Pratite nas

Vijesti

Sučeljavanje programima ili izbjegavanje suštinskog pitanja budućnosti

Objavljeno

na

Prošlo je gotovo dva mjeseca od kako je Tomislav Karamarko podnio ostavku na mjesto prvog potpredsjednika Vlade RH i na mjesto predsjednika HDZ-a. Vrijeme u Hrvatskoj kao da je stalo jer možemo zamijetiti da su medijski linčevi nad određenim političarima sada već bivše “Domoljubne koalicije” postali prošlost. Retorika ili “mi” ili “oni” zamijenjena je obećanjima u okviru gospodarstva, obrazovanja, zdravstva, rada i zapošljavanja, mirovina te socijalne politike.

Pobjedi li na izborima HDZ i njegova opcija, nova Vlada u drugoj godini mandata smanjiti će PDV s 25 na 24%, a do kraja mandata za još jedan postotni bod, na 23%. Također, obećavaju snižavanje opće stope poreza na dobit sa 20% na 18%. Što se poslovanja manjih i srednjih gospodarstvenika tiče, njima će se pomaknuti granica ulaska u krug PDV-a sa 230.000 kn na 300.000 kn prihoda. Kada je riječ o zapošljavanju mladih zaposli li poslodavac mlade zaposlenike (do 30 godina starosti), ne plaća za njih doprinose državi u razdoblju od 5 godina. Osobni odbitak povećava s 2600 na 3700 kuna, što je mjera kojom će doći do trenutačnog porasta primanja zaposlenika.

SDP će, ako osvoji vlast, od 2018. ukinuti obveznu članarinu HGK, a do 2017. očekuju da će nenaplaćeni dugovi pasti za 16 milijardi kuna. Nastavit će se i proces ukidanja i smanjivanja parafiskalnih nameta, a u 2017. i 2018. poduzetnike bi se trebalo rasteretiti davanja u iznosu od 1,1 milijardu kuna. Smanjiti će PDV na hranu. U području obrazovanja SDP u prvom redu planira nastavak Kurikularne reforme na način na koji je započeta. Planiraju podijeliti 22.000 stipendija za djecu iz socijalno-depriviranih obitelji te čvrsto obećaju da se neće smanjivati iznosi sufinanciranja prijevoza za srednjoškolce. Naknadu za stručno osposobljavanje podići s 2400 na više od 3000 kuna mjesečno.

U HDZ-u najavljuju tsunami otvaranja 180.000 tisuća novih radnih mjesta dok su u SDP-u za nijansu skromniji i temelje se na otvaranju 145.000 tisuća novih radnih mjesta. Analizirajući programe dokumenti su dosta dobro napisani, međutim, kao i kod svih gospodarskih programa, uvijek je upitna provedba. Sjetimo se samo famoznog Plana 21 koji u većoj mjeri nije proveden.

U svim istaknutim stavkama unutar programa nitko se ne temelji na borbi protiv korupcije i organiziranog gospodarskog kriminala, jer za naše političare nakon što smo zatvorili poglavlje 23 i ušli  u Europsku uniju riješili smo sve muke po tom pitanju iako svi potencijalni osumnjičenici hodaju po ulicama Lijepe naše, u suštini bave se politikom. Nakon pada Tomislava Karamarka iako pojedinci imaju optužnice, nižu se afere za aferom, sukobi interesa mediji su zaslijepili kao i što je MOST postao kratkovidan kada je riječ o Zoranu Milanoviću, a oko njegova imena vežu se afere od prisluškivanja, bonusi, Costabella, Madison itd.

O terminu lustracije da ne govorimo odlaskom Tomislava Karamarka taj termin propao je u zemlju zajedno sa njegovim odlaskom. Može se još zamijetiti kod pravaša, ali dok su razjedinjeni u dva bloka ponavljati će im se 2011. godina kada su na osnovu 135.000 glasova imali jednog saborskog zastupnika radi nezatomljenih taština. Možda u budućnosti general Željko Glasnović čovjek od dijaloga britka jezika uspije povezati pravašku desnicu ukoliko su točni medijski natpisi da preuzima HSP nakon povlačenja Danijela Srba.

Za primjer možemo uzeti Orbanovu Mađarsku, zemlja koja je poput Grčke ne tako davno bila pred bankrotom, smanjila je i nezaposlenost koja je kada je Orban preuzeo vlast bila veća od 11 posto, a u svibnju 2016. godine pala je po prvi puta u povijesti na 5,8 posto. Raste potrošnja građana, kao i industrijska proizvodnja. Unatoč “diskriminatornoj” politici prema stranim tvrtkama, njemačke automobilske marke otvaraju nove pogone u Mađarskoj, ne gaseći stara, masovni egzodus banaka se nije dogodio, dapače, svi bitni pokazatelji su u plusu. Ne pravimo, dakle, od lustracije sredstvo mračnih ideoloških prepucavanja koja, u konačnici, brane status quo. Lustracija, se, naime, mjeri u eurima, kao neka vrsta “restrukturiranja” u funkciji gospodarskog rasta.

Prema njemačkom tumačenju, lustracija je osiguranje da ista kriminalna organizacija opet ne dođe na vlast. Prvi korak je rasvijetliti što se događalo. Narodu treba pružiti istinu da sam odluči, a ne da nam organi i partijske ćelije iz bivšeg sustava tumače što se dogodilo u povijesti. Drugi korak je otvaranje svih arhiva. Treba vidjeti tko je započeo pretvorbu i privatizaciju, tko je ekonomski uništio  Jugoslaviju, tko je pokrao sav novac i prebacio ga na bankovne račune vani, koje sad drugovi vraćaju kao stranu investiciju.

U Hrvatskoj u tom smislu Berlinski zid još nije pao, jer je jedan od ključnih faktora našeg zaostajanja nastavak principa moralno-političke podobnosti na partitokratski način od demokracije cijepljenih stranaka. Zato nema budućnosti za mladog čovjeka, kojemu je lustracija vjerojatno stran i nejasan pojam, no postat će mu jasniji kada se zapita zašto je on nezaposlen, a njegov vršnjak “tatin sin” pet puta gluplji od njega, pliva u novcu. Oni, mladi i obrazovani, bježe iz Hrvatske i veoma često uspijevaju, a “tatini sinovi” i dalje drmaju od bankarstva, politike, ekonomije, sveučilišta, zapošljavaju po kriterijima starih preživjelih ideoloških čopora presvučenih u hadezeovce,  sdp-eove, liberale, laburiste, narodnjake. Mantraju kako lustracija nije moguća. Time čuvaju vlastiti privilegirani status u društvenoj raspodjeli dobara i statusa. Mentalitet “tatinih sinova”, koji se u nas razvija u lošu beskonačnost, tjera opet, kao u komunizmu, mladež u pečalbu i nikako nije pitanje prošlosti, već vrlo konkretne budućnosti za nadolazeće generacije.

Dokle god se u Hrvatskoj ne provede lustracija i borba sa organiziranim gospodarskim kriminalom i korupcijom imati ćemo da će se Stjepan Mesić kandidirati u svojoj 82 godini na listi za Hrvatski sabor ispred Milanovićeve koalicije, za predsjednike Vlade RH kandidirati će se osobe poput Zorana Milanovića oko koje se nalazi omča oko vrata radi potencijalnih afera i sukoba interesa, da ne govorim o ministrima poput Tihomira Jakovine sa kojim su do zadnjeg trenutka vagali, gradove će nam voditi gradonačelnici sa optužnicama poput Andre Vlahušića i Božidara Kalmete i ovisiti ćemo o njihovoj dobroj volji hoće li se naći na listi za Hrvatski sabor.

Za sada smo mogli vidjeli da je lustraciju uz generala Željka Glasnovića  koji je iz HDZ-a otišao na nezavisnu listu pravaških opcija, i HDZ 1990. i HKDU-Hrast te dio Udruga iz Domovinskog rata na nadolazećim prijevremenim izborima u rujnu jedini imao namjeru provesti Tomislav Karamarko zbog čega je i svrgnut sa čela HDZ-a neviđenim medijskim hajkama otvarajući prostor takozvanoj “Narodnoj koaliciji”, MOST-u uz pomoć starog komunističkog kadra poput Stjepana Mesića i Vladimira Šeksa putem pučista unutar HDZ-a valjajući se u avetima prošlosti i gospodarskom glibu oligarha koji su na sceni, jednako vitalni i bogati kao i prije devedesetih, a Josip Manolić upirati će prstima tko je zao i obrazložiti zašto mora otići osoba poput Tomislava Karamarka iz političkog života dok ga Stjepan Mesić paralelno nazivao hodajućim političkim mrtvacem, a Vladimir Šeks najavljivao kako preslagivanje neće uspjeti ili će dati javnu poruku putem intervju-a kako se Andrej Plenković mora okrenuti prema centru.

Postavlja se retoričko pitanje zar lideri najjače vladajuće i oporbene stranke stvarno misle privući birače na osnovu programskih obećanja pritom zanemarujući suštinsko pitanje budućnosti bez kojeg sve navedeno u programima nije moguće ostvariti?

Prije nego li se odluče dati odgovor javnosti moraju uzeti u obzir da se europski pučani (EPP) zalažu za provođenje lustracije. Zatim  Andrej Plenković trebao bi se odreći HDZ-ova doajena savjetnika iz sjene u liku Vladimira Šeksa, a Zoran Milanović  zahvaliti se posljednjem predsjedniku predsjedništva  SFRJ-a i bivšem predsjedniku RH Stjepanu Mesiću na kandidaturi za Hrvatski sabor. Tek tada bi za početak pokazali politiku kadrovskih promjena koja bi vodila prema suštinskom pitanju u budućnosti.

Kada je riječ o debati ispred TV ekrana koja nas očekuje 12. kolovoza 2016. godine za pretpostaviti je da bi se debata mogla voditi u smjeru kao što je to bilo na predsjedničkim izborima između Kolinde Grabar Kitarović i Ive Josipovića, ali ovaj put u izmijenjenim ulogama kada bi Zoran Milanović mogao agresivnijom retorikom nametnuti Andreju Plenkoviću djela bivših predsjednika HDZ-a, a Andrej Plenković pokušati će distancirati od politike bivših predsjednika HDZ-a kao što je to Kolinda Grabar Kitarović učinila odmaknuvši se od Ive Sanadera. Tko će ostaviti bolji dojam ovisiti će o savjetima PR stručnjaka koji će analizirati prednosti i nedostatke kandidata, a tko će na kraju ostati kratkih rukava ovisiti će o Milanovićevom kratkom fitilju ili Plenkovićevom ziheraštvu.

Na kraju možemo zaključiti kako je Karamarkov pad dokaz da Hrvatska nikada nije izašla iz ralja komunizma!

Sanjin Baković

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Potpisan razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema kojim se osiguravaju sredstva za provedbu 29 strateških razvojnih projekata potpisan je u petak u Vinkovcima u sklopu 5. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.

U nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i brojnih ministara, predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, Ministarstva poljoprivrede i pet slavonskih županija potpisali su razvojni sporazum kojim se osiguravaju sredstva za provedbu 29 strateških razvojnih projekata ukupne vrijednosti 700 milijuna kuna te dodatnih 50 milijuna kuna za njihovu pripremu.

Ciljevi suradnje su jačanje konkurentnosti i uravnoteženje regionalnog razvoja, odgovaranje na ključne društvene izazove te smanjenje siromaštva i povećanje standarda slavonskih županija.

Premijer Plenković u uvodnom je govoru izvijestio je kako je u okviru projekta Slavonija, vrijednog 2,5 milijarde eura,  do danas ugovoreno 6,8 milijardi kuna, odnosno 36 posto ciljanog iznosa. Ocijenio je kako je jedan od najvažnijih događaja današnje sjednice Savjeta potpisivanje Razvojnog sporazuma za Slavoniju, što je pilot projekt između Vlade i pet slavonskih županija te novi mehanizam usmjeravanja sredstava iz EU fondova i državnog proračuna.

Idući tjedan zakonski prijedlozi o potpomognutim područjima

Najavio je kako će idućeg tjedna Vlada izaći s prijedlozima zakona o potpomognutim područjima, otocima, brdsko-planinskim područjima, zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjma, a u tijeku su završne konzultacije s Europskom komisijom glede zakona o gradu Vukovaru, što čini paket zakona koji se nadovezuje na ono što Vlada već čini u području regionalnog razvoja i decentralizacije.
Dodao je kako se iduća sjednica Savjeta planira 21. rujna u Osječko-baranjskoj županiji,  koju će tada posjetiti europska povjerenica EU za regionalni razvoj Corina Cretu, kako bi sinergiju u provedbi projekta “Slavonija”, vidjeli i oni koji su u EU nadležni za politiku regionalnog razvoja.

Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac ocijenila je kako je razvojni sporazum nova metoda koja usklađuje potrebe državne razine s prioritetima lokalne razine, sukladno županijskim razvojnim strategijama,  pri čemu je fokus na razvoju gospodarstva, u prioritetnim sektorima, koji su prepoznati u strategijama regionalnog razvoja i pametne specijalizacije.
Istaknula je kako minimalno 50 posto projekata mora biti usmjereno na akivnosti s izravnim učinkom na gospodarstvo u jedinicama lokalne samouprave, izrazivši uvjerenje da će razvojni sporazum pridonijeti rastu BDP-a,  zapošljavanja te indeksa regionalne konkuretnosti i razvijenosti. .
Izvijestila je kako će se 700 milijuna kuna za provedbu Razvojnog sporazuma u pet slavonskih županija osigurati iz operativnog programa Konkuretnost i kohezija te državnog proračuna te usmjeriti za gotove projekte s građevinskim dozvolama.

Ugovor sa Svjetskom bankom za pružanje savjetodavnih usluga

Nakon ovoga potpisan je i sporazum “Slavonija, Baranja i Srijem” sa Svjetskom bankom za pružanje savjetodavnih usluga, čiji je cilj podrška slavonskim županijama u povećanju učinkovitosti korištenja EU fondova u trenutnoj financijskoj perspektivi te pripremu EU projekata za sljedeće razdoblje. Sporazum su potpisale ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Europske unije Gabrijela Žalac te direktorica Svjetske banke za Hrvatsku Elisabetta Capannelli.

Govoreći o sporazumu sa Svjetskom bankom ministrica Žalac je kazala kako je poznato što je Svjetska banka radila u drugim državama članicama EU i drži  da se na ovaj način mogu pronaći dodatna sredstva kako bi se preokrenuli postojeći trendovi u Slavoniji.
Dodala je kako je sporazum vrijedan 6,2 milijuna eura, od čega će se 85 osigurati posto iz EU fondova, a cilj sporazuma je utvrditi razvojnu dijagnozu za pojedina područja i Slavoniji, koja imaju razvojne potencijale  kako bi se povećala učinkovitost u korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova.

“Slavonija raspolaže istinskim gospodarskim potencijalom, ali posljednjih godina napuštaju je neki od njezinih najvrsnijih i najdarovitijih stanovnika. Naš tim usko će surađivati s Ministarstvom kako bi se sredstva EU-a što bolje iskoristila za potporu produktivnim aktivnostima u Slavoniji. To iziskuje suradnju više ministarstava, regionalnih vlasti, privatnog sektora i civilnog društva. Širom svijeta osvjedočili smo se kako su uspješne upravo one gradske sredine i regije koje su udružile snage u službi rasta i koje sredstva koriste strateški, za najizglednije prilike”, izjavila je, uz ostalo, Capannelli.

Demografija, socijalna politika i kulturni projekti

Na sjednici je mjere demografske revitalizacije i socijalne politike predstavila ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić. Najavila je da će se, u sklopu napora Vlade za poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima, za što je iz državnog proračuna osigurano 117 milijuna kuna, predati ugovori za 47 vrtića, a 29 milijuna se odnosi na pet slavonskih županija.
Dodala je kako je, iz sredstava EU fondova, osigurano 60 milijuna kuna za izgradnju dječjih vrtića, a u tijeku su i natječaji za povećanje kapaciteta dječjih vrtića te natječaji za ulaganje kadrova, koji će raditi u vrtićima, s ciljem osiguranja dvosmjenskog rada.

Murganić je rekla da je za potporu različitim skupinama stanovništva, mladima, invalidima te za prehranu djece koja su u riziku siromaštva, na području pet slavonskih županija iz različitih izvora sredstava prošle i ove godine usmjereno više od 59 milijuna kuna.
Govoreći  o razvoju kulturne infrastrukture,  ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek upozorila  je kako na ovom području, u realizaciji kulturnih projekata, još nema dovoljno prijava i aktivnosti. te da u realizaciji nekih projekata kulturne infrastrukture Ministarstvo očekuje visoko sufinanciranje od strane lokalnih zajednica.
Dodala je kako će se danas potpisati ugovor o realizaciji projekta Arheološkog parka “Vučedol”,  što je jedini strateški projekt u toj financijskoj perspektivi, ali kako je Slavonija arheološki bogata, važno je iskoristiti  pripremu za iduću financijsku persepktivu kako bi se infrastruktura mogla financirati i kroz EU fondove i tako proširila mreža muzeja i arheoloških parkova.

U nastavku potpisat će se 105 ugovora za projekte energetske obnove, komunalnu infrastrukturu, kulturnu i prirodnu baštinu, zaštitu okoliša, jačanje ruralnog poduzetništva i zapošljavanja te novih ulaganja u dječje vrtiće
Ugovore ukupne vrijednosti 530 milijuna kuna s korisnicima će potpisati potpredsjednik Vlade Predrag Štromar, ministrice Gabrijela Žalac i  Nada Murganić te ministri Oleg Butković,  Lovro Kuščević,  Darko Horvat,  Tomislav Ćorić te Marko Pavić.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, kojim predsjeda predsjednik Vlade Andrej Plenković, osnovan je 8. ožujka 2017. kao savjetodavno tijelo u području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“.
Projekt je pokrenut kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Sredstva za ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne putove te energetiku, osigurana su u okviru postojećih operativnih programa i Programa ruralnog razvoja u financijskom razdoblju 2014.-2020. Do sada su sjednice Savjeta održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu i Virovitici.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Zašto su Slobodan Kuvalja i Krešimir Dolenčić onemogućili nastup Marka Perkovića Thompsona?

Objavljeno

na

Objavio

Kad čovjek pomisli da su svi petkolonaši istrčali pred lice javnosti i da se njihov ukupan broj znade, evo ti iznenađenja. Vrbovanje i infiltracija počinje u mladim danima, a „spavači“ su u stanju čekati i desetljećima, dapače, prikloniti se „neprijateljskom režimu“ kako bi jednoga dana u budućnosti ispunili svoj zadatak.

Prilikom dočeka „Vatrenih“ u Zagrebu, Thompson je ostao bez matrice, na što je rekao kako može nastupiti i bez glazbe, a voditelj programa Franjo Ridjan poveo navijačku pjesmu “Srce Vatreno” kako bi Thomspona izbacio iz igre. No, Thompson se snašao i zapjevao “Geni kameni” a capella, ali ubrzo je isključen i mikrofon pa je Thompson ostatak otpjevao bez mikrofona zajedno s nogometašima i publikom koja im se pridružila.

Neočekivanu situaciju, u kojoj je Thompson, na pozornici u glavnom gradu, doveden u poziciju uljeza, komentirao je režiser dočeka Krešimir Dolenčić:

“Odrađen je sjajan posao, sve je bilo fantastično i svi mediji pišu da je program prošao super.  Program je završio, imao je svoj kraj i svoju formu i bio je gotov.“ – kazao je za portal Direktno.hr

Krešimir Dolenčić je vrlo poznat u kulturnim krugovima, a nemalo su ga puta prozivali zbog nekritiziranja vlade za vrijeme Tomislava Karamarka i Tihomira Oreškovića te nesudjelovanja u „kulturnim“ prosvjedima protiv Zlatka Hasanbegovića. Proglašavali su ga „režimskim redateljem“ zbog suradnje s HDZ-om (zadužen je bio i za inauguraciju Grabar-Kitarović), a zamjeraju mu što ne voli druga Tita i samoupravljačku anarhiju. Čak je imao kratku polemiku s nekim Stjepanom Grbićem iz Pupovčevih „Novosti“. Sudjelovao je, doduše, i na prvom „Gay Pride“-u, te tako predstavlja baš onu nepostojeću (zlobnici bi rekli Plenkovićevu) lijevu desnicu, odnosno desnu ljevicu, kako vam drago – pravog čovjeka bez svojstava.

Krešimir Dolenčić je odgovoran i za debakl na dočeku „Vatrenih“ te je izvrsno odradio zadatak miniranja nastupa Marka Perkovića Thompsona. Zaista, potreban je iskusan um koji će se vješto suprotstaviti željama srebrne reprezentacije, srebrnog izbornika Zlatka Dalića i zlatnog Luke Modrića. No, on to nije izvršavao prema vlastitom nahođenju, nego je izvršavao tuđu, protuhrvatsku naredbu.

Za „Nacional“ je 2016. izjavio: „Jako volim građansku Hrvatsku, zato se danas u svojoj domovini ne snalazim najbolje.“ Građanska Hrvatska je valjda ona Hrvatska u kojoj o svemu odlučuje masonska Velika Loža Hrvatske (VLH). Baš simpatično, Krešimir Dolenčić je predložen za prijem u Bratstvo upravo 10. travnja 2008. godine, valjda kako bi se ostavio privid „desnog“ kulturnjaka.

Naime, Dolenčić je u ulozi režisera dočeka „Vatrenih“ postupio upravo po naputku svoga nadređenoga, novoizabranog Velikog Majstora VLH-a, Slobodana Kuvalje, liječnika iz Srbca kraj Banja Luke. Podsjetimo, Kuvalju su izabrali „hrvatski“ masoni i nakon više od 20 godina, napokon je Srbin zasjeo na čelno mjesto hrvatske (?) masonerije.

Ni za koga u Hrvatskoj ne smiješ istaknuti njegovo porijeklo ili pripadnost nacionalnoj manjini jer si po automatizmu ustaša. No, ne možemo se ne zapitati zašto Slobodan Kuvalja, dakle Srbin, onemogućuje nastup Thompsona kojeg voli narod, vole ga reprezentativci, voli ga izbornik Dalić i voli ga najbolji nogometaš svijeta Modrić? Zbog čega masonerijska vrhuška ne voli Thompsona? Jesu li oni „građanstvo“ za kojim žali Dolenčić ili tek jugočetnici, odnosno Srbi koje preziru i mrze sve hrvatsko?

U svim se novinama NDH cijelo vrijeme pisalo o četničko-partizanskom ustanku što se potvrdilo ’91. godine kad je partizanska kokarda nasrnula na hrvatsko tlo. Na partizansko-četničke ili četničko-partizanske ispade treba nemilosrdno ustati i to ustati hrvatstvom – dakle biti ustašom.

A „građanska“ manjina neka samo opstruira i onemogućava Hrvatima iskazivanje svojih nacionalnih osjećaja.

Ivica Štiglić/Hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari