Pratite nas

Kronika

Sud odbio zahtjev da se udbaši brane sa slobode

Objavljeno

na

Predstavnici obrane i optužbe u procesu koji se pred Visokim zemaljskim sudom u Münchenu vodi protiv Josipa Perkovića i Zdravka Mustača zbog sudioništvo u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića, kazali su u ponedjeljak da nisu iznenađeni odlukom tog suda da odbije zahtjev obrane da se Perković brani sa slobode, a obrana je ujedno najavila ulaganje žalbe pred njemačkim Visokim saveznim sudom.

[ad id=”93788″]

“Odmah nakon primitka hrvatskog prijevoda odluke suda, uložit ćemo žalbu pri Visokom saveznom sudu u Karlsruheu”, izjavio je za Hinu Anto Nobilo, Perkovićev odvjetnik.

Dodao je da je obrana očekivala takvu odluku sudskog vijeća, ali da je time htjela ispitati trenutni stav suda u odnosu na ovaj proces.

“Odluka je očekivana, ali nama će poslužiti kao orijentacija u daljnjem procesu”, rekao je Nobilo.

Siniša Pavlović, odvjetnik sutužiteljice Gizele Đureković, udovice ubijenog Stjepana Đurekovića, izjavio je za Hinu kako je odluka sudskog vijeća “u potpunosti očekivana”.

“Svatko tko je očekivao da će nakon okolnosti pod kojima je Perković izručen Njemačkoj, sud odobriti njegovo branjenje sa slobode u teškoj je zabludi”, rekao je Pavlović.

Sudsko vijeće Visokog zemaljskog suda u Muenchenu odbacilo je zahtjev obrane Josipa Perkovića da se njihov štićenik brani sa slobode utvrdivši kako još uvijek postoje dokazi da je Perković umiješan u ubojstvo Stjepana Đurekovića kojeg su u srpnju 1982. u Wolfratshausenu pored Münchena usmrtili dosad nepoznati počinitelji.

Obrana je svom zahtjevu navela kako u dosadašnjem tijeku procesa, koji je započeo u listopadu 2014. i prvobitno je trebao trajati do proljeća 2015., nisu izneseni dokazi koji bi potkrijepili optužnicu.

Sud je produljio proces i posljednje ročište je zasad predviđeno za 12. svibnja ove godine.
Proces se nastavlja u četvrtak kada bi trebala svjedočiti dvojica bivših djelatnika nekadašnje jugoslavenske Službe državne sigurnosti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Odana počast žrtvama Vergarola

Objavljeno

na

Objavio

U Puli je u nedjelju obilježena 73. obljetnica eksplozije na Vergaroli kada je poginuo velik broj nevinih Puljana, prema službenim podacima poginulo ih je 116, mahom žena i djece, no kako dvadesetak tijela nije bilo moguće identificirati, moguće ih je bilo i više, a ranjeno je 216 osoba.

Kao i ranijih godina, za žrtve je služena sveta misa u pulskoj Katedrali, a na spomen-obilježje kod Katedrale vijence su položili Udruga antifašističkih boraca i antifašista Pule te predstavnici Grada. Pročelnik Ureda Grada Pule Aleksandra Matić i predstavnici pulske Zajednice Talijana položili su vijenac na spomen obilježje žrtvama Vergarole. Ceremoniji su nazočili članovi obitelji žrtava, predstavnici konzulata Republike Italije te Slobodne Općine Pula u azilu.

Prije 73. godine, 18. kolovoza 1946. godine u 14.10 sati, na tadašnjem popularnom gradskom kupalištu Vergaroli eksplodirala je protubrodska mina. Dogodilo se to u nedjelju, kada je područje (koje se smatralo omiljenim okupljalištem pulskih Talijana) bilo puno kupača i izletnika koji su pratili regatu pulskoga veslačkoga kluba Pietas Julia, a koja je bila nastavak proslave blagdana Velike Gospe.

Iako su mine trebale biti bez detonatora, one su na nerazjašnjen način eksplodirale, a eksplozija oko šest tona eksploziva bila je razorna i s užasnim posljedicama.

O njenom uzroku postoje dvije teorije – jedna je samoaktiviranje, a druga eksploziju tumači kao namjeran čin. Iako su savezničke vojne vlasti provele istragu, a navodno su otkriveni tragovi naprava za aktiviranje mina (prema nekim mišljenjima, nisu sve mine bile deaktivirane), nije otkriveno ništa konkretno što bi upućivalo na moguće počinitelje. (Hina)

VERGAROLA, Sjećanje na nevine žrtve eksplozije 18. kolovoza 1946. godine

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Umro novinar Denis Kuljiš

Objavljeno

na

Objavio

Istaknuti hrvatski novinar, pisac i publicist Denis Kuljiš umro je u nedjelju u Zagrebu u dobi od 68 godina nakon kratke i teške bolesti.

Denis Kuljiš rođen je u Splitu 1951. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je opću lingvistiku i sociologiju.

U novinama redovito piše od 1972., 1979. zaposlio se u Poletu, te 1980. u Vjesniku. Radio je kao urednik i novinar Starta, Danasa i Studija. Godine 1989. zajedno s partnerima osnovao je tvrtku Media Press, koja je sudjelovala u pokretanju privatnog nezavisnog političkog tjednika Globus, gdje je proveo pet godina kao glavni urednik.

Tvrtka je za to vrijeme prerasla u Europapress Holding, najveću novinsko-izdavačku kuću u zemlji, u kojoj je pokrenuo još i tjednike Gloria i OK! Napustivši EPH, s ostalim dioničarima tvrtke Media Press pokrenuo je politički tjednik Nacional, koji vodi dvije godine. Kad su ga iz njega izbacili pošto je izvršeno neprijateljsko preuzimanje tvrtke, s vlastitim kapitalom pokrenuo je dvotjednik Ultra, koji je propao.

Potom je pokrenuo magazin Penthouse za Slobodnu Dalmaciju te se nakon toga zaposlio kao savjetnik Uprave EPH, gdje je povremeno obavljao i različite uredničke funkcije (zamjenik glavnog urednika Globusa, urednik Playboya, supervizor pokretanja izdanja Playboy SCG).

Sudjelovao je kao urednik u ponovnom pokretanju kulturnog magazina Gordogan. Krajem 2012. bio je među pokretačima uskoro ugašenog dnevnika, 21. stoljeće.

Od 2005. do 2017. objavljivao je kolumne u Jutarnjem i Večernjem listu te nizu dnevnih novina u Srbiji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, a njegova kolumna “1000 šema Denisa Kuljiša” izlazila je godinama na zadnjoj stranici Globusa. U posljednje vrijeme objavljivao je na portalu Dnevno i na svojem portalu Žurnalist.

Objavio je knjigu novinskih tekstova i feljtona “Majmuni, gangsteri i heroji” (2001.), koja je 2005. dobila nastavak pod naslovom “Majmuni, gangsteri, heroji, geniji, lupeži & papci”. Objavio je još “Dva pamfleta protiv Tuđmana” (2004.), “Ad hominem” (2006.), politički roman “Hrvatski Bog Merkur” (2010.) i zbirku eseja “Wahrheit Macht Frei” (2011.), podnaslovljenu “pet-šest priča o ustaša i partizanima, od Luburića do Karamarka”.

Zajedno s povjesničarom Williamom Klingerom potpisuje knjigu “Tito: Neispričane priče” (2013.), a nedavno je u izdanju beogradskog Službenog glasnika izašla i njegova knjiga “Titov tajni imperij”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari