Pratite nas

Analiza

Sučeljavanje predsjedničkih kandidata

Objavljeno

na

U programu uživo u 20.10 sati na Hrvatskoj televiziji započelo je sučeljavanje predsjedničkih kandidata. Kolindu Grabar Kitarović, Ivu Josipovića, Milana Kujundžića i Ivana Vilibora Sinčića propitkivali su Eliana Čandrlić, Katarina Periša Čakarun, Aleksandar Stanković, Dragan Nikolić i Daniela Trbović. Posljednje televizijsko sučeljavanje završilo je u 22.10 sati. 

“Kada ćemo napokon dočekati gospodarski rast? Kakav će biti odnos Predsjednika s Vladom u posljednjoj godini njezina mandata? Što su naši vanjskopolitički prioriteti? Tko može Hrvatskoj ponuditi izlaz iz krize?”, neka su od pitanja koja voditelji postavljaju kandidatima.

Kandidati su odgovarali i na ‘Blok kratkih pitanja’, nalik onima u reality showu ili izboru ljepote. Poređenje sa reality show programom se nametnulo i kod pitanja o tome snalaze li se kandidati u kuhinji.

Podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu?

Kolinda: Ne

Josipović: Ne

Kujundžić: Da

Sinčić: Ne

Rad nedjeljom:

Kolinda: Ne
Josipović. Pretežito ne
Kujundžić: Tamo gdje je neophodno da
Sinčić: Pretežito ne

Eutanazija:

Grabar Kitarović: Ne, ovisno o okolnostima
Josipović: Pasivno, pod strogim uvjetima
Kujundžić: Ne, iako sam vidio teške slučajeve
Sinčić: Ni da, ni ne

Vjeronauk u školi:

Grabar Kitarović: Da
Josipović: Da
Kujundžić: Da
Sinčić: Da

Objava popisa osuđenih pedofila:

Grabar Kitarović: Da
Josipović: Da, dok traju pravne posljedice osude
Kujundžić: Da
Sinčić: Da

Privatizacija Dinama:

Grabar Kitarović: Nemam mišljenje o tome
Josipović: Transparentno vođenje
Kujundžić: Da
Sinčić: Ne, Dinamo pripada narodu

Koju ćete državu prvu posjetiti?

Grabar Kitarović: Njemačka
Josipović: Bruxelles
Kujundžić: Bosna i Hercegovina
Sinčić: Kina

Kojeg državnika cijenite?

Grabar Kitarović: Merkel
Josipović: Merkel
Kujundžić: Obama
Sinčić: Putin

Najuspješniji premijer

Grabar Kitarović: Valentić
Josipović: Račan
Kujundžić: Valentić
Sinčić: Niti jedan

Što je najveći hrvatski problem?

Grabar Kitarović: Nezaposlenost
Josipović: Nezaposlenost
Kujundžić: Korupcija
Sinčić: Nezaposlenost uzrokovana korupcijom

suceljavanje7_26_12_2014__izboriprh_hrt

Blok ideoloških i svjetonazorskih pitanja

Stanković je Kolindu pitao o tome kako to da je glavni tajnik HDZ-a osoba koja je prepisala diplomski rad te što misli o tome. Grabar Kitarović je odgovorila kako je riječ o distrakciji, jer da građane zanima kako da bolje žive, a da Brkić nije dio njene kampanje.

“Brkiću ne treba visoka stručna sprema za poziciju koju trenutačno obnaša”, rekla je, dodajući kako se želi posvetiti egzisdtencijalnim pitanjima građana, a ne pitanjima o Milijanu Brkiću.

Stanković je upitao Sinčića zašto je dozvolio da ga Klemm ispituje pred Ministarstvom branitelja, na što je Sinčić rekao kako je samo jednom u životu naišao na Klemma.

Dotičući se problema suicida u društvu, Sinčić je također rekao kako se susreo sa sudbinama ljudi koji su izvršili suicid zbog blokada i ovrha, naročito na području Siska.

Cenzura i medijski linč

Kolinda je na pitanje o mladićima koji su privedeni u Splitu zbog pisanja po Josipovićevim plakatima odgovorila kako je riječ o cenzuri i ograničavanju medijskih sloboda. Kujundžić je dodao da je riječ zapravo o produžetku medijskog linča koji Josipović provodi nad hrvatskim narodom, dok je Sinčić prvo tražio da se pitanje ponovi, a onda je rekao da plakate generalno govoreći ne treba uništavati. Josipović je rekao da je riječ o medijskoj kampanji protiv njega.

Unutarnja politika

Grabar-Kitarović rekla je da će postane li predsjednica pokušati surađivati s Vladom Zorana Milanovića. Ukoliko to bude moguće, potaknuti će raspisivanje izbora.

Josipović je kao pozitivne političare izdvojio Miranda Mrsića, Freda Matićai Vesnu Pusić.

Sinčić je naglasio da su tajne službe dosada radile vrlo loše: nisu se borile protiv korupcije niti proganjale kriminalce. Mišljenja je da bi u tajne službe trebalo uvesti mlade ljude.

 Na pitanje o ustavnim promjenama Josipović je kazao kako nema te vlade koja će uspjeti s reformama ako se ne smanji birokratski aparat.

Kolinda je kazala kako ustavne promjene neće riješiti ništa. Misli Vladu pozvati na odgovornost. Kujundžić je kazao kako on ne bi kao Josipović kozmetički mjenjao Ustav.

Na pitanje bi li smanjio prava braniteljima Sinčić je kazao kako to ne bi učinio.

Na upit o slučaju Perković, Sinčić je rekao kako je Hrvatska pala na tom ispitu.

Ovo je bio sukob s Njemačkom, apsolutno. Ozbiljne zemlje izručuju svoje obavještajce ako su počinili ozbiljne zločine – odgovorila je Grabar Kitarović na pitanje o izručenju.

Kandidati su upitani da komentiraju izjavu don Damira Stojića.

Kolinda je kazala da podržava priziv savjesti kad je riječ o pobačaju, kazavši da je za život, ali je dodala i da poštuje pravo na izbor.

Josipović je kritizirao don Stojića kazavši da on samo želi huškati i dizati tenzije.

Kujudžić je rekao kako se nada da to nije istina što je rekao.

Sinčić je rekao da je on protiv pobačaja, ali da se takav problem ne može riješiti zabranama.

Vanjska politika

“Rusija je velika euroazijska zemlja u kojoj su veliki potencijali i s njom treba razgovarati”, rekao je Kujundžić na pitanje o Putinu, nazvavši ga verziranim političarem. Josipović na isto pitanje kaže da se u formiranju Europske politike čuje i naš glas, te da smo za štete od sankcija protiv Rusije kompenzirani kroz EU fondove.

“Ulazak u NATO je bio bez referenduma”, rekao je Sinčić, i pohvalio Viktora Orbana kao predsjednika koji ima svoj stav prema Bruxellesu. Josipović mu je odgovorio da je NATO jamstvo naše siguronosti, a Kolinda da ulazak u NATO nije bio obveza nego odluka, te da iz njega uživamo mnoge pogodnosti.

“Naravno da bih podržao slanje naših snaga”, odgovorio je Josipović na pitanje bi li podržao slanje HV na Baltik u obranu NATO članica od Rusije.

Na pitanje o Hrvatskom angažmanu u Siriji, Kolinda Grabar Kitarović je odgovorila da je ISIL najveća prijetnja svjetskoj sigurnosti, ali da od naftnih bušotina u Siriji nije trebalo odustati nego ih dati nekom drugom u koncesiju, jer su one važne za INA-u.

Na pitanje o presudi Srbiji u slučaju tužbe za agresiju prema Hrvatskoj, Kujundžić je ustvrdio da će ona sigurno biti povoljna po Hrvatsku, jer o tome govori osobađajuća presuda generalu Gotovini u Haag-u.

“Da, Hrvatska treba priznati Palestinu”, siguran je Ivan Vilibor Sinčić.

“Nisam protiv trećeg entiteta”, rekao je Kujundžić, pojašnjavajući da je protiv zatvaranja Hrvata u enklavu i podijele Bosne i Hercegovine kojom nastoje Velika Srbija.

“Za ukidanje vize prema SAD treba preći tehničku prepreku, a to je stupanj odbijanja viza ispod 3%”, rekla je Kolinda, dodavši da je za svog veleposlaničkog mandata u SAD postigla da se vize dobijaju lakše i daju na 10 a ne 5 godina.

suceljavanje3_26_12_2014__izboriprh_hrt

Ekonomija i privreda

“Nemamo izravne ovlasti, ali imamo strahovitu moć na gospodarske procese. Bitno je zadržati INA-u i pozicinirati je na regionalnom i svjetskom tržištu. Nisam skeptična ni prema kakvom kapitalu dok je on transparentan”, rekla je Kolinda na pitanje o INA-i.

Sinčić je na to odgovorio iznoseći svoju teoriju o tome da su pravi vlasnici INA-e pet hrvatskih tajkuna.

Kazao je kako su pravi vlasnici Ine Todorić, Luković, Valentić i Gregurić i pozvao institucije da to istraže. Upozorili su ga da su ovakvi navodi utuživi, ali Sinčić je kazao da on ima dokumente iz Ine i opet je pozvao nadležne da to istraže.

Kujundžić misli da su ugovori potpisani o INA-i prijevarni i ništavni, te da zbog toga ne treba osuditi samo Sanadera nego i post mortem Račana.

Josipović je rekao da treba postići dogovor o partnerstvu sa Mađarima.

“Raspisan je tender”, kaže Josipović na pitanje o tome hoće li Hrvatska postati mala Norveška zbog istraživanja nafte i plina, i potom rekao da preferira vađenje samo plina u Jadranu.

“Još jedna šteta koju je počinio Josipović, kad je u SAD obećao bušenje nafte pa promijenio mišljenje i tako razočarao Amerikance”, rekao je Kujundžić, a Kolinda Grabar-Kitarović je dodala da je amerikance razočarao i prevario kako bi zadobio potporu jedne stranke, ORAH-a.

Sinčić i Kujundžić kazali su kako bi smanjili troškove koji se izdvajaju za bivšeg predsjednika. Kitarović je naglasila kako je Vlada bešćutna.

“Ako premijer kaže da ljudi gladni jer ne znaju jesti, onda je to katastrofa. Smanjila bih osiguranje predsjednika, preselila se u jeftiniji prostor poput Visoke ulice”, poručila je Kolinda. Dodala je kako bi Pantovčak otvorila građanima.

Sinčić smatra da se protiv siromaštva treba boriti monetarnom reformom, što je, po njemu, jedini način za izlazak iz krize.

Govoreći o privatizaciji, Kolinda je naglasila da tvrtke od strateške važnosti ne bi privatizirala dok je brodogradilišta navela kao idelan primjer za privatizaciju.

Što će kandidati raditi ako ne osvoje mandate?

Sinčić je kazao kako će i dalje raditi u jednoj tvrtki, Kujundžić će nastaviti raditi kao liječnik, Kolinda će o svemu razmišljati nakon izbora, a Josipović će nakon drugog mandata raditi kao profesor na pravnom fakultetu.

Televizijsko sučeljavanje svih predsjedničkih kandidata je završilo. Daniela Trbović je kandidatima poklonila antistres loptice.

suceljavanje12_26_12_2014__izboriprh_hrt


21:47 – Jeste li za rad nedjeljom?

Kolinda: Ne

Josipović: Ne, osim nekih službi

Kujundžić: Da, osim tamo gdje treba

Sinčić: Pretežito ne

Jeste li za podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu?

Kolinda: Da

Josipović: Ne

Kujundžić: Da

Sinčić: Ne

21:45 – O privatizaciji su svi kandidati kazali kako se ključna i strateška poduzeća ne smiju privatizirati.

21:44 – Milanovićeva Vlada je bešćutna. Ako premijer kaže da ljudi gladni jer ne znaju jesti, onda je to katastrofa. Smanjila bih osiguranje predsjednika, preselila se u jeftiniji prostor poput Visoke ulice, a Pantovčak bi otvorila građanima – rekla je Kitarović.

21:35 – Na pitanje treba li se Hrvatska još zadužiti i kupiti dodatne dionice Ine, Kolinda je kazala da je ta kompanija strateški važna za Hrvatsku. Sinčić je kazao kako su pravi vlasnici Ine Todorić, Luković, Valentić i Gregurić i pozvao institucije da to istraže. Upozorili su ga da su ovakvi navodi utuživi, ali Sinčić je kazao da on ima dokumente iz Ine i opet je pozvao nadležne da to istraže.

– U Inii su odrađene nezakonite radnje, sklopljeni ugovori su ništavni, što je normalno prema međunarodnome pravu i Ustavu – dodao je Kujundžić.

– Treba osuditi post mortem Račana, živućeg Linića i Sanadera – naglasio je Kujundžić.

21:23 – Koju ćete državu prvu posjetiti?

Kolinda: Njemačka

Josipović: Možda Njemačka, ali Bruxelles mi je prioritet

Kujundžić: BiH

Sinčić: Kina

Kojeg svjetskog državnika najviše cijenite?

Kolinda: Merkel

Josipović: Merkel

Kujudnžić: Obama

Sinčić: Putin

Najuspješniji hrvatski premijer?

Kolinda: Valentić

Josipović: Račan

Kujundžić: Valentić

Sinčić: Nitko

Najveći problem u Hrvatskoj?

Kolinda i Josipović: Nezaposlenost

Kujundžić: Korupcija

Sinčić: Nezaposlenost uzrokovana korupcijom

21:19 – Na niz pitanja o vanjskoj politici, Kolinda je kazala da Hrvatska mora biti predvodnik u regiji. Josipović joj je odgovorio da to nije u skladu s trenutačnom politikom HDZ-a. Na pitanje o Putinu, Kujundžić je rekao da nije bitan Putin, već Rusija i da se od nje ne treba izolirati. Putina je prozvao zbog agresije na Ukrajinu. Na pitanje o hipotetskoj situaciji da se jedna članica Saveza nađe pod napadom, bi li slao hrvatsku vojsku u sukob, Josipović je kazao da se moraju poštivati ugovori. Na pitanje treba li podržavati Assada, Kolinda je kazala da se diktatore nikad ne treba podržavati. Sinčić je rekao da bi podržao samostalnost Palestine, a Hamas je nazvao terorističkom organizacijom.

21:14 – Upitani da komentiraju izjavu don Damira Stojića, Kolinda je kazala da podržava priziv savjesti kad je riječ o pobačaju, kazavši da je za život, ali je dodala i da poštuje pravo na izbor.

Josipović je kritizirao don Stojića kazavši da on samo želi huškati i dizati tenzije.

Kujudžić je rekao kako se nada da to nije istina što je rekao.

Sinčić je rekao da je on protiv pobačaja, ali da se takav problem ne može riješiti zabranama.

21:10 – Na upit o slučaju Perković, Sinčić je rekao kako je Hrvatska pala na tom ispitu.

– To nije bio sukob s Njemačkom, to je bila razlika u poimanju prava – rekao je pak Josipović.

– Ovo je bio sukob s Njemačkom, apsolutno. Ozbiljne zemlje izručuju svoje obavještajce ako su počinili ozbiljne zločine – odgovorila je Grabar Kitarović na pitanje o izručenju.

21:02 – Na pitanje bi li smanjio prava braniteljima Sinčić je kazao kako to ne bi učinio.

20:56 – Jeste li za diktaturu ili demokraciju?

Sinčić: Ja sam definitivno za demokraciju.

Što kad bi morali dati mandat Karamarkovoj vladi?

Sinčić: Ne bih nikada mogao dati mandat stranci kojoj se sudi za korupciju.

Čak i ako bi ih narod izabrao? Zar to nije nedemokratski?

Sinčić: To je jedna potpuno druga situacija.

20:52 – Na pitanje o ustavnim promjenama Josipović je kazao kako nema te vlade koja će uspjeti s reformama ako se ne smanji birokratski aparat.

– Moj je program javan i u njemu nema jačanja ovlasti predsjednika, kazao je Josipović, dodavši da je zajednička sjednica vlade disfunkcionalna mjera.

– Predsjednik nije oporba – kazao je.

Kolinda je kazala kako ustavne promjene neće riješiti ništa.

– Mislim pozvati vladu na odgovornost – kazala je.

Kujundžić je kazao kako on ne bi kao Josipović kozmetički mjenjao Ustav.

– Ovlasti predsjednika su dovoljne, ali on ne smije biti poltron onih koji su ga doveli, kazao je i dodao kako će lako premijera natjerati da na vrijeme dolazi na posao.

20:48 – Tajne službe su dosada radile veoma loše. Nisu se borila protiv korupcije, nisu proganjale kriminalce. U tajne službe treba staviti mlade ljude da bi se sve promijenilo – kazao je Sinčić.

20:43 – Grabar-Kitarović rekla je da će postane li predsjednica pokušati surađivati s vladom Zorana Milanovića te da će, ne bude li to moguće, potaknuti raspisivanje izbora. Jopipović je kao pozitivne političare izdvojio Miranda Mrsića, Freda Matića i Vesnu Pusić, negativna nije htio izdvajati. Kujundžić je kazao da će Grabar Kitarović uvijek morati ići na konzultacije Brkiću i Karamarku. Kaže da bi sve ono što je nezakonito učinjeno dosad u Hrvatskoj trebalo lustrirati. Grabar Kitarović je kazala da Kujundžić nema program pa da mora ovako napadati druge kandidate. Josipović je kazao da Kujundžić se svojim program, koji to nije, vraća u sukobe, vraća u prošlost. Sinčić kaže da bi mandat Kujundžića bio vrlo kratak jer bi i sebe morao lustrirati.

20:43 – Slijede pitanja o unutarnjoj politici.

20:39 – Jeste li za objavu popisa osuđenih pedofila?

Kolinda: Da

Josipović: Da

Kujundžić: Da

Sinčić: Da

Je li vjeronauku mjesto u školi?

Kolinda: Da, kao izborni predmet

Josipović: Da, pod uvjetima

Kujundžić: Naravno, Hrvatska je kršćanska zemlja

Sinčić: Da, ali financiran od crkve

Jeste li za privatizaciju Dinama?

Kolinda: Politika se ne miješa u sport.

Josipović: Transparentno vođenje

Kujudžić: Da

Sinčić: Niti da niti ne. Dinamo pripada građanima.

20:38 – Na pitanje o eutanaziji nitko od kandidata nije jasno odgovorio niti da niti ne.

20:37 – Kolinda Grabar-Kitarović smatra da je pitanje o tome da tajnik HDZ-a prepisivač diplomskog rada – politiziranje i odvraćanje pozornosti od bitnih egzistencijalnih pitanja. Nakon upozorenja da je to etičko pitanje, složila se, ali i zaključila kako to pitanje treba riješiti netko drugi. Navela je da je njezin diplomski rad originalno djelo.

20:33 – Na pitanje o fenomenu samoubojstva, Josipović je Stankoviću odgovorio da nikad ne bi počinio samoubojstvo. Kujudžić je kazao da samoubojstva branitelja i njihove djece govori o stanju u državi. Grabar Kitarović je kazala da nikad ne bi mogla to učiniti jer bi razmišljala što će njezina obitelj bez nje, ali i da svaki da živi s mišlju što bi korisno i dobro mogla učiniti u životu taj dan. Sinčić je kazao da su ga potresla samoubojstva ljudi koji su si živote oduzeli zbog deložacije.

20:31 – Sinčić je kazao da je Klemma sreo jednom u životu, on se slučajno ondje našao. Nemam apsolutno nikakve veze s Klemmom. Da se doista borio za branitelje nije trebao donirati novac za kampanju Grabar Kitarović.

20:30 – Na pitanje koliko novca godišnje zaradi od ZAMP-a Josipović je kazao kako je to oko 5.000 kuna jer više ne komponira pa iznos nije visok kao prije, kad je bio oko 25 do 30 tisuća kuna bruto.

20:25 – Na pitanje Sinčiću kako će surađivati s institucijama kad ih žestoko kritizira, odgovorio je da je potrebno ukloniti stari korumpirani kadar i postaviti mlade.

20:23 – Dragan Nikolić pitao je Kujundžića što je za njega homoseksualnost.

– Seksualnost je osobna stvar svakoga građanina, predsjednik ne ulazi u tuđe krevete – kazao je Kujudnžić, dodavši kako ovo nije važno pitanje za hrvatski narod.

Potom je krenuo na Josipovića i spočitnuo mu Lex Perković.

20:22 – Aleksandar Stanković je postavio pitanje Kolindi koje su joj mane.

Kolinda: Prednosti su moja neodlučnost, neovisnost, nisam na daljinskom upravljaču kao što to tvrde neki kandidati. Jako cijenim ljude oko sebe i njihova mišljenja. Svatko ima mane, postavljam previsoke standarde sebi i drugima, ali mislim da je to u konačnici dobro.

Na pitanje koji mu je najlošiji potez u mandatu, Josipović je naglasio da nije bilo bitnih pogrešaka osim što mu je trebalo neko vrijeme da savlade ‘mehanizme u politici’. Grabar-Kitarović je replicirala da nije bilo niti bitnih pomaka, kritika Vladi niti djelovanja.

20:18 – Daniela Trbović: Po čemu se vaš izborni program razlikuje i tko vam je najozbiljniji konkurent?

Kolinda: Proputovala sam tisuće kilometara kroz domovinu, razgovorala sa svim članovima društva i svi su mi oni dali odgovor koji su najveći problemi i na temelju toga je sklopljen program.

Josipović: Poštujem sve kandidate. Moj program donosi velike reforme, promjene u demokratskom pristupu, regionalizaciju i gospodarstvo što bi trebalo dovesti do boljeg života u Hrvatskoj. Moj program sadržava i instrument, a to je promjena Ustava.

Kujundžić: Za razliku od drugih ja sam slobodan i mogu reći sve. Grabar Kitarović od početka karijere ima patronat – prvo Sanadera pa sad Karamarka.

Sinčić: Moj program je vratiti novac s računa u inozemstvu, potrebna je monetarna reforma, riješiti slučaj franka, bankariski lopovi ne harače po našoj zemlji.

20:15 – Milan Kujundžić je na pitanje kako se snalazi za štednjakom zamolio voditeljicu da ne rade Big Brother od sučeljavanja. Ostali kandidati kazali su kako se dobro snalaze u kuhinji.

20:12 – Trbović je upitala kandidate jesu li umorni, Josipović i Kolinda su odgovorili da oni ne znaju za umor. Josipović smatra da birači već imaju sliku za koga će glasovati.

20:02 – Predsjednički kandidati stigli su u Studio 9 Hrvatske televizije, gdje se od 20.10 sati održava zadnje sučeljavanje prije izbora u nedjelju.

 

 

 

 

HRT.hr/JL/Foto: Davor Erceg/HRT/

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Mladić je svoju ratnu karijeru završio vojno poražen od Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Večernji List

U Kninski korpus tada pješadijski pukovnik JNA Ratko Mladić stigao je iz Prištinskog korpusa, gdje se “čeličio” na gotovo neprijateljskom terenu, kakvim je tada unutar JNA i smatran prostor Kosova sa svojim stalnim bunama Albanaca. U Knin dolazi pred kraj lipnja 1991. s navršenih 48 godina života, a već 1. kolovoza preuzima nadzor nad korpusom.

U Srbiji ga od tada već slave kao velikog vojskovođu, s time da je tu slavu stekao u uvjetima rata s još nenaoružanim Hrvatima Knina i okolice. Koje je, kao i njihova sela i naselja Mladić popalio i zgazio svojim tenkovskim jedinicama u ljeto 1991. Krajem kolovoza (27.) spalio je i uništio Kijevo, 13. rujna poduzeo napad na Šibenik i izbio tenkovima na most, sa strane Srime i Vodica. No, tada su njegovi tenkovi, akcijom lokalnog ZNG-a, te plotunima i pogocima artiljerije s otoka Žirja u zadnji čas zaustavljeni.

“Vojskovođa” u bijegu

Njegov Kninski korpus do kraja te 1991. narastao je na oko 18.000 vojnika (bez lokalnih četnika i pobunjenika) i vojno je dominirao, dok su Hrvati tek grčevito mogli braniti nezauzete gradove i sela. U vrijeme Sarajevskog primirja i međunarodnog priznanja Hrvatske (siječanj – veljača 1992.), Mladića, sada već do kraja vojno prekaljenog zapovjednika s ideologijom velikosrpstva, prebacuju na novo/buduće ratno žarište, u BiH.

Na zasjedanju Skupštine Republike Srpske 12. svibnja 1992. u Banjoj Luci imenovan je za komandanta Glavnog štaba VRS. Na toj dužnosti ostaje do početka studenog 1996. Smijenjen je političkom odlukom, Ukazom Vrhovnog komandanta VRS tek 28. veljače 2002. Na ratištima u BiH Mladić će do kraja izbrusiti svoj status ratnog zločinca i pripadnost monstruoznom ratnom političko-vojnom vrhu Republike Srpske.

No, koliko ga god slavili kao velikog srpskog vojskovođu, činjenica je da je Mladić svoju vojnu karijeru završio vojnički poražen od hrvatskih vojski. Na kraju rata, sve do Daytona, njegove su vojske uspijevale tek bježati pred snagama koje je vodio kroz BiH general Ante Gotovina.

No, Mladića se nikako nije smjelo podcjenjivati. Javnost je tek dugo poslije kraja rata saznala da je Mladiću umalo uspjelo pokrenuti veliku ofenzivu i operaciju “Vaganj 95”, kojom je s čak 80.000 srpskih vojnika okupljenih odasvud planirao krenuti u vraćanje izgubljenih teritorija u BiH i RH, te prodorima svojih oklopnjaka osvojiti Livno, dolinom Neretve probiti se prema Metkoviću, a izbiti na more ponovno čak i kod Dubrovnika. Mladićeva “Direktiva br. 8”, datira od 3. kolovoza 1995., a cilj je ratni preokret. General Gotovina je 28. srpnja ušao u Grahovo, idući dan u Glamoč.

General Mladić je, naravno, shvaćao da je idući korak napad Hrvata na Knin. Stoga na sastanku u Bosanskom Petrovcu, gdje su se 30. srpnja 1995. okupili vojni zapovjednici dviju srpskih vojski, koje su predvodili Mladić i general Dušan Lončar iz Knina, Mladić otkrio plan.

Hrvati požurili s Olujom

Planira se protunapad i vraćanje Grahova i Glamoča, a akcije istodobno moraju početi i na istoku i jugu. “Jedinice Drinskog, Istočnobosanskog i Hercegovačkog korpusa odmah će krenuti u napad dolinom Neretve, ka Metkoviću i moru… da se na više mesta razvuku ustaške snage, nanese udarac na naosetljivijim mestima, tako da se zauvek ustašetine nateraju da razmisle kad će da se odluče za rat sa Srbima…”, piše u naredbi.

Mladić ujedno obavještava svoje oficire: “Celokupnom operacijom Vaganj-95 ću rukovoditi lično.” Spremio je 25.000 vojnika, kojima je naredio početak napada 5. kolovoza u 6 sati ujutro, a računao je i na 10.000 Mrkšićevih vojnika iz krajinske vojske. Na istoku i jugu, istodobnim pokretanjem triju korpusa snaga RS (od 45 do 50.000 vojnika), planirao je krenuti na svim frontama istodobno te razvući hrvatske i bošnjačke snage.

Povijest će pokazati da je Mladić zakasnio za nešto više od 24 sata. Hrvatska Oluja kreće u 5 sati 4. kolovoza, dan prije Mladićeva napada. Gotovina s Dinare zauzima Knin, pa je Mladiću ostalo tek da drži pozicije u BiH i čekati. I dočekao je da glavne hrvatske snage, u euforiji zbog pobjede krenu na odmor, a da ih na isturenim položajima u BiH zamijene pričuvne snage. Mladić u svoj protunapad kreće u noći s 12. na 13. kolovoza i uspijeva vratiti neke povišene položaje, kao i prekinuti prometnicu Knin – Grahovo.

Uslijedila je brza protuakcija hrvatskih snaga, priskaču u pomoć profesionalne bojne 4., 7. Gbr., kao i 126. brigade i nakon dva dana teških borbi, Mladićeve su snage otpuhnute natrag. U tim je borbama stradalo 30 hrvatskih vojnika, uglavnom pričuvnika iz Kaštela. Taj je pokušaj Mladića bio njegov zadnji ofenzivni pokušaj, a našim je zapovjednicima postalo jasno da moraju krenuti naganjati Mladićevu vojsku dublje u BiH, sve do kraja rata. U samo nekoliko sljedećih tjedana hrvatske su vojske došle do Banje Luke pa je tako Mladić neslavno završio svoju ratnu karijeru.

Davor Ivanković/VL

facebook komentari

Nastavi čitati

Analiza

Njemačke oružane snage ne isključuju raspad Europske unije

Objavljeno

na

Objavio

Njemačke oružane snage polaze od mogućnosti raspada Europske unije u sljedećih dvadesetak godina, proizlazi iz internog strateškog dokumenta u koji je imao uvid tjednik Der Spiegel.

Kako prenosi Der Spiegel u najnovijem broju, Bundeswehr u svojoj studiji “Strateška prognoza 2040” donosi nekoliko mogućih scenarija razvoja situacije na europskom kontinentu.

Jedan od scenarija nosi naslov “EU u raspadu i reakcija Njemačke” koji polazi od “višestrukih konfrontacija” i raspada postojećeg sustava vrijednosti.

“Proširenje EU je zaustavljeno, mnoge članice su napustile zajednicu, a Europa je izgubila na globalnoj konkurentnosti”, stoji u ovom scenariju.

Pritom autori studije, koja je jedan od priloga razmišljanjima o budućnosti Bundeswehra, ne polaze isključivo od sukoba unutar EU kao glavnom razlogu raspada sustava vrijednosti.

“Kaotična, stihijska i sve konfliktnija globalna situacija dramatično je promijenila sigurnosno-političko okružje za Njemačku i Europu”, stoji u dokumentu.

Kao daljnje moguće scenarije budućnosti europskog kontinenta autori predviđaju povratak sukoba na liniji istok-zapad pri čemu se predviđa samoizolacija nekih istočnih članica EU te čak priključenje nekih članica “istočnom bloku”.

“Kod nekih EU partnera je moguće približavanje državno-kapitalističkom modelu po uzoru na Rusiju”, stoji u studiji.

Iza ovih “simulacija” stoje znanstvenici Bundeswehr akademije.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari