Pratite nas

Pregled

Suđenje u Muenchenu: Perković iznio završnu riječ

Objavljeno

na

Na suđenju u Muenchenu sucima je sredinom dana Josip Perković pročitao svoju završnu riječ. Zadnju završnu riječ  iznosio je njegov branitelj  dr. Richard Beyer. Presuda će vjerojatno biti izrečena sutra prijepodne u 9 sati, prenosi HRT

Perković je kratko objasnio kako ima najveći dio iskaza spreman, ali navodi detalje zbog kojih odustaje.Liječnica mi je izmjerila tlak 180/100, dobio sam lijekove, oko 18 sati je bilo. Odbijanje tuziteljstva da se rasprava prekine mr šokiralo, imam 71 g 120 ročišta nisam odbijao ništa cilj mi je bio brz postupak.  O 24.1.2014 do lipnja ove godine bio sam u potpunoj izolaciji nisam se zalio ni kad su iz ministarstva pravosudja posjecivali zatvor.

1.6.16. premješten sam u normalnu sobu. U petak 22.7. oduzeta mi je kutija s lijekovima za tjedan dana. Sam sam punio kutiju nije bilo problema dvije i pol godine. Morao sam s čašom vode dolaziti u deturnu sobu. Ponižavajuće je oni vade lijekove iz kutoje da ih pijem, to čine samo s ovisnicima.

Neočekivano sam zatim odveden na bolnički odjel, imao sam problema s dokumentacijom koja je ostala u sobi, 27.7. to sam riješio. Intenzivno sam do tih problema radio na odgovoru na optužnicu. To posebno poslije završne riječi tužitelja. Pokušao sam pisati, niz problema mi je to onemogućilo, u sobi sam od 25.7. s teškim ovisnicima koji viču i galame danju i noću. Nas trojica dijelimo stol. 28.7. vrativši se oko 18 sati iz sudnice, nije bilo svjetla u sobi. Došlo je u 22 sata, ali pali se iz hodnika. Ne znam jesu li me čimeri prevarili.

Zatim se tako opet dogodilo nestalo je svjetla. Zvonili smo, a zvono je samo za hitni poziv. 29.7. probudili su me u 5 sati nisu dopustili tuširanje odveli su me iz sobe bez lijekova, na izlaznoj rampi čekao sam 1 sat i 40 minuta. Problemi sa zatvorenicima koji su bolesni bili su preko vikenda još veci. U srijedu se tlak stabilizirao, nisu mi dali natrag u moju sobu.

Iscrpilo me to, nisam uspijevao pisati, posebno me uznemirilo da se sve događa pred kraj. Umjesto iskaza imam problema, 19.7. dozivio sam neljudski postupak, a u nastavku maltretiranje i onesposobilo me za bilo kakav rad. Izjavu dostavljam braniteljima, napisao je sinoć i pročitao sucima Josip Perkovic.

Mustač je zatim rekao kako u obranu ne bi iznio ništa, postupak je kaže vođen korektno, primjedbu ima na komunikaciju s obitelji, pismo putuje 25 dana, posjeti traju jedan sat, samo jednom dva sata. To je bila minutu i pol završna rijec Zdravka Mustača.

Završna riječ branitelja Richarda Beyera

Na početku ročišta je liječnica razgovarala s Josipom Perkovićem. Zatim je završnu riječ počeo iznositi branitelj dr. Richard Beyer, poznat po završnim riječima klasičnog prizvuka koje ne čita, nego ih uz obilje latinskih citata govori iz glave. Na početku je opisivao okružje i djelovanje Stjepana Đurekovića, čiji je dobro pripremljeni bijeg iz Jugoslavije usporedio s bijegom Marije i Josipa od Heroda.

Dr Beyer opisao je Perkovića čiji je posao bio, kako je rekao, borba protiv terora i zaštita stanovništva od podlih napada. Opisao je njegovo omogućavanje Franji Tuđmanu da dobije putovnicu, Beyer je naveo mnoštvo neprijatelja koje je Perković imao u policiji i vojsci, a u emigraciji dio njih i vodstvo Hrvatskog državnog pokreta naveo je kao Perkovićeve mnogobrojne neprijatelje.

Govorio je o dobu poslije 1990. i optužbama gospode koja je ovdje svjedočila protiv Perkovića. Iz raznih pravaca dolazili su različiti motivi koji su teretili Perkovića, rekao je Beyer, raspravljajući o motivima za ubojstvo. Motiv Mike Špiljka branitelj smatra neutemeljenim.

Nastavio je pričom o Flick aferi i donacijama političarima u Njemačkoj, poslije čega je osuđen samo Otto Graf Lambsdorf. Aferu branitelj Beyer navodi kao primjer ponašanja političara iz 80-tih godina, navodi kako oslikava političku kulturu tog doba, na rubu kriminala ili u korupciji kojoj narod na zapadu još plješće. Kako to usporediti sa slučajem Vanje Špiljka u komunističkom sustavu, zapitao se Beyer. Đureković nije znao ništa o aferi INA, rekao je Beyer. Njegove knjige kupio je špijun Hanzi za slovensku tajnu službu, a za američke službe gospoda iz njihova konzulata, rekao je i nastavio objašnjavati pitanje Djurekovićeve namjere da uspostavi emigrantsku radijsku postaju, kao drugi za ubojstvo po njemu slab motiv.

Treći, za Beyera solidan motiv, jest izdaja državnih i vojnih tajni Jugoslavije njemačkoj tajnoj službi Bundesnachrichtendienstu (BND). Beyer je zatim objasnio aferu tjednika Der Spiegel, kako bi sucima dočarao tadašnju važnost vojnih i državnih tajni.  Ministar obrane Branko Mamula prozivao je SDS, jer nije uspio otkriti špijuna Đurekovića, rekao je Perkovićev branitelj i dodao – bila je to izdaja među partizanima.

Zapitao se zatim je li namjera bila ubojstvo? Beyer navodi izjavu vještaka prof. Nielsena, kako je jugoslavenska protušpijunaža tapkala u mraku i zato tvrdi branitelj: idealno je bilo oteti Đurekovića, a ne ga ubiti – zbog mreže BND-a koju bi Jugoslavija time zgrabila. Analizirao je zatim izjave svjedoka.

Izlaganje na stotinu stranica Perković nije pročitao

Mnogi su si postavljali prošlih tjedana pitanje hoće li na kraju progovoriti Josip Perković. Poslije 21 i pol mjesec šutnje kojom se branio na suđenju, progovorio je samo kratko nedavno objašnjavajući bolove u leđima i probleme s dijabetesom.

Već mjesec dana sprema se govoriti, piše rukom bilješke koje prevoditeljica prevodi za njemačke branitelje. Pripremio je oko stotinu stranica izlaganja, a otkad je prebačen na bolnički odjel zatvora Stadelheim u Münchenu, žalio se da nema uvjeta za doradu izlaganja. Sudac Dauster rekao mu je kako može zatražiti govoriti u bilo kojem trenutku. Mnogi su očekivali da će to učiniti danas, uoči posljednje završne riječi koju iznosi, ali jutros još nije prijavio izlaganje – odustao je, kako saznajemo, iz dva razloga. Tvrdi kako na bolničkom odjelu zatvora nije do kraja mogao pripremiti govor, a s druge strane, rekao je kažu braniteljima da su u završnim riječima oni gotovo sve rekli.

Zanimljivo je, u publiku u sudnici stigao je bivši agent SDS-a Vinko Sindičić, odjeven u sako i hlače koje je kaže gotovo deset godina nosio u zatvoru u Pertu u Škotskoj.

Jučer je završnu riječ iznosio branitelj Josipa Perkovića Anto Nobilo. Nobilo se žalio na nedostatak dokumenata i Sindičića optužio za lažne konstrukcije. Zatražio je oslobađajuću presudu i ustvrdio da je savezni SDB vodio akciju Đurekovića. Kako sada stoje stvari, sutra u 9 ujutro vijeće će objaviti presudu Perkoviću i Mustaču.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Glasnović: Jedan od temeljnih postulata razaranja kulturnog identiteta Zapada je napad na obitelj

Objavljeno

na

Objavio

♦ Što je Frankfurtska škola i kako je ona uvela primjenjeni marskizam u današnju zapadnu civilizaciju?
♦ Pretvara li Frankfurtska škola homoseksualizam i pedofiliju u novu vrstu religije?

♦ Koliko će još dugo u Saboru biti samo muški i ženski zahodi, a kada će biti izgrađeni i ostali transgender zahodi?
♦ Kako kontrola misli na Zapadu djeluje protiv ‘govora mržnje’?

♦ Kako iznošenje istine u Kanadi može postati protuzakonito?
♦ Služi li konceptualna umjetnost zaglupljivanju ljudi?

♦ Je li apatija novi ateizam?
♦ Kakvi su psihoprofili vodećih svjetskih boljševika?

♦ Što su tabu teme zemalja tzv. slobodne zapadne civilizacije?
♦ Što komunistima predstavlja ‘plemenita mržnja’?

♦ Što znači nedavni jugoslavenski ‘bal vampira’ u Mimari?
♦ Kako su vlasničkim strukturama međusobno povezani glavni svjetski mediji?

♦ Kako se društvenim mrežama širi komunistički anarhizam?
♦ Kako je kadrovska politika u HDZ-u i njegovim frakcijama stvorila u Hrvatskoj protuhrvatsku političku elitu?

♦ Generalski zbor, bivši JNA oficiri i kameleoni.

Razgovor o ovim i drugim pitanjima pogledajte na Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari