promijenjen. To je snaga nogometa.

No ne baš tako davno, točnije pri prvom odlasku hrvatske predsjednice u Rusiju, NGO uhljebi u Hrvatskoj propitivali su o čijem trošku Grabar Kitarović putuje u RH. Ta kasta danas šuti. Kriju se kao miševi.

Nadaju se da ćemo to zaboraviti. Da bi već sutra nastavili po istome.

Ali ako ćemo iti malo samurajskog duha Vatrenih primiti na sebe, nemamo pravo to zaboraviti.

Već sutra, financijske službe u RH morale bi provjeriti tko stoji tko financira te pokrete i za čiji interes rade. Zašto? Jer mi držimo do svoje zemlje. I ne želimo da nam jazavci oblikuju stvarnost.

Na žalost, i na sramotu postkolonijalne Hrvatske , hrvatska predsjednica, u Rusiju nije putovala o državnom trošku.

Zbog činjenice da smo se navikli, da nam samoimenovani čuvari morala određuju što je moralno a što ne, pristali smo vjerovati kako je normalno da predsjednica države, na utakmice svjetskog prvenstva putuje privatno.

Što je sramota, a ne nešto čime bismo se trebali ponositi.

Ona je naša službenica. Unajmili smo je da odradi određen posao za nas. Između ostalog, i posao dizanja imidža zemlje. Ona tamo ide i radi nas.

Naprosto nije normalno da nekakav NGO šalje dopise u Ured Predsjednice, s upitom, “jel to dama Skitarović , kako su je nazvale Novossti, odlučila ići tamo o državnom trošku”. Da o čijem drugom, pobogu? Jesu li to pitanje postavljati dragim im Vođama u ranijim “daleko slobodnijim” režimima?

I tko bi trebao ići o državnom trošku u Rusiju na finale nacionalne reprezentacije ako ne formalni lider nacije?

U Francuskoj bi bilo nezamislivo da je neki medij postavio pitanje o čijem trošku Macron putuje u Rusiju. To bi bio skandal. Zašto? Jer je Francuska država koja drži do sebe. Macron nije Skitulja. On je francuski predsjednik.

Nije li vrijeme da Hrvatska promijeni odnos prema samoj sebi? Sukladno onoj energiji i onoj silovitosti kakvu je Hrvatskoj pokazao Dalić? Da se malo više poštujemo?

BIH, druga hrvatska država, država koja redovno puni polovinu hrvatske reprezentacije, reprezentacije koja nije državna, nego nacionalna, baš onako kako je Engleska reprezentacija nacionalna reprezentacija Engleza, a škotska Škota, s druge strane, da se ne lažemo, ima užasan imidž u svijetu.

Ekonomske institucije i zavodi za statistiku nikada nam nisu priložili podatke koliko nas, građane BIH košta negativan imidž BIH. I trebalo bi to tražiti od njih.

Koliko nas konkretno milijuna maraka košta vijest da su dva ISIL-ovca vraćenja iz Njemačke u BIH nakon što se otkrilo da šuruju s teroristima, da se stotine vraćaju iz Sirije, koliko nas koštaju četnički skupovi, koliko ustaški?

Sve fino na papir. Pa da vimo što je to što najviše košta danas BIH. I koliko je to milijuna manje noćenja i milijardi manje investicija u BIH. Koliko je to naše zaustavljene bolje budućnosti. Brine li to ikog ovdje ili smo mi zadnje naivčine u BIH prostoru koji vjeruju u budućnost?

Upravo ta i takva BIH, država sa katastrofalnim imidžom, koja se svijetu i danas promovira sirijskim dragovoljcima, zločinama, presudama, jamama i ratom 9o-ih, na svjetskom prvenstvu imala je izbornika iz BIH u finalu, te petoricu igrača što rođenih što porijeklom iz BIH. Što je to ako nije jedna sjajna priča iz BIH?

I ništa od tog ta ista BIH, naša BIH, nije iskoristila za podizanje svog imidža.

Isto bi ovo pisali da je Turska bila u finalu, ili Srbija, i da su u tim timovima dominirali ljudi iz BIH a Bakir ili Ivanić odbili otići na finale i raditi na promociji BIH.

Što je to što je zasmetalo imperijalnim NGO medijima u BIH da zaustave pokušaj da se i BIH promovira u Rusiji? Kao zemlja koja je dala osovinu svjetskog finaliste?

Strah od porasta imidža Dragana Čovića? Što točno?

Čović bi u Rusiji, pred svjetskim kamerama bio samo lider iz BIH. I ništa više. Ljudi bi se pitali što BIH ima s ovim. Pa bi guglali. Pa bi došli do informacije da BIH nije samo zemlja problema. Nego i rodna zemlja finalista svjetskih prvaka.

Čović je opet, pristajući na sarajevski šovinizam, pristajući da se ušuti, praktički pristao na njihovu želju da BIH ostane samo bošnjačka.

Jer oni žele reći – Mi plaćamo Dragana Čovića, mi smo država i Dragan Čović će odgovarati nama. To je taj sistem kuhanja žabe.

Ne, gospodo, vi ne plaćate Dragana Čovića. Mi plaćamo Dragana Čovića. Samo jedan vaš kanton, narodu Dragana Čovića godišnje uzme preko 40 milijuna maraka čiste novostvorene vrijednosti. Živite na lihvarenju a pozivate na odgovornost.

Dragan Čović odgovara nama, ne vama. Vi nemate ništa s njegovim novčanikom. Jedini koji to pravo imaju, da ga pitaju gdje troši, i kako troši naše pare, smo mi. Mi koji ga biramo. I koji ga plaćamo. Jer, prihvaćali vi to ili ne, no BiH nije samo bošnjačka država.

Pristajući u Rusiju ići o privatnom trošku, i pojavljujući se tek na pokojoj fotografiji, kako ne bi naljutio šovenski dio naše države, Čović je nesvjesno naštetio i interesima svog naroda ali i imidžu BIH. Pristao je priznati Sarajevo kao vlastiti autoritet. Ono Sarajevo koje ne priznaje njega.

Zašto je to uradio? To nije hrvatski odgovor. To je hrvatsko bespogovorno pristajanje na imperativ koji dirigira NGO sektor i političko Sarajevo.

On, kao hrvatski član predsjedništva, točno onako kao Kolinda, morao je imati susrete s dijelom reprezentacije, pred svjetskim kamerama. Na terenu, u svlačionici, svejedno.

Poslati drugačiju poruku iz BIH. Pojasniti svijetu da je BIH domovina Dalića, protjeranog Lovrena, Ćorluke, Rakitića, Kovačića, Jedvaja. Domovina svjetskih finalista.

Bila je to njegova predsjednička dužnost. Nikakav hir. Gesta koja bi strašno pomogla i BIH.

Sarajevo ne shvaća da je to bilo i u sarajevskom interesu. No to nije problem ostatka BIH. BIH ne može ovisiti od toga hoće li, ili neće, Sarajevo nešto shvatiti.

Mi nemamo vremena čekati da Sarajevo shvati. Jer to nas sve jako puno košta. Njihova autarkija, šovinizam, zaljubljenost u mitsku bošnjačku sliku Bosne, koja nikako da se dogodi, do sada nas je koštala milijune.

Sve nas koji želimo da BIH prestane biti slučaj u svijetu.

Već danas NGO mediji, i NGO intelektualci, ponavljaju priču, “otkud Čovića s Putinom, i što je radio u VIP loži”. Ludi zbog činjenice da se Čović sastao s Putinom.

Pitaju s čijim parama je otišao.

Odvratno. Baš dno.

Radi se o istim onim medijima koji nikada nisu postavili pitanje o čijem je trošku Bakir Izetbegović putovao na susret s Muslimanskim bratstvom. Organizacijom koju je CIA stavila na spisak terorističkih organizacija. Nikada niti jedan od tih Bakirovih medija nije objasnio bošnjačkoj javnosti koliko će ih konkretno novaca po džepu dugoročno koštati takav imidž države kakav nam Bakir gradi. Koliko će perspektive njihovoj djeci oduzeti svaki njegov potpuno sulud susret s takvim svijetom?

I koliko tek nama? Koji nismo taj svijet.

Oni, saraj NGO uhljebi u BIH, dok kriju tko ih plaća, dok odbijaju kategorički potvrditi sve one laži koje pišu, manifestiraju očitu intelektualnu skučenost. I radeći za sebe, čine loše cijelom ovom društvu. Nominalno rade na pomirbi, u praksi čine sve da do nje nikad ne dođe.

Jer nastupanjem pomirbe, počinje njihov kraj.

Utješno je da obični sarajevski građani shvaćaju više od njih. Tisuće onih ljudi koji su iz Sarajeva pokušali poslati sliku zajedništva i oduševljenja pobjedom. Koja je na žalost medijski blokirana. Što mislite od koga?

Ogromnu priliku za BIH ubili su, napadom na Čovića i zaustavljenjem dotičnog da tamo u Rusiji, uzme barem 10 posto pažnje svjetske javnosti koliko je uzela Kolinda. I tih 10 posto za BIH bi značilo jako puno. Superponirajući se nad njegovim budžetom ponavljajući “mi smo država” nastavili su ubijati ovu državu.

Koliko je loš imidž BIH u svijetu evo jedan frišak primjer. Nakon splitske Ultre, jedan dio stranaca, upoznavši neke mlade iz Hercegovine, preko noći je završio u Mostaru a potom na Kravici. Sutradan su se, potpuno ošamućeni pitali gdje su. Kada im je pojašnjeno da je to BIH, uhvatila ih je panika “Bosnia, Baznia, fak*n š*t. Bježimo odavde.”. I to je nešto o čemu nam ne govore tu. Da je sinonim za Bosnu u Europi nešto jako loše. Nešto što sije strah. Ne govore nam da nas mnoštvo zaobilazi. Da ovo nije samo zemlja masovnog odlaska, nego i masovnog nedolaska. Ne samo ljudi. Nego i konkretnih investicija. Tko će ulagati u zemlju koje se ljudi boje?

Zamislimo samo kakva bi slika prošla svijetom da je Čović budžetom svog ureda na svjetsko prvenstvo odveo 20 najboljih mališana iz NK Vitez, NK Livno, NK Kraljeve Sutjeske, FK Zenice, i FK Dervente? I da su oduševili tribine. I da su se oni takvi, pojavili pred svim svjetskim kamerama? U dresovima svojih klubova? Sa svojim predsjednikom. O trošku države. A sve za imidž države.

Pristajući na njihov šovinizam, Čović je koji put po redu u ove četiri godine ispoštovao taj šovinizam? I hoće li ga poštovati i ovih par mjeseci do kraja mandata? Planira li ga poštovati i u idućem mandatu da znamo?

Kolinda je taj pritisak odbila. I Hrvatskoj je donijela novi imidž i nove milijune.

Konačan zaključak je da Kolinda ima dobre P.R. stručnjake. I da bi Čović svoje morao mijenjati. Ako ih uopće ima. Ako mu uopće daju da ih ima.

Ivan Šušnjar/Poskok.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori