Pratite nas

Vijesti

Sučeljavanje programima ili izbjegavanje suštinskog pitanja budućnosti

Objavljeno

na

Prošlo je gotovo dva mjeseca od kako je Tomislav Karamarko podnio ostavku na mjesto prvog potpredsjednika Vlade RH i na mjesto predsjednika HDZ-a. Vrijeme u Hrvatskoj kao da je stalo jer možemo zamijetiti da su medijski linčevi nad određenim političarima sada već bivše “Domoljubne koalicije” postali prošlost. Retorika ili “mi” ili “oni” zamijenjena je obećanjima u okviru gospodarstva, obrazovanja, zdravstva, rada i zapošljavanja, mirovina te socijalne politike.

Pobjedi li na izborima HDZ i njegova opcija, nova Vlada u drugoj godini mandata smanjiti će PDV s 25 na 24%, a do kraja mandata za još jedan postotni bod, na 23%. Također, obećavaju snižavanje opće stope poreza na dobit sa 20% na 18%. Što se poslovanja manjih i srednjih gospodarstvenika tiče, njima će se pomaknuti granica ulaska u krug PDV-a sa 230.000 kn na 300.000 kn prihoda. Kada je riječ o zapošljavanju mladih zaposli li poslodavac mlade zaposlenike (do 30 godina starosti), ne plaća za njih doprinose državi u razdoblju od 5 godina. Osobni odbitak povećava s 2600 na 3700 kuna, što je mjera kojom će doći do trenutačnog porasta primanja zaposlenika.

SDP će, ako osvoji vlast, od 2018. ukinuti obveznu članarinu HGK, a do 2017. očekuju da će nenaplaćeni dugovi pasti za 16 milijardi kuna. Nastavit će se i proces ukidanja i smanjivanja parafiskalnih nameta, a u 2017. i 2018. poduzetnike bi se trebalo rasteretiti davanja u iznosu od 1,1 milijardu kuna. Smanjiti će PDV na hranu. U području obrazovanja SDP u prvom redu planira nastavak Kurikularne reforme na način na koji je započeta. Planiraju podijeliti 22.000 stipendija za djecu iz socijalno-depriviranih obitelji te čvrsto obećaju da se neće smanjivati iznosi sufinanciranja prijevoza za srednjoškolce. Naknadu za stručno osposobljavanje podići s 2400 na više od 3000 kuna mjesečno.

U HDZ-u najavljuju tsunami otvaranja 180.000 tisuća novih radnih mjesta dok su u SDP-u za nijansu skromniji i temelje se na otvaranju 145.000 tisuća novih radnih mjesta. Analizirajući programe dokumenti su dosta dobro napisani, međutim, kao i kod svih gospodarskih programa, uvijek je upitna provedba. Sjetimo se samo famoznog Plana 21 koji u većoj mjeri nije proveden.

U svim istaknutim stavkama unutar programa nitko se ne temelji na borbi protiv korupcije i organiziranog gospodarskog kriminala, jer za naše političare nakon što smo zatvorili poglavlje 23 i ušli  u Europsku uniju riješili smo sve muke po tom pitanju iako svi potencijalni osumnjičenici hodaju po ulicama Lijepe naše, u suštini bave se politikom. Nakon pada Tomislava Karamarka iako pojedinci imaju optužnice, nižu se afere za aferom, sukobi interesa mediji su zaslijepili kao i što je MOST postao kratkovidan kada je riječ o Zoranu Milanoviću, a oko njegova imena vežu se afere od prisluškivanja, bonusi, Costabella, Madison itd.

O terminu lustracije da ne govorimo odlaskom Tomislava Karamarka taj termin propao je u zemlju zajedno sa njegovim odlaskom. Može se još zamijetiti kod pravaša, ali dok su razjedinjeni u dva bloka ponavljati će im se 2011. godina kada su na osnovu 135.000 glasova imali jednog saborskog zastupnika radi nezatomljenih taština. Možda u budućnosti general Željko Glasnović čovjek od dijaloga britka jezika uspije povezati pravašku desnicu ukoliko su točni medijski natpisi da preuzima HSP nakon povlačenja Danijela Srba.

Za primjer možemo uzeti Orbanovu Mađarsku, zemlja koja je poput Grčke ne tako davno bila pred bankrotom, smanjila je i nezaposlenost koja je kada je Orban preuzeo vlast bila veća od 11 posto, a u svibnju 2016. godine pala je po prvi puta u povijesti na 5,8 posto. Raste potrošnja građana, kao i industrijska proizvodnja. Unatoč “diskriminatornoj” politici prema stranim tvrtkama, njemačke automobilske marke otvaraju nove pogone u Mađarskoj, ne gaseći stara, masovni egzodus banaka se nije dogodio, dapače, svi bitni pokazatelji su u plusu. Ne pravimo, dakle, od lustracije sredstvo mračnih ideoloških prepucavanja koja, u konačnici, brane status quo. Lustracija, se, naime, mjeri u eurima, kao neka vrsta “restrukturiranja” u funkciji gospodarskog rasta.

Prema njemačkom tumačenju, lustracija je osiguranje da ista kriminalna organizacija opet ne dođe na vlast. Prvi korak je rasvijetliti što se događalo. Narodu treba pružiti istinu da sam odluči, a ne da nam organi i partijske ćelije iz bivšeg sustava tumače što se dogodilo u povijesti. Drugi korak je otvaranje svih arhiva. Treba vidjeti tko je započeo pretvorbu i privatizaciju, tko je ekonomski uništio  Jugoslaviju, tko je pokrao sav novac i prebacio ga na bankovne račune vani, koje sad drugovi vraćaju kao stranu investiciju.

U Hrvatskoj u tom smislu Berlinski zid još nije pao, jer je jedan od ključnih faktora našeg zaostajanja nastavak principa moralno-političke podobnosti na partitokratski način od demokracije cijepljenih stranaka. Zato nema budućnosti za mladog čovjeka, kojemu je lustracija vjerojatno stran i nejasan pojam, no postat će mu jasniji kada se zapita zašto je on nezaposlen, a njegov vršnjak “tatin sin” pet puta gluplji od njega, pliva u novcu. Oni, mladi i obrazovani, bježe iz Hrvatske i veoma često uspijevaju, a “tatini sinovi” i dalje drmaju od bankarstva, politike, ekonomije, sveučilišta, zapošljavaju po kriterijima starih preživjelih ideoloških čopora presvučenih u hadezeovce,  sdp-eove, liberale, laburiste, narodnjake. Mantraju kako lustracija nije moguća. Time čuvaju vlastiti privilegirani status u društvenoj raspodjeli dobara i statusa. Mentalitet “tatinih sinova”, koji se u nas razvija u lošu beskonačnost, tjera opet, kao u komunizmu, mladež u pečalbu i nikako nije pitanje prošlosti, već vrlo konkretne budućnosti za nadolazeće generacije.

Dokle god se u Hrvatskoj ne provede lustracija i borba sa organiziranim gospodarskim kriminalom i korupcijom imati ćemo da će se Stjepan Mesić kandidirati u svojoj 82 godini na listi za Hrvatski sabor ispred Milanovićeve koalicije, za predsjednike Vlade RH kandidirati će se osobe poput Zorana Milanovića oko koje se nalazi omča oko vrata radi potencijalnih afera i sukoba interesa, da ne govorim o ministrima poput Tihomira Jakovine sa kojim su do zadnjeg trenutka vagali, gradove će nam voditi gradonačelnici sa optužnicama poput Andre Vlahušića i Božidara Kalmete i ovisiti ćemo o njihovoj dobroj volji hoće li se naći na listi za Hrvatski sabor.

Za sada smo mogli vidjeli da je lustraciju uz generala Željka Glasnovića  koji je iz HDZ-a otišao na nezavisnu listu pravaških opcija, i HDZ 1990. i HKDU-Hrast te dio Udruga iz Domovinskog rata na nadolazećim prijevremenim izborima u rujnu jedini imao namjeru provesti Tomislav Karamarko zbog čega je i svrgnut sa čela HDZ-a neviđenim medijskim hajkama otvarajući prostor takozvanoj “Narodnoj koaliciji”, MOST-u uz pomoć starog komunističkog kadra poput Stjepana Mesića i Vladimira Šeksa putem pučista unutar HDZ-a valjajući se u avetima prošlosti i gospodarskom glibu oligarha koji su na sceni, jednako vitalni i bogati kao i prije devedesetih, a Josip Manolić upirati će prstima tko je zao i obrazložiti zašto mora otići osoba poput Tomislava Karamarka iz političkog života dok ga Stjepan Mesić paralelno nazivao hodajućim političkim mrtvacem, a Vladimir Šeks najavljivao kako preslagivanje neće uspjeti ili će dati javnu poruku putem intervju-a kako se Andrej Plenković mora okrenuti prema centru.

Postavlja se retoričko pitanje zar lideri najjače vladajuće i oporbene stranke stvarno misle privući birače na osnovu programskih obećanja pritom zanemarujući suštinsko pitanje budućnosti bez kojeg sve navedeno u programima nije moguće ostvariti?

Prije nego li se odluče dati odgovor javnosti moraju uzeti u obzir da se europski pučani (EPP) zalažu za provođenje lustracije. Zatim  Andrej Plenković trebao bi se odreći HDZ-ova doajena savjetnika iz sjene u liku Vladimira Šeksa, a Zoran Milanović  zahvaliti se posljednjem predsjedniku predsjedništva  SFRJ-a i bivšem predsjedniku RH Stjepanu Mesiću na kandidaturi za Hrvatski sabor. Tek tada bi za početak pokazali politiku kadrovskih promjena koja bi vodila prema suštinskom pitanju u budućnosti.

Kada je riječ o debati ispred TV ekrana koja nas očekuje 12. kolovoza 2016. godine za pretpostaviti je da bi se debata mogla voditi u smjeru kao što je to bilo na predsjedničkim izborima između Kolinde Grabar Kitarović i Ive Josipovića, ali ovaj put u izmijenjenim ulogama kada bi Zoran Milanović mogao agresivnijom retorikom nametnuti Andreju Plenkoviću djela bivših predsjednika HDZ-a, a Andrej Plenković pokušati će distancirati od politike bivših predsjednika HDZ-a kao što je to Kolinda Grabar Kitarović učinila odmaknuvši se od Ive Sanadera. Tko će ostaviti bolji dojam ovisiti će o savjetima PR stručnjaka koji će analizirati prednosti i nedostatke kandidata, a tko će na kraju ostati kratkih rukava ovisiti će o Milanovićevom kratkom fitilju ili Plenkovićevom ziheraštvu.

Na kraju možemo zaključiti kako je Karamarkov pad dokaz da Hrvatska nikada nije izašla iz ralja komunizma!

Sanjin Baković

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Europski ministri i zastupnici o izborima u BiH i položaju Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Danas i u četvrtak rasprave u Vijeću EU i EU Parlamentu koje je inicirala Hrvatska, s temom izbori u BiH i marginalizacija Hrvata

BiH će se danas naći na dnevnom redu sjednice ministara vanjskih poslova članica Europske unije okupljenih u Vijeće za vanjske poslove EU-a, najavljeno je, piše Večernji list BiH. Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je prije nekoliko dana da će se na sjednici Vijeća Europske unije za vanjske poslove detaljno analizirati opći izbori održani u BiH u listopadu kako bi se pokušao riješiti problem “marginalizacije” Hrvata u BiH i stavljanja u “podređeni položaj”.

Zabrinutost zbog Hrvata

Plenković je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su primljena njegova stajališta o BiH i položaju hrvatskog naroda, koja je iznio na summitu EU-a u Bruxellesu u listopadu nakon održanih općih izbora u BiH. Podnoseći izvješće u Saboru RH, Plenković je kazao kako su Bošnjaci preglasali malobrojnije Hrvate i izabrali hrvatskog člana u tročlano Predsjedništvo čime se, kako je istaknuo, hrvatski narod u BiH marginalizira i stavlja u podređeni položaj. “Ono što smo uspjeli i što je ključni nastavak te rasprave je da će se na razini Vijeća za vanjske poslove, na kojem će uime RH govoriti potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, veoma detaljno pristupiti analizi općih izbora u BiH, razmotriti što i kako članice Europske unije i Europska unija kao takva mogu učiniti u dijalogu s institucijama BiH i političkim strankama da se taj problem, koji je objektivno vrlo neugodnog karaktera za jednakopravnost Hrvata u BiH, nastoji riješiti”, kazao je Plenković. Kako stoji u službenoj najavi Parlamenta Velike Britanije, “ministri će diskutirati o situaciji u BiH nakon izbora održanih 7. listopada. Velika Britanija će s partnerima raditi na balansiranom i konstruktivnom pristupu prema BiH fokusirajući se na žurnu potrebu formiranje vlasti i rad na socijalno-ekonomskim reformama, ali i drugim reformama koji će biti u korist građana BiH”. Razgovarat će se i o misiji EUFOR-a “Althea”, odnosno o zaključcima koji su usvojeni na sastanku 15. listopada 2018. Podsjeća se da je BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU u veljači 2016., a da je mišljenje Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU trenutačno u fazi pripreme. Zanimljivo je da će se situacijom nakon izbora u BiH baviti i Odbor za vanjske poslove Europskoga parlamenta i to na sjednici 22. studenoga, najavaljeno je u medijima.

Velika uloga Hrvatske

Inače, hrvatski dužnosnici kako iz BiH tako i iz Hrvatske na sve načine pokušavaju skrenuti europsku, ali i svjetsku pozornost na situaciju u BiH, s posebnim naglaskom na sve ono što se događa Hrvatima. Nametnut izbor, preglasavanja, neizmjena Izbornog zakona, majorizacija… neki su od problema s kojima se suočava hrvatski narod u BiH. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković nakon sastanka s državnim tajnikom Svete Stolice za odnose s državama Paulom Gallagherom u Vatikanu izjavio je kako su razgovarali i o BiH. “Iskazao sam zabrinutost za položaj Hrvata u BiH te naglasio kako je Hrvatska zainteresirana za proširenje EU-a i spremna pomoći svim našim susjedima koji imaju ambiciju postati članicom EU-a”, kazao je Jandroković.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Kandidat za predsjednika CDU-a traži odgađanje potpisivanja Marakeškog sporazuma

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Jedan od kandidata za funkciju predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU) Jens Spahn, traži odgodu potpisivanja Migrantskog sporazuma Ujedinjenih naroda, tzv. Marakeškog sporazuma, kako bi stranka na svom kongresu početkom prosinca imala vremena prvo raspraviti i glasati o ovom spornom dokumentu.

„Sva pitanja u vezi ovog sporazuma koja muče građane moraju biti otvoreno diskutirana“, rekao je Spahn u razgovoru za dnevnik Bild am Sonntag te zaključio da, ako sva pitanja ne budu razjašnjena, potpisivanje treba odgoditi do daljnjega.

On je kritizirao dosadašnji odnos savezne vlade, u kojoj on obnaša funkciju ministra zdravstva, prema temi Globalnog sporazuma o regulaciji migracija.

„Zbog toga jer se nismo otvorili za raspravu o ovoj temi stječe se dojam kod građana da nešto želimo sakriti i to šteti samom sporazumu“, rekao je Spahn. On je zatražio da se na stranačkom kongresu glasuje o tomu treba li prihvatiti sporazum o migracijama ili ne.

Spahn je dodao kako je to bilo vidljivo i tijekom rasprave o Transatlantskom trgovinskom sporazumu TTIP koji je zbog pregovora koji su se odvijali u tajnosti naišao na nepovjerenje kod građana.

Jens Spahn predvodi konzervativno krilo CDU-a i jadan je od otvorenih kritičara izbjegličke politike Angele Merkel.
CDU u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt je na svojoj sjednici u subotu založio za to da njemačka vlada odbije potpisati sporazum o migracijama.

(Hina)

 

Ivan Hrstić: Kako je Marakeški kompakt neobvezujući kad u njemu 46 puta piše ‘obvezujemo se’?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari