Pratite nas

Kronika

Sudac Theodor Meron se povukao iz žalbenog postupka Radovanu Karadžiću

Objavljeno

na

Sudac Theodor Meron povukao se iz žalbenog postupka Radovanu Karadžiću nakon što je obrana Karadžića zatražila od Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MMKS) da ga smijeni iz žalbenog postupka zbog “pristranosti“.

– Kako smjena ne bi utjecala na napredak žalbenog procesa, u interesu je pravde da se povučem iz ovog predmeta – stoji u podnesku suca Theodora Merona, prenosi BIRN.

Istaknuo je da je zahtjev Karadžićeve obrane baziran na odluci Mehanizma o smjeni suca u žalbenom postupku u predmetu Ratka Mladića, te da je u suprotnosti s utvrđenom pravnom praksom i da šteti interesima Mehanizma.

Meron je istaknuo napredak u žalbenom postupku u Karadžićevom predmetu, naglasivši da bi nepristrano sudio u tom predmetu.

Prema drugom podnesku, suca Merona zamijenit će sudac Ivo Nelson de Caires Batista Rosa.

Karadžićev odvjetnik Peter Robinson je u podnesku od 26. rujna naveo da predsjednik MMKS-a Theodor Meron ne bi smio ostati član Žalbenog vijeća s obzirom da je u prethodnim postupcima u Haagu donosio određene zaključke u vezi s Karadžićem i zločinima počinjenim u Srebrenici, Sarajevu i općinama u BiH.

Prvostupanjskom presudom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), na koju su žalbe uložile i obrana i haaški tužitelji, Karadžić je osuđen na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici, progona Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teroriziranja stanovništva Sarajeva i uzimanja pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Prvostupanjsko vijeće oslobodilo je Karadžića optužbe za genocid u još sedam bosanskohercegovačkih općina. Karadžić je žalbom zatražio da prvostupanjska presuda bude poništena zbog proceduralnih pogreški i pogrešno utvrđenih činjenica, te da mu bude suđeno ponovno.

Tužitelji su u svojoj žalbi zatražili da Karadžić bude osuđen i za genocid 1992. i da mu kazna bude pooštrena na doživotni zatvor.

Presuda je trebala biti izrečena krajem ove godine.

Ratko Mladić ‘isposlovao’ izuzeće trojice sudaca iz žalbenog postupka ‘zbog ‘pristranosti’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije nad mještanima Sotina

Objavljeno

na

Objavio

Današnji dan uvod je u tužnu i emotivnu jesen koja će trajati kroz cijeli listopad i studeni, kada nažalost imamo i previše ovakvih mjesta koje trebamo posjetiti, sjetiti se ubijenih sumještana, a nažalost sa svima njima priča i scenarij je vrlo sličan. 28 godina nakon, za ljudima se još uvijek traga, ne znamo gdje su, krivci za njihovu sudbinu nisu dobili primjerene kazne, a njihove obitelji nisu dočekale pravdu.

Pitamo se, koja je točka i cilj s kojim bi bili zadovoljni? Činjenica je da smo davnih godina prošli točku kada smo mogli biti zadovoljni, a proteklih 28 godina nikome ne služi na čast i ponos s aspekta osuđivanja ratnih zločinaca i pronalaska sudbina ljudi.

Sotin je 1991. godine ostao bez 68 mještana. Posmrtni ostatci 17 njih još uvijek nisu pronađeni. Istina je da se u zaboravu i proteku vremena ne možemo sakriti, a svaka godina koja prođe nas udaljava od točke kada smo mogli biti spokojni.

Ivan Penava

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Dan sjećanja na ramske žrtve – pogledajte iskaze svjedoka toga vremena

Objavljeno

na

Objavio

Kroz povijest, Rama je često doživljavala tragedije, razaranja, paljevine… Stradavale su i brojne nevine žrtve. To se posebno odnosi na početak listopada 1942. godine, kada su četnici kao talijanski saveznici u operaciji „Alfa“ u tri dana svoga divljanja na prostoru Rame pobili više od tisuću ljudi.

Nakon što se smjelo javno spominjati žrtve, posebno one četničke iz 1942. godine, ramski franjevci, zajedno s narodom započeli su s obilježavanjem Dana sjećanja na ramske žrtve kroz sve ratove. Svake godine, druge nedjelje u listopadu, crkva na Šćitu postaje mjesto molitve za sve stradale čija imena su upisana na spomen obilježju podno Ramskog križa, njih ukupno 1529.

Uz suslavlje sedam svećenika,u župnoj crkvi sv. misu predvodio je i pod njom propovijedao fra Drago Pranješ, gvardija franjevačkog samostana u Gučoj Gori. Nakon sv. mise, pred pločama s imenima pobijenih, zapaljene su svijeće i izrečena je molitva za pokojne – Opijelo.

Na Dan sjećanja na ramske žrtve ispred ploča s imenima zapali se bezbroj svijeća koje navečer svojim svjetlom razbijaju tamu i podsjećaju da i u tami, koliko god jaka bila, tračak svjetlosti je jači od nje.

Bez obzira na mržnju koja je prouzročila ove brojne žrtve, postoji i nada da one nisu bile uzaludne i da se one nikad neće više ponoviti. Rama i hrvatski narod u njoj nije, a niti će zaboraviti svoje žrtve, između ostalog i zbog budućnosti – Narod koji nema prošlosti, nema niti budućnosti, piše rama-prozor.info

Četnički pokolj u Rami listopada 1942. (opis događaja & fotografije iz tog vremena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari