Pratite nas

Vijesti

Sudac Kolakušić:Liniću su u napadu na mene pomogli mediji koji su i sami u predstečajnoj nagodbi

Objavljeno

na

DONOSIMO drugi dio intervjua s Mislavom Kolakušićem, sucem Trgovačkog suda u Zagrebu. Kolakušić za Index govori o predstečajnim nagodbama i napadu koji je na njega, uz pomoć odabranih medija, lansirao ministar financija Slavko Linić.

> Sudac Kolakušić za Index: Linićeve predstečajne nagodbe napravljene su po mjeri najbogatijih

Obraćaju li Vam se često mali vjerovnici?

Svakodnevno mi vjerovnici iznose situacije koje doživljavaju u tim postupcima  s nadom da će  učinjene nezakonitosti biti  ispravljene u postupku pred sudom. Vjerovnici ističu zabrinutost za vlastiti opstanak i mogućnost zadržavanja postojećih radnih mjesta, jer sve više njihovih dužnika otpisuje i do 90% onoga što im duguju (70% glavnice plus sve kamate), uz „obvezu“ da im se preostalih 10%  isplatiti u 6 jednogodišnjih rata uz poček od 1 godine i sve to bez ikakvih prava na odlučivanje u tim postupcima.

Kakav je položaj radnika dužnika u predstečajnim nagodbama?

Radnici su u potpunosti nezaštićeni, njihove tražbine se ne prijavljuju u tom postupku, niti su sadržane u predstečajnim nagodbama. Imaju samo izjavu dužnika da sklapanje predstečajne nagodbe neće utjecati na njihova prava. Toj izjavi često nemaju razloga vjerovati, jer im ista uprava dužnika nije mjesecima ili godinama isplatila plaću, regres, božićnicu i prijevoz.
Ponekad dužnici cijelu imovinu prenose u jednu tvrtku s jednim zaposlenim koja sklapa predstečajnu nagodbu, a u drugu povezanu tvrtku bez imovine prenose se ugovori o radu s radnicima, te nad njom otvaraju stečaj.

O tome što misle mali vjerovnici ili radnici, dovoljno je istaknuti da nisam vidio ni jednu njihovu žalbu protiv rješenja Trgovačkog suda kojim se odbija sklapanje nagodbe dužnika, dok je primjerice samo u jednom postupku nekoliko stotina radnika podnijelo tužbe Upravnom sudu protiv rješenja o utvrđivanju tražbina i prihvaćanju financijskog plana.

Možete li im pomoći?

Nažalost, moram ih razočarati,  jer je u najnovijoj praksi Visokog trgovačkog suda RH jasno rečeno da „Sud ne može drugačije odlučivati o priznavanju tražbina, jer mu takva ovlast nije dana odredbama ZFPPN-a“, s obzirom na ranije opisani način utvrđivanja tražbina i stjecanja glasova, o njihovoj sudbini i dalje će bez njihove volje odlučivati dužnici putem nepostojećih tražbina, veliki vjerovnici ili Ministarstvo financija RH u situacijama kada je u položaju odlučujućeg vjerovnika.

Ministar Linić i neki mediji oštro su Vas napali radi zaustavljanja postupaka predstečajnih nagodbi koje su zamišljene kao spas gospodarstva i radnih mjesta?

Napad je bio izuzetno dobro koordiniran i za mene u početku iznenađujući, ali kad sam uočio da su i mediji koji me napadaju u postupcima predstečajnih nagodbi, shvatio sam da su se možda pronašli u svim nezakonitostima o kojima govorim.

Predbačeno mi je da rušim zakon koji je spas gospodarstva i radnih mjesta, te da je na zakonu 10 mjeseci radilo 500 stručnjaka. Utvrditi radi li se o dobrom ili izuzetno lošem zakonu, najlakše je ako razmotrimo činjenice da ga je Vlada RH Uredbom skoro cijelog izmijenila mjesec dana nakon donošenja, te u godinu dana još 2 puta, a sada je u najavi i četvrta izmjena.

Moram priznati, da me veseli činjenica da na zakonu nije radilo 1.000 stručnjaka dvije godine, jer koliko bi tek tada puta bio mijenjan.

Smatrate li da su predstečajne nagodbe ostvarile i neki pozitivan rezultat?

Konstantno se iznose podaci o broju zaključenih nagodbi i milijardama kuna potraživanja u tim postupcima, međutim nigdje nije moguće pronaći podatak koliko je novca uplaćeno u državni proračun i na račune vjerovnika u godinu dana primjene tog zakona, te koliko je radnih mjesta zatvoreno kao izravna posljedica tih postupak kod velikih dužnika.

Jesu li stečajni postupci kvalitetniji od postupaka predstečajnih nagodbi?

Stečajni postupci se već godinama u 90% slučajeva pokreću sa zakašnjenjem, odnosno tek nakon što su dužnici u potpunosti očišćeni od imovine pa niti ti postupci s trenutnom zakonodavnom regulativom ne mogu zaštiti vjerovnike u mjeri koju im je društvo dužno osigurati.

Postupak donošenja zakona u RH je potpuno neprimjeren trenutku u kojem živimo, imamo Tsunami propisa, koji konstantno izazivaju nove tsunamije (njihove izmjene i dopune) koji kao i svaka elementarna nepogoda izazivaju kaos i razaranje imovine građana i osjećaja za pravdu u hrvatskom društvu. Struka nema nikakvog realnog utjecaja na sadržaj zakona i ako želimo išta promijeniti moramo imati zakone koji će moći proći kritiku onih koji ih provode.

U ovakvoj situaciji bi trebalo razmisliti o uvođenju eko pristojbe Sucima s obzirom na količinu nevažećih zakona i propisa koje svakodnevno odlažu u stari papir.
Trebamo zakone po kojima se neće događati situacije da kada strani investitor poleti iz Pekinga vrijedi jedan zakon, a kada sleti drugi.

Jeste li očekivali da će Ustavni sud uvažiti Vaš Zahtjev za ocjenu Ustavnosti pojedinih odredbi tog zakona?

U trenutku podnošenja Zahtjeva za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu vjerovao sam  da će se naprijed opisane nezakonitosti onemogućiti ukidanjem neustavnih odredbi ili njihovim izmjenama od strane donositelja ZFPPN-a za što je bilo potrebno nekoliko dana, ali nažalost to se nije dogodilo. Ustavni sud odlučio je da ne odlučuje o podnesenim prijedlozima u ovom razdoblju, a Vlada nije željela intervenirati u najspornije odredbe na način da se iste izmjene i odnose na sve postupke u kojima nisu sklopljene nagodbe. Eventualno naknadno ukidanje odredbi tog Zakona neće imati nikakvog utjecaja na sklopljene nagodbe i neće se moći ispraviti opisane neustavnosti i nezakonitosti.

Hoćete li odustati i kakvi su vam sljedeći potezi u zaštiti Ustavnih i zakonodavnih prava vjerovnika i građana?

Vjerujem da su odustajanje od započetog, nedosljednost u stavovima i niska razina društvene hrabrosti i nadasve odgovornosti, dovele naše društvo u ovakvu teško podnošljivu situaciju, kako u ekonomskom tako i u svakom drugom smislu. Sljedeći korak je obraćanje Europskoj komisiji radi pribavljanja mišljenja radi li se u pojedinim postupcima o zabranjenim državnim potporama.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari