Pratite nas

Reagiranja

Sud odbio žalbu ministrice Divjak i potvrdio zakonitost upisa Fakulteta hrvatskih studija

Objavljeno

na

Rješenje o upisu javne ustanove Fakulteta hrvatskih studija postalo je tako pravomoćno, a pravna osobnost Fakulteta hrvatskih studija neprijeporna.

Visoki trgovački sud RH odbio je žalbu Ministarstva znanosti i obrazovanja protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a ujedno je potvrdio Rješenje Trgovačkoga suda u Zagrebu, kojim je taj Fakultet upisan u sudski registar, priopćio je u ponedjeljak dekan Fakulteta. Priopćenje  donosimo u cijelosti:

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske donio je 4. veljače 2020. Rješenje kojim je kao neosnovanu odbio žalbu Ministarstva znanosti i obrazovanja protiv upisa Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Sud je ujedno potvrdio Rješenje Trgovačkoga suda u Zagrebu kojim je Fakultet upisan u sudski registar. Rješenje o upisu javne ustanove Fakulteta hrvatskih studija postalo je tako pravomoćno, a pravna osobnost Fakulteta neprijeporna. Time je propao i zadnji u nizu pokušaja ministrice Blaženke Divjak i čelnikâ Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja – Vilima Ribića, Igora Radeke, Vesnice Garašić i Ane Petošić – da onemoguće reformu Hrvatskih studija i spriječe njezino dovršenje uspostavom Fakulteta hrvatskih studija.

Postavlja se pitanje krajnje nakane i pokretačkoga interesa koji stoje iza kontinuirana osporavanja i ometanja reforme Hrvatskih studija, a posebice neobične sprege državnoga resora i sindikalne organizacije koja se još jednom potvrdila u trenutku donošenja odluke Senata Sveučilišta u Zagrebu o osnivanju Fakulteta 10. prosinca 2019. Valja imati u vidu da je posljedica pokretanja žalbenoga postupka na upis Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar trebala biti da, brisanjem Fakulteta iz sudskoga registra, njegovi zaposlenici završe na ulici, a studenti izgube pravo na studiranje.

To je eksplicitno potvrdila Ivana Bulešić, načelnica Samostalnoga sektora za pravne poslove u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, na sastanku s izaslanstvom Fakulteta hrvatskih studija održanom u Ministarstvu 16. siječnja 2020. Pitanje je krije li se u pokretačkom interesu ideološki zazor prema institucionalnoj reformi koja je, među ostalim, obnovila izvorne zadaće Hrvatskih studija u odnosu na održanje i razvijanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta.

U pokušaju brisanja Fakulteta iz sudskoga registra Ministarstvo je angažiralo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, implicirajući time nezakonitost postupanja osnivača i novoga Fakulteta. No, sudski je pravorijek iznio na vidjelo nezakonitost rada ministrice znanosti i obrazovanja koja, između ostaloga, već više od dvadeset mjeseci odbija izdati potvrdu o pozitivnoj akreditacijskoj preporuci. Njezino postupanje prema najmlađemu fakultetu u zemlji, u momentu kada mu je bila dužna pružiti resornu potporu, začudan je primjer opstrukcije i progona. Nečuveno je da državni dužnosnici i službenici nadležnoga ministarstva nastoje onemogućiti osnivanje samostalnoga visokoga učilišta nacionalnih studija. U nekoj drugoj državi to bi bilo nezamislivo.

Među sredstvima kojima se resorno-sindikalna sprega služila u osporavanju i ometanju reforme Hrvatskih studija na prvom su mjestu medijske manipulacije i pravni postupci. U medijskim istupima ministrice i sindikalnim enciklikama na temu Hrvatskih studija posebice se ističe imputiranje nezakonitoga postupanja. A kako se zakonitost radnji ovjerava u pravosudnim postupcima, najnovija odluka Visokoga trgovačkoga suda dobar je povod za utvrđivanje pravosudnoga salda koji je osobito porazan za Nezavisni sindikat znanosti i visokoga obrazovanja. U sklopu mnogobrojnih sudskih postupaka vezanih uz reformu Hrvatskih studija Sindikat u svoju korist nije dobio ni jedan, dok je protiv njegovih zahtjeva doneseno 27 sudskih odluka.

Među njima se osobito ističe presuda o nezakonitosti štrajka na Hrvatskim studijima koja je potvrđena na tri žalbene instancije, na Vrhovnom sudu, na Ustavnom sudu te na Europskom sudu za ljudska prava. Bolno stanje pravosudnoga salda Nezavisni sindikat ublažava dogmom prema kojoj se sudovi koji donose nepovoljne presude automatski osuđuju za nestručnost i korupciju. A o stručnim kompetencijama pravnih timova Ministarstva i Nezavisnoga sindikata znanosti i visokoga obrazovanja, koji su iz koraka u korak ometali provođenje reforme Hrvatskih studija, dovoljno govori činjenica da su se u pobijanju upisa Fakulteta hrvatskih studija u sudski registar pozvali na zakonske odredbe koje u vrijeme podnošenja prijave nisu bile na snazi.

Rješenje Visokoga trgovačkoga suda uklonilo je napokon i posljednji prigovor na zakonitost osnivanja Fakulteta hrvatskih studija. To je radosna vijest kako za studente i nastavnike tako i za brojne podupiratelje i zagovornike ove jedinstvene visokoškolske ustanove koja je posvećena nastavi i proučavanju hrvatske kulture, društva i identiteta.

Fakultet hrvatskih studija promiče i njeguje poučavanje i istraživanje kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo te pitanja nacionalnoga, regionalnoga i europskoga identiteta. Valja se nadati da će, nakon ove sudske potvrde o zakonitosti osnutka ustanove, Fakultet hrvatskih studija neometano ostvarivati svoju misiju i razvijati dragocjene sveučilišne djelatnosti u europskom prostoru visoke naobrazbe i znanosti.

U Zagrebu, 17. veljače 2020.
Dekan
Prof. dr. sc. Pavo Barišić

Podrška studentima Fakulteta hrvatskih studija

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

ZUV HGP: Gospodine Klauški, upravo smo mi, hrvatski branitelji, stali u obranu građana i zajedno stvorili Republiku Hrvatsku

Objavljeno

na

Objavio

Reagiranje Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi na kolumnu Tomislava Klauškog

„Teret solidarno podnose svi. A hoće li ga podnijeti i branitelji?“, piše Tomislav Klauški u svojoj kolumni. A što je prava istina?  U obvezi zaštite istine i digniteta hrvatskih branitelja dužni smo reagirati:

Gospodine Klauški, ne baš toliko davnih devedesetih pa da ste sve mogli zaboraviti upravo smo mi, hrvatski branitelji, stali u obranu građana i zajedno stvorili Republiku Hrvatsku, za javnost bili smo heroji, upravo onakvi kakvima danas zaslužno titulirate medicinsko osoblje i, za svaku pohvalu, stožer za obranu od korone. Samo zlonamjerna osoba može nas dovoditi u kontekst onih kojima do Hrvatske i njenih građana nije stalo, samo onaj koji ne želi vidjeti ne uočava da branitelji dijele sudbinu svog naroda. Solidarnost smo pokazali u mnogim teškim trenutcima od skupljanja pomoći do volonterskog rada kada je trebalo pomoći poplavljenima u Gunji, čišćenje snijega gdje god je zatrebalo bilo da se radilo o Splitu, Zagrebu ili Žumberku… gasili požare, čistili podmorje,  raščišćavamo nakon potresa…, poduprli smo djelatnike Imunološkog zavoda, radnike RIZ-a i Kamenskog, pružili smo potporu Sindikatu medicinskih djelatnika, podržali prosvjetne djelatnike…Tada su nas mediji prozivali da se u sve petljamo.

Danas, u vrijeme krize izazvane COVID-19 i potresom na području grada Zagreba, hrvatski branitelji su se, sukladno svojim mogućnostima i zdravstvenom stanju, stavili na raspolaganje lokalnim stožerima CZ i opet su tu na ispomoći svom narodu i Domovini. Pitajte npr. u KBC-u Firule tko je napravio konstrukcije za dezinfekcijsku prostoriju.

Gospodine Klauški, znate vi dobro, no ne želite vidjeti pa vas podsjećamo da je nesretno stradali radnik pri saniranju posljedica potresa u Zagrebu – hrvatski branitelj.

Dobro je vama poznato i da je oko 190 000 hrvatskih branitelja još radno aktivno, njih će kriza zahvatiti kao i sve ostale radnike, umirovljeni će dijeliti sudbinu svih umirovljenika, a nezaposleni neće biti u različitoj poziciji od ostalih nezaposlenih. Naravno, o njima vi niste ni razmišljali. Vas žuljaju oni koje smatrate povlaštenima. Valjda su povlašteni zato što više nisu živi, što su poginuli da bi vi danas mogli slobodno pisati. Da – 14 330 obitelji poginulih i umrlih hrvatskih branitelja prima obiteljsku mirovinu, njima žrtva nije strana, žive je svaki dan od trenutka kad su ostali bez svojih voljenih. Vas žuljaju i ratni vojni invalidi, ni njima žrtva nije nepoznata, vrlo je „opipljiva“, nedostaju udovi ali još bole, ožiljci su zarasli, ali ne i rane. Rane im ljudi poput vas prekapaju svakodnevno. Da, 55 738 hrvatskih branitelja prima invalidsku mirovina jer je dijelilo sudbinu svog napadnutog naroda.

Sasvim slučajno se niste sjetili još 17 kategorija određenih prema posebnim propisima (pripadnici bivše JNA, sudionici NOR-a, bivši službenici u saveznim tijelima bivše SFRJ, zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, suci Ustavnog suda, članovi Izvršnog vijeća Sabora, članovi HAZU-a…). Svjesno i namjerno potičete dodatni nemir u ovo vrijeme velike krize i nesigurnosti, unosite dodatne podjele u društvu i neistinito informirate javnost. Ako ćemo barem vas spasiti od frustracije rado ćemo biti dežurni negativci i vječni krivci za sve.

Gospodine Klauški, podsjećamo vas, iako ne sumnjamo da vaš britki novinarski um i to zna, da od rata za nas branitelje traje „pandemija umiranja“. Naime, od završetka Domovinskog rata  umrlo je više od 65 tisuća hrvatskih branitelja, a 74 440 hrvatskih branitelja nezaposleno je i nema nikakva primanja te živi na rubu egzistencije.

Stvarno smo povlašteni! Imali smo privilegiju dati život, dijelove svojeg tijela, već dugi niz godina imamo privilegiju umirati ranije od prosjeka opće populacije RH. Teret, čini se, solidno podnosimo kad to vi niste ni uočili!

Čovjek, gospodine Klauški, da bi mogao biti slobodan i nezavisan, da bi mogao biti Čovjek – mora biti smion. Smionost se rađa u bitci između racionalnog i iracionalnog; ubijen, razdrt, raskomadan, ali nepokoleban. To je hrvatski branitelj, tako smo se zaputili povijesnom stazom do Oluje i do danas. Ništa na ovom svijetu ne može nas pokolebati u ustrajanju na toj stazi, pa ni opasna zbrka koju vi kreirate. Pitamo se, s kim solidarno?

Hrvatski branitelji su bili na najčasnijem mjestu na kojem su mogli biti kada je to Hrvatskoj trebalo, obranili što se obraniti moglo, oslobodili što je okupirano i samom svojom nazočnošću prihvatili rizik smrti, invaliditeta, zarobljavanja, mučenja…, a što se tiče doprinosa hrvatskih branitelja u svim dosadašnjim kriznim situacijama bili smo i ostali prvi i DOMOVINI VJERNI.

ZUV HGP

predsjednik

Krešimir Maretić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Otvoreno pismo hrvatskoj Vladi i Nacionalnom kriznom stožeru

Objavljeno

na

Objavio

Poštovani svi.

Ovo milosno vrijeme u kojem trenutno živimo je idealno, a možda je i krajnje vrijeme, da napokon nadvladamo ideološke i sve druge podjele, kao i nedaće koje su zadesile hrvatski narod i hrvatsku zemlju, te da napokon pobijedimo svo zlo koje nam se nametnulo zadnjih trideset godina.

Uz nacionalni krizni Stožer koji brine prvenstveno o primarnoj sigurnosti hrvatskih građana, koji, među ostalim, donosi i određuje mjere u svrhu prevencije i ublažavanja/ kontrole širenja pandemije Koronavirusa, potreban nam je u najmanju ruku još jedan nacionalni Stožer za zaštitu hrvatskog gospodarstva, prvenstveno poljoprivrede (u javnosti je već spomenuto formiranje sličnog tijela).

Pritom mislim na nacionalni Stožer u kojem će po prvi puta uz ministre hrvatske vlade sjediti i ljudi iz realnog sektora, a ne kao uvijek do sada teoretičari. Bit će to ljudi koji su se dokazali svojim iznimnim idejama,vizijama, i djelima i koji će promptno donositi i određivati mjere u svrhu zaštite, operativnosti i organizirane provedbe na terenu poljoprivrednog i gospodarskog lanca, brzi protok domaćeg proizvoda od polja do kućanstava diljem Hrvatske.

Pokazalo se ne jednom nego više puta kako su teret nepogoda, neprilika i nesreća, kada bi sustav zakazao, svaki put iznijeli mali ljudi, velikog srca i neznani junaci, ne mareći ni za svoje zdravlje ni za svoje živote.

PRIJEDLOZI HITNIH MJERA ZA HRVATSKU VLADU

I NACIONALNI KRIZNI STOŽER:

1. Uputiti javni poziv i molbu svim pravnim subjektima obrtima, tvrtkama i OPG-ovima vezanim uz poljoprivredu i stočarstvo te provjeriti njihove dosadašnje kapacitete kako bi donijeli odluku kako i na koji način povisiti iste. Pretpostavka je da će bit problem s radnom snagom pa predlažem sljedeće: pozvati sve hrvatske državljane koji su nezaposleni a htjeli bi raditi >dragovoljci< te donijeti odluku o njihovoj minimalnoj plaći, smještaju, hrani Itd… ukoliko broj prijavljenih >dragovoljaca< ne bi bio dovoljan, uzeti u obzir i sve dužnike državnog proračuna >mobilizirani< kojima radi istih prijete zatvorske kazne a koje mogu biti preinačene u dobrovoljni rad. Dakle, mobiliziranima ponuditi priliku da napokon otplate svoje dugove prema državi točnije državnom proračunu!

2. Zaorati svu neobrađenu zemlju, urediti pašnjake te posijati i posaditi sve one ratarske kulture koje su nam na godišnjoj razini potrebne za normalan život dostojna svakog čovjeka te izgraditi otkupne stanice, skladišta i hladnjače u vlasništvu otvorenih proizvođačkih zadruga, za iste kada kulture prispiju. Za pretpostaviti je da će hrana iduće zime biti izuzetan problem pošto ni susjedne zemlje iz kojih uvozimo većinu hrane također trenutno ne obrađuju svoju zemlju u dovoljnim količinama. To nam je ujedno prilika da odredimo kvotu uvoza hrane trgovačkim lancima kako bi napokon zaštitili naše domaće proizvođače hrane!

3. Svim nevladinim udrugama i inicijativama (izuzev udruga koje se bave zdravstvenim dobrotvornim radom i sportskim aktivnostima) ODMAH ukinuti prihode iz državnog proračuna do daljnjeg te iste preusmjeriti u gospodarski i poljoprivredni oporavak, a za vrijeme ove trenutne izvanredne situacije otpisati nastale porezne dugove (socijalno, mirovinsko, zdravstveno osiguranje Itd…) najamnine, kredite i sve obveze koje su nastale za vrijeme nerada!

4. Razraditi plan i strategiju za pokretanjem novih OPG-a na način da hrvatska Vlada svojim poticajima zainteresira mlade ljude na povratak u sela i pokretanje istih na način da mladim obiteljima osigura financijska sredstva za otkup kuća u opustošenoj Slavoniji, Baranji, Podravini ,Lici i Dalmaciji osigura zakup državne zemlje po minimalnim cijenama, osigura financijska sredstva za kupnju strojeva potrebnih za rad te naravno dvogodišnji poček za otplatu kredita.

5. Obiteljima koje bi pokrenule OPG-ove uz pomoć državnih kredita nakon trećeg rođenog djeteta u potpunosti otpisati dugove kredita!

6. Vlada RH mora odmah osigurati postizanje punog pogona Imunološkog zavoda. Tako bi osigurali javnozdravstveni suverenitet, pouzdanu opskrbu sigurnih imunoloških lijekova a također i nacionalnu sigurnost jer su posrijedi osjetljivi proizvodi u kategoriji biološkog oružja. Gospodarska korist istoga je neupitna poznavajući povijest kvalitetnih pripravaka Zavoda. („To je zavod koji je držao 13% svjetske proizvodnje virusnih cjepiva.“ Ivana Petrović – Pregled tjedna – Novatv – 22. ožujka 2020.)

Poštovani, u ovoj neprilici ukazuje se izuzetna prilika da oporavimo hrvatsko gospodarstvo, obnovimo demografsku sliku, naselimo opustošena područja točnije vratimo naše državljane posebno mlade koji su iselili ili privremeno otišli na rad u inozemstvo. Budimo prvi koji ćemo to napraviti, nemojmo biti tvrde šije i srca kamena, budimo uzor drugima, zakopajmo svoj ego i ponos, odbacimo mržnju, netrpeljivost i razjedinjenost te iziđimo kao pobjednici nad zlom!

Neka nam dragi Bog bude pri pomoći a ako zbilja želite dobra ovom narodu i ovoj zemlji te odlučite prihvatit ove moje prijedloge ili su vam pak potrebna dodatna objašnjenja stavljam vam se dragovoljno na raspolaganje…

S poštovanjem,
Josip Deur

Supotpisani:
1. Pukovnik Ivan Anđelić Doktor
2. Pukovnik Ivica Arbanas
Prvi zapovjednik obrane Grada Vukovara, Predsjednik HVIDRA-e Zadar
3. Kristijan Fereža
Urednik Portala dnevnih novosti
4. Eva Kirchmayer Bilić
Pijanistica i profesorica na muzičkoj akademiji u Zagrebu
5. Željko Maršić
Građanska inicijativa Ivo Pilar
6. Zoran Merkaš
Dopredsjednik Sindikata sudionika u prometu Hrvatske
7. Mladen Milošević
Glavni urednik Braniteljskog portala
8. Predrag Peđa Mišić
Vukovarski branitelj i zatočenik srpskih koncentracijskih logora
9. Mate Turić “Mata CROata”
Magistar kiparstva i profesor likovne kulture
10. Karolina Vidović Krišto

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari